SKUPOVI I PREDAVANJA

HAZU organizira raznovrsna događanja kao što su znanstveni skupovi, okrugli stolovi, promocije knjiga, komemoracije, konferencije za novinare, znanstvena i stručna predavanja

Proslava Dana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dodjela nagrada HAZU za 2021. i redovita skupština HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u petak 29. travnja svoj dan i 161. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2021. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, i u petak je proslavljen ponovno nakon tri godine, budući da 2020. i 2021. proslava nije bila moguća zbog pandemije.

„Ova današnja svečanost simbolički je znak povratka na redovit način djelovanja najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije. Potresi koji su nas zadesili 2020. ranili su i ovu palaču, ponos grada Zagreba i Hrvatske, remek-djelo neorenesansne arhitekture, baštinu našeg utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, i predstoji nam dugotrajna obnova koja međutim neće dovesti u pitanje ispunjavanje Akademijine povijesne misije koju joj je na današnji dan, 29. travnja 1861., povjerio Hrvatski sabor. Od tada pa sve do danas Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovu uključivanju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu, u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. Akademija služi razvoju i boljitku Hrvatske, zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njenih članova, nekad i danas“, kazao je u svom govoru predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, odavši zahvalnost generacijama nekadašnjih članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili Akademiju i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima.

„Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije. Akademija je od svog osnutka do danas svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je  Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. Saborska odluka od 29. travnja 1861. prekretnica je u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, ali i važan datum u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije je promicati jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru“, rekao je akademik Neidhardt. Iznio je podatke da HAZU danas ima 120 redovitih članova, 109 dopisnih članova sa svih strana svijeta i 86 članova suradnika, a predstoji izbor novih članova. Akademija ima i 228 zaposlenih, među njima 94 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, 7 muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.  Unatoč nepovoljnim okolnostima izazvanih potresima i pandemijom, broj javnih događanja u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije u 2021. bio je gotovo dvostruko veći nego u 2020. pa ih je održano 196, od toga 73 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stola, 33 predstavljanja knjiga, manifestacija i konferencija za novinare, 21 predavanje, 33 izložbe, 12 posjeta, deset svečanosti i dodjela nagrada, tri koncerta, tri skupštine i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.

I u 2021. je nastavljena izdavačka djelatnost HAZU te su objavljene 84 publikacije: 23 knjige, 16 zbornika radova, 28 svezaka časopisa, 8 kataloga izložbi, 5 knjiga sažetaka, 2 spomenice preminulim akademicima i 2 rječnika. Od navedenih izdanja, 67 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 17 kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 46 publikacija, a među njima je 27 Akademijinih izdanja.

Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 80 knjiga, tako da su, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2021. objavljene ukupno 183 publikacije.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od osnutka do kraja 2021. godine objavila je ukupno 6.727 svezaka raznih publikacija.

„Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas suočena s teškim posljedicama potresa, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima“, rekao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio nagrade HAZU.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobila je dr. sc. Katarina Horvat za knjigu Kućna služinčad u Zagrebu 1880.–1914., za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti prof. dr. sc. Marcela Hanzer za izuzetne recentne znanstvene doprinose u teoriji reprezentacija, za područje prirodnih znanosti dr. sc. Petra Bajo za znanstvena istraživanja o paleoklimatskim promjenama tijekom prošlosti na temelju geokemijskih značajki siga, za područje medicinskih znanosti nagrađena je prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger za znanstvene članke o biologiji i patologiji pčela, za područje filoloških znanosti prof. dr. sc. Ekrem Čaušević za knjigu Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju, za područje književnosti Ivan Lovrenović za knjigu Putovi su, snovi li su, za područje likovnih umjetnosti Milan Bešlić za autorstvo izložbi i promociju umjetničkog djela akademika Ede Murtića uz stogodišnjicu njegova rođenja, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen je Mladen Tarbuk za skladbu Sinfonia, te za područje tehničkih znanosti izv. prof. dr. sc. Jonatan Lerga za djelo Napredni postupci digitalne obrade signala i strojnog učenja.

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila se Petra Bajo koja je među ostalim pozvala akademike da se založe za veća izdvajanja za znanost u Hrvatskoj te da podrže svaki projekt modernizacije naših znanstvenih institucija. „Bez suvremeno opremljenih laboratorija, pogotovo onih koji se odnose na pojedine znanstvene discipline kao što su geoznanosti, iznimno je teško, gotovo nemoguće ostvariti globalno važne, suvremene rezultate 21. stoljeća“, kazala je Petra Bajo, dodavši da su nagrade trajni podsjetnik na trud, teški rad, odricanja, ali i na lijepe trenutke pronalaska do tada nepoznatog otkrića i na zadovoljstvo stvaranja jedinstvenih književnih i umjetničkih djela. „Ova nagrada, svima nama dobitnicima, daje priliku i novi poticaj, a u konačnici i obvezu da nastavimo biti što je moguće bolji, da nikada ne posustajemo, da ne tražimo izlike i ne prestajemo postavljati ljestvicu sve više jer jedino tako možemo ostvariti nove ciljeve i istinski doprinijeti napretku našeg društva“, kazala je Petra Bajo.

U glazbenom dijelu programa na Guarnerijevoj violini King nastupio je ukrajinski violinist Orest Shourgot u pratnji pijanista Domagoja Gušćića koji su izveli Scherzo Johannesa Brahmsa.

Uoči svečane sjednice održana je i redovita skupština Hrvatske akademije u na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u razdoblju od zadnje skupštine održane u prosincu 2021. elektroničkim putem zbog epidemioloških mjera, dok je glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar podnio izvješće o radu HAZU u 2021. koje je opširno objavljeno  Ljetopisu HAZU za prošlu godinu.

Među najvažnijim aktivnostima HAZU u proteklih godinu dana izdvaja se izrada priloga za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju. Akademija je objavila i svoju izjavu o demografskoj krizi u Hrvatskoj, izjavu o važnost znanja i primjene znanja za provedbu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., te izjavu o prijetnji sraza turizma i hrvatskog prostora. o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama, o potpori Nacionalnom planu cijepljenja protiv COVID-19, o Meštrovićevom spomeniku Indijancima u Chicagu, o tzv. bunjevačkom jeziku te o pristupanju Srbije Europskoj uniji.

Javnosti je predstavljena i studija Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine izrađena pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti HAZU.

Hrvatska akademija izrazila je potporu Nacionalnoj akademiji znanosti Ukrajine, već na dan početka ruske agresije 24. veljače, a organizirala je i znanstveni skup povodom 350. godišnjice pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. S nekoliko manifestacija Akademija je obilježila i 100. godišnjicu rođenja akademika Ede Murtića. Zahvaljujući angažmanu HAZU u Zagrebu je postavljen spomenik Andriji Mohorovičiću.

Među Akademijinim aktivnostima u 2021. izdvajaju se znanstveno-stručna konferencija Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa te konferencija Norma hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću, kao i tradicionalni skupovi s područja medicine te okrugli stolovi u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU.

Epidemiološke mjere promijenile su uobičajeni tijek Akademijinih aktivnosti pa je velik dio javnih događanja, kao i u 2020., održan virtualno, uz pomoć internetskih komunikacijskih platformi.

Kako bi obnovila nekretnine i pokretnine stradale i oštećene u potresima, Hrvatska akademija se prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija te je u okviru natječaja Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti odobren iznos od 409.839.754,74 kuna za osam zgrada u Zagrebu.

U 2021. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je nakon više od 20 godina sretno okončala pravosudni spor u vezi Akademijinih slika, to jest slike Vlahe Bukovca Mlada patricijka, kao presedana koji dokazuje da je cijela zbirka od 1074 slike koje se nalaze u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (bivšoj Modernoj galeriji) vlasništvo Hrvatske akademije. Presudama Županijskog suda, Vrhovnog suda i Ustavnog suda utvrđeno je da je slika vlasništvo HAZU te je sud 5. studenog 2021., putem sudskih ovršitelja, izvršio ovrhu i slika Mlada patricijka je iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti vraćena HAZU.

Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za 2021.


Pregled ranijih dobitnika Nagrade HAZU

Datum

29. travnja, 2022
Isteklo!

Vrijeme

13:00

Lokacija

Atrij palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Trg N. Š. Zrinskog 11, Zagreb
Kategorija