U organizaciji Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ponedjeljak 23. veljače 2026. u Knjižnici HAZU predstavljena je knjiga Skulptura ranog srednjeg vijeka iz zbirke Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti autorice dr. sc. Magdalene Getaldić, voditeljice zbirki sadrenih odljeva u Gliptoteci HAZU.

U knjizi su predstavljeni odljevi predromaničke plastike nastale između 9. i 11. stoljeća koji potječu s povijesno najznačajnijih lokaliteta srednjovjekovne Hrvatske, od Zadra i Nina, Trogira i Bijaća, Solina i Splita, Biskupije i Koljana pa do južne Dalmacije s Dubrovnikom i Bokom kotorskom, a obrađeni su prema standardnoj kataloškoj metodologiji uz osvrt na arhitektonski kontekst nalaza.

Knjiga je objavljena u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i naglašava trajnu povezanost nacionalne povijesti i umjetničke baštine. Kako je istaknuo tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Mladen Obad Šćitaroci, riječ je o obljetnici koja nadilazi kalendarsku činjenicu.

„Povijesni kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i identiteta prepoznaje se u skulpturama ranog srednjeg vijeka prikazanima u ovoj knjizi. Knjiga nije katalog zbirke, nego je znanstveno utemeljena interpretacija materijalnih svjedočanstava razdoblja u kojem se oblikovao hrvatski politički i kulturni identitet unutar europskoga kršćanskog kruga. Knjiga je čvrst temelj za razumijevanje Gliptoteke kao institucije kontinuiteta: od antike, preko srednjega vijeka, do suvremenoga doba. Ona je znanstveno uporište bez kojega nije moguće ozbiljno promišljati budući stalni postav Gliptoteke. Ovom knjigom potvrđujemo ulogu Gliptoteke kao trezora nacionalne memorije i kao mjesta gdje se prošlost ne čuva pasivno, nego se aktivno istražuje, tumači i prenosi znanje i nove spoznaje – stručnjacima i ljubiteljima kulture i umjetnosti, posebice mladima i najmlađima za koje obnavljamo i osuvremenjujemo muzejske prostore i kreiramo novi zanimljiv i poticajan izložbeni postav Gliptoteke“, kazao je akademik Obad Šćitaroci. Podsjetivši na knjigu Magdalene Getaldić posvećenu antičkim odljevima u Gliptoteci, istaknuo je da se time pokreće novo razdoblje Gliptoteke i Akademijinih muzeja u kojemu stručna i znanstvena obrada zbirki, obnova prostora i oblikovanje budućeg stalnog postava usklađeno djeluju. „Ove dvije knjige Magdalene Getaldić poručuju da Gliptoteka neće biti samo prostor pohrane muzejskih predmeta, nego prostor njihova novog čitanja – mjesto gdje se prošlost promišlja s pogledom prema budućnosti uz tumačenje vrijednosti i važnosti za očuvanje i suvremeno korištenje kulturnoga nasljeđa. Naslijeđe nije dovoljno samo čuvati već ga treba istraživati, interpretirati, izlagati, u njemu prepoznavati trajne povijesne vrijednosti i modele, primjenjive i danas i u budućnosti u kreativnom i novom suvremenom promišljanju“, poručio je akademik Obad Šćitaroci.

Magdalena Getaldić rekla je da su sadreni odljevi u fokusu njezinih znanstvenih istraživanja još od kada je došla volontirati u Gliptoteku. Navela je i da je ključno pitanje zašto sakupljati sadrene odljeve kad imamo originale. Kazala je da je upravo to pitanje u središtu njezina promišljanja i istraživanja o knjizi. Podsjetivši da Gliptoteka HAZU na jednom mjestu čuva odljeve koji su raspršeni po Hrvatskoj i inozemstvu i da su mnogi originali izgubljeni ili oštećeni do neprepoznatljivosti, istaknula je da zato Gliptoteka ima važnu ulogu kao trodimenzionalni dokumentacijski arhiv ovih spomenika. “U odljevima sam spoznala nešto više od same replike, upravo taj dokument vremena, trag ruke srednjovjekovnog majstora, napor generacija koje su tu baštinu željele sačuvati”, kazala je Magdalena Getaldić.

O knjizi su govorili i autori predgovora akademik Igor Fisković i prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić te upraviteljica Gliptoteke HAZU Andrea Šimunić.

Dr. sc. Magdalena Getaldić diplomirala je povijest, povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat iz humanističkih znanosti stekla je 2021. Zaposlena je u Gliptoteci HAZU kao znanstvena suradnica i docentica. Njezino trajno znanstveno područje interesa obuhvaća povijest i provenijenciju sadrenih odljeva u Hrvatskoj u europskom kontekstu, s posebnim fokusom na antičku i srednjovjekovnu skulpturu te fenomen gipsoteka. Kao voditeljica zbirki sadrenih odljeva u Gliptoteci HAZU, aktivno se bavi znanstvenom obradom i popularizacijom zbirki te je autorica i koautorica brojnih izložbi i znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama. Autorica je monografskog prikaza antičkih odljeva u knjizi Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu iz 2024.