U petak, 9. veljače 2024. u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu predstavljeno je prvo kolo Djela Miroslava Krleže u suizdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Školske knjige. Nakon uvodnih riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta i intendantice Hrvatskoga narodnog kazališta dr. sc. Ive Hraste-Sočo, Djela Miroslava Krleže predstavili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autor znanstvenih studija o djelu Miroslava Krleže akademik Krešimir Nemec i urednica Djela Miroslava Krleže Miroslava Vučić, glavna urednica u Školskoj knjizi, a ulomke iz njegovih djela kazivali su glumci prof. dr. art. Joško Ševo i Adam Končić.

Početak je to višegodišnjeg projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i dnevničkih zapisa velikoga književnika. Svi svesci sadržavat će znanstvenu obradbu teksta, namijenjenu ponajprije učenicima srednjih škola, studentima kroatistike i komparativne književnosti, mladim znanstvenicima i svim čitateljima i poštovateljima njegova djela.

Prvo, raskošno opremljeno kolo, sadržava sedam svezaka – petosveščani roman Zastave  te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina .

Višegodišnji projekt, u kojemu će svako Krležino djelo biti popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom i drugim korisnim prilozima, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca kojega mladi ljudi nedovoljno čitaju.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt kazao je da je Krleža bio jedan od najistaknutijih Akademijih članova, a od 1947. do 1957. i njen potpredsjednik koji je presudno utjecao na programski, organizacijski pa i politički profil Akademije. “Svojim djelom i ukupnim značenjem Krleža pripada hrvatskom panteonu u kojem stoji uz bok velikanima poput Vrančića, Boškovića, Tesle, Mohorovičića, Meštrovića, Ružičke, Preloga, a to mu je mjesto osigurao njegov nevjerojatan literarni opus, najznamenitiji u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća. Slavimo ovdje jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti, u svim žanrovima. S ovim prvim kolom Krležinih djela možemo ustvrditi da su HAZU i Školska knjiga potvrdile koliko je Krleža i danas, četiri desetljeća nakon smrti, aktualan i živ pisac. Rekli bismo: Krleža redivivus. Njegovo djelo neizmjerna je riznica mudrosti”, rekao je akademik Neidhardt.

“Krležin položaj u hrvatskoj književnosti danas je paradoksalan i shizofren, on i dalje dijeli hrvatsku javnost, kao i kada se javio prvi put prije 110 godina i odmah bio dočekan s podijeljenim mišljenjima”, ustvrdio je autor znanstvenih studija o djelu Miroslava Krleže akademik Krešimir Nemec koji smatra da je tome tako zato što Krleža za ovu sredinu nikada nije bio samo pisac s vrlinama i manama, nego je ispunjavao puno veći prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici od same književnosti i bio čovjek od moći i utjecaja, određivao kulturne tokove,

“Ovim projektom želimo vratiti čitatelje Krležinim tekstovima, zalažemo se za čitanje koje bi bilo lišeno predrasuda i apriori stavova. Dolaze generacije koje nisu opterećene ideologijom i politikom”, dodao je.

Predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul napomenuo je da su mnogi olako odbacivali Krležu, osporavali mu hrvatstvo i smatrali ga ‘komunjarom’, no nitko ne bi trebao pristupiti hrvatskoj politici ako nije pročitao Krležinih “Deset krvavih godina”, posljednji put objavljena 1971. Po njegovim riječima, tko god je čitao njegove romane, drame, eseje, dnevnike, putopise, novele i druga djela, uvjerio se da je Krleža gorljivi Hrvat.

Urednica izdanja Miroslava Vučić rekla je da je veliki problem kako ponuditi Krležu i tisuće stranica današnjim čitateljima naviklima na brze informacije s mobitela, laptopa, tableta. “U Školskoj knjizi se ozbiljno bavimo poticanjem čitanja, uspjeli smo mnoge pisce ponuditi mladim čitateljima na taj način”.

“Uspjet ćemo i s Krležom kojega ćemo pokazati kao suvremenog pisca. On nikad nije bio suvremeniji nego danas, on je naš suvremenik po problemima o kojima piše”, ocijenila je.

Intendantica HNK Iva Hraste-Sočo podsjetila je na neraskidivu vezu Krleže s HNK, još je od 1913. nudio svoje drame, no one su odbijane sve dok se 1920. nije promijenila uprava i prihvatila njegovu “Galiciju”, a on postao jedan od najvažnijih domaćih dramskih autora. NDH je zabranila izvođenje njegovih drama, no od 1946. i “Gospode Glembajevih” do danas ne silazi s repertoara nacionalne zagrebačke kuće.

“HNK se ponosi što je na svojoj pozornici kontinuirano izvodio njegovo dramsko stvaralaštvo, a izvodit će ga i ubuduće u novim čitanjima mlađih generacija”, zaključila je Hraste-Sočo.

Petosveščani roman Zastave sadržava više od 1900 stranica, pa se s pravom može reći da Zastave nisu samo najopsežnije Krležino djelo nego i jedan od najopsežnijih romana u hrvatskoj književnosti. „Na velikom platnu povijesti promiču nepregledne slike i prizori. Izmjenjuju se događaji službene, velike povijesti (balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, propast Austro-Ugarske Monarhije), a u njih su uklopljene intimne ljudske priče. Zastave su roman obilja, sveobuhvatni, apsolutni, totalni roman. S druge strane one su iscrpna beletrizirana kronika društvenih zbivanja, političko, kulturno i umjetničko evociranje epohe. Radnja se zbiva na širokom prostoru koji obuhvaća slavenski, germanski, ugarski i mediteranski svijet.”, ističe u svojoj znanstvenoj studiji akademik Krešimir Nemec.

Balade Petrice Kerempuha najveće su pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže. Neponovljivim jezikom i začudnom pjesničkom ekspresijom Balade Petrice Kerempuha tvore pjesnički univerzum, jedinstven u hrvatskoj književnosti. „Balade Petrice Kerempuha Krležin su magnum opus, zaštitni znak, simbol, brend”, napominje akademik Krešimir Nemec.

Knjiga političkih eseja Deset krvavih godina, posljednji put objavljena 1971., minuciozna je eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života tijekom stoljeća. Prava „krležijanska” knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija… Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti koje već više od pola stoljeća nije ulazilo u najuži krug kanonskih Krležinih djela iako se upravo u tim esejima vidi strastveni, gotovo opsesivni Krležin angažman oko hrvatskoga nacionalnog pitanja, pa će bez sumnje ova knjiga izazvati golem interes javnosti.