Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predstavljanje svojih triju časopisa, Forum, Rad i Građa, u ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 12 sati u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu.

Časopis Forum predstavit će akademkinja Dubravka Oraić-Tolić, glavna urednica i tajnica Razreda za književnost HAZU, novi broj časopisa Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za književnost predstavit će akademkinja Helena Sablić Tomić, a novi broj časopisa Građa za povijest književnosti hrvatske predstavit će akademik Ratko Cvetnić.

Časopis FORUM

Časopis Forum tromjesečnik je Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji kontinuirano izlazi više od pola stoljeća. Pokrenut je 1962. pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže, a najpoznatiji glavni urednici bili su akademici Marijan Matković, Slavko Mihalić i Krešimir Nemec.  Od 2022. glavna je urednica tajnica Razreda za književnost, akademkinja Dubravka Oraić Tolić. Uz dosadašnje urednike, akademike Mladena Machieda i Miru Gavrana, u obnovljenome je uredništvu  akademkinja Helena Sablić Tomić.

Forum objavljuje prozu, poeziju, dramske tekstove, studije i eseje. Redovita rubrika Kronike sadržava kritike umjetničkih i kulturnih zbivanja (književna, kazališna, likovna, filmska kronika i kronika prijevoda važnijih knjiga sa stranih jezika na hrvatski jezik). Objavljuju se svi žanrovi nacionalne književne produkcije (novela, pripovijest, poezija, putopis, autobiografija, esej, drama), kao i prijevodi proze, poezije i eseja iz svjetskih književnosti. Novo uredništvo uvelo je i nekoliko rubrika koje se otvaraju prema književnom životu i kulturi u širem smislu (Kurioziteti, Portreti, Razgovor s povodom, Izazovi).

O raznolikosti, kvaliteti i zanimljivosti Foruma govori i najnoviji broj 1–3/2026. U tom su broju, uz redovite Kronike koje pišu Helena Sablić Tomić, Lucija Ljubić, Ivica Župan i Zdenka Weber, objavljene pjesme Tatjane Gromače, proza Kristijana Novaka Posljednji branitelji Imopaneme, eseji Davora Šalata i Tvrtka Vukovića o Ujeviću, putopis Dubravke Oraić Tolić Matoševim tragom u Parizu nakon 125 godina, Dnevnik intimnog čitanja intendantice HNK Ive Hraste Sočo, esej Ratka Cvetnića  u rubrici Izazovi „Korupcijo, mirisavo cvijeće“ i dr.

Po svojoj tradiciji i sadašnjim uredničkim nastojanjima Forum je najvažnija suvremena Akademijina publikacija koja u svakome broju pruža mozaik suvremene književne produkcije, ali i sliku šire kulturne scene.

RAD

RAD je najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku Akademijina djelovanja 1867., a objavljuje radove iz svih struka, pa tako i iz književnosti. U svojemu književnom nizu RAD se profilirao kao časopis za znanstvene rasprave iz hrvatske književnosti svih razdoblja, ali donosi i književne radove članova Razreda.

Najnoviji broj RADA, u cjelini svih nizova knj. 571., a u književnome nizu knj. 30., strukturiran je od tri dijela. U prvome su dijelu književni tekstovi članova Razreda za književnost: pjesnički ciklus Drage Štambuka Afganski ždrali, dusi nad vodama i Josipa Užarevića Smiksao smisao te ulomak iz romana Dražena Katunarića o K. S. Gjalskome Došli smo do svjetionika. U drugome je dijelu studija Pavla Bonče o Krležinim neobjavljenim „marionetskim igrama“: Smrt doktora Fausta i Smrt Petrice Kerempuha u kojoj autor na temelju arhivskih istraživanja dokazuje da je završetak druge knjige Banketa u Blitvi prerađeni „autocitat“ ranih lutkarskih drama. Treći dio RADA čine članak Marine Petranović o scenografskim čitanjima Begovićeva Pustolova, istraživanje Ane Batinić Književnice iz „podmornice“ ili „trganje spona“ o Društvu hrvatskih književnica (1936. – 1941.), studija Dubravke Brezak Stamać o Vladimiru Nazoru kao autoru i ujedno uredniku čitanaka između Prvoga i Drugoga svjetskog rata te prerađena doktorska disertacija Helene Brautović Shakespeare kao intertekst hrvatske postmoderne drame.

Najnoviji RAD iz književnoga niza pokazuje vitalnost svoje koncepcije u spoju književnih radova članova Razreda za književnost i znanstvenih istraživanja iz povijesti i suvremenosti hrvatske književnosti.

GRAĐA

GRAĐA za povijest književnosti hrvatske jedan je od najstarijih Akademijinih časopisa s tradicijom preko sto godina, a objavljuje nepoznate arhivske izvore, neotkrivene rukopise i korespondencije hrvatskih pisaca. Izlazi povremeno.

Novi broj GRAĐE, knj. 40., čine tri priloga. U istraživanju Zagrebačka stilistička škola i Književni petak Pavle Bonča donosi stenograme s tribine Književnoga petka iz 1950-ih godina na kojima su sudjelovali „očevi“ Zagrebačke stilističke škole Ivo Frangeš, Zdenko Škreb i Aleksandar Flaker te zaključuje kako je ta tribina u predtelevizijsko i ranotelevizijsko doba bila prosvjetiteljska pozornica za popularizaciju književnosti i znanosti o književnosti. Ana Batinić donosi korespondenciju Marina Bege upućenu Branku Vodniku, a Luko Paljetak korespondenciju Petra Šegedina s Etom Rehak, koja je o njegovoj novelistici pisala magistarski rad, i prof. Tomislavom Kuljišem.

Tri arhivska istraživanja u novoj GRAĐI znak su oživljavanja stare i rođenja nove arhivistike, koja otkriva nepoznate kulturološke činjenice, spašava ih od zaborava i tako osigurava kontekst razumijevanja književnih opusa i epoha.