SKUPOVI I PREDAVANJA

HAZU organizira raznovrsna događanja kao što su znanstveni skupovi, okrugli stolovi, promocije knjiga, komemoracije, konferencije za novinare, znanstvena i stručna predavanja

Predavanje dr. sc. Tihane Luetić Bugarski studenti na Kr. Sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.)

Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje Bugarski studenti na Kr. Sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.) koje će održati dr. sc. Tihana Luetić u srijedu 24. studenog 2021. u 12 sati u vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Lučića 3.

Uz plodnu kulturnu i znanstvenu suradnju krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kontakti Bugara i Hrvata produbili su se i kroz brojčano značajan boravak bugarskih studenata na Kr. Sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. Prvi bugarski studenti i učenici dolaze u Zagreb već 70-tih godina 19. stoljeća, a njihov će se broj povećavati prema 1906./1907. godini, kada su Bugari činili petinu upisanih studenata. Uzrok tom najmasovnijem odljevu akademske mladeži iz zemlje, jest sveučilišna kriza na Sofijskom sveučilištu u drugom semestru akademske godine 1906./1907.

Od osnutka Višeg učilišta u Sofiji 1888., a potom i Sveučilišta 1904. godine, bugarska mladež svoju je visokoškolsku naobrazbu stjecala ponajviše kombinacijom obrazovanja na tim institucijama i na inozemnim fakultetima diljem Europe. Nedostatak pojedinih fakulteta ali i niz sociokulturnih faktora bili su razlog odlaska Bugara na studij u inozemstvo krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Posebno treba izdvojiti motive studija u okviru Austro-Ugarske. Dvojna monarhija, kao jedan od važnih centara obrazovanja za Bugare od druge polovice 19. st., predstavljala je privlačnu sredinu ne samo radi geografske blizine, već i zbog svog višenacionalnog karaktera sa snažnim slavenskim elementom. Uz to, i austrijska vanjska politika na Balkanu u tom razdoblju, bila je blagonaklono usmjerena prema Bugarima, koji su im u njenim interesima na jugoistoku Europe trebali biti važan oslonac protiv ruskih aspiracija. U tom je smjeru bila upravljena i njezina obrazovna politika. Idejna podloga za studij bugarske mladeži u Zagrebu imala je još dublje korijene koji su ostvareni stoljetnim vezama dvaju naroda i njihovim tradicionalno dobrim odnosima. Intenziviranje tih veza i konkretna suradnja ostvareni su, pak, u drugoj polovici 19. st. te se vežu uz biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je, zajedno s Franjom Račkim, u okviru ideje o kulturnom jedinstvu Južnih Slavena, Bugarima otvorio vrata središnjih znanstvenih i obrazovnih institucija u Hrvatskoj: Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Kr. Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Stipendirajući bugarske učenike i studente, biskup Strossmayer dao je konkretnu podršku u izobrazbi bugarske inteligencije. Jezična i geografska bliskost sigurno su pridonijeli Zagrebu kao privlačnoj destinaciji za studij bugarskih visokoškolaca.

U predavanju će biti riječi o bugarskim studentima na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojih je ukupno u ovom razdoblju bilo nešto više od 600, njihovom društvenom i svakodnevnom životu, uklopljenosti u zagrebačku akademsku sredinu, glavnim obilježjima ove studentske populacije, kao i o osnovnim karakteristikama njihovog studija u Zagrebu. Spomenut će se i neka značajnije osobe bugarskog javnog života, znanosti i kulture, koje su dio svojeg akademskog obrazovanja stekle u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu, unatoč tome što je predstavljalo samo jednu od točaka studiranja bugarskih studenata, zasigurno je imalo utjecaja na formiranje buduće bugarske inteligencije. Uklopljenost Bugara u domaća studentska zbivanja (kroz društva, časopise, zabave) svjedoči o njihovoj dobroj asimilaciji u novoj, ali bliskoj i srodnoj sredini, koja je, u pravilu, sa simpatijama pratila njihove akcije i događanja. U novom okruženju neki od njih, poput braće Milarova, ostvarili su i značajan društveni angažman te su ostavili svoj pečat javnom i političkom životu. Rezultat svih tih kontakata jesu trajne osobne i društvene veze buduće inteligencije, kao i međusobno bolje upoznavanje dvaju srodnih naroda i njihovih kultura.

Datum

24. studenoga, 2021
Isteklo!

Vrijeme

12:00
Kategorija

Organizator

Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi