SKUPOVI I PREDAVANJA

HAZU organizira raznovrsna događanja kao što su znanstveni skupovi, okrugli stolovi, promocije knjiga, komemoracije, konferencije za novinare, znanstvena i stručna predavanja

Okrugli stol Reforma upravnoga sudovanja – deset godina poslije

Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira okrugli stol na temu Reforma upravnoga sudovanja – deset godina poslije
koji će se održati u utorak 25. siječnja 2022. kao videokonferencija s početkom u 10 sati.

Uvodna će izlaganja održati:

  1. dr. sc. Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave RH
  1. Ante Galić, predsjednik Visokoga upravnog suda RH

Reforma upravnog sudovanja – deset godina poslije

  1. dr. sc. Dario Đerđa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

           Pravna zaštita od odluka javnopravnih tijela 

     4. prof. dr. sc. Marko Šikić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

        izv. prof. dr. sc. Mateja Held, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

           Hitnost (žurnost) i rokovi odlučivanja u upravnom sporu 

  1. dr. sc. Ivan Koprić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Novi upravni spor u funkciji snaženja vladavine prava u lokalnoj samoupravi – 

           deset godina od povijesne reforme upravnog spora u Hrvatskoj

  1. sc. Mihajlo Dika, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Neke procesne manjkavosti Zakona o upravnim sporovima

  1. dr. sc. Iris Goldner Lang, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Obveze upravnih sudaca na usklađeno tumačenje s europskim pravom 

  1. Dragan Katić, sudac Vrhovnoga suda RH

O zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Quis custodiet ipsos custodes)

  1. Jozo Jurčević, zamjenik glavne državne odvjetnice

Postupanje po članku 78. Zakona o upravnim sporovima u praksi DORH-a 

  1. Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave u Ministarstvu financija RH

Rješavanje financijskih upravnih sporova u Republici Hrvatskoj

  1. sc. Inga Vezmar Barlek, sutkinja Visokoga upravnog suda RH

          Iskustva upravnog sudovanja u objektivnom upravnom sporu 

12.  dr. sc. Sanja Otočan, sutkinja Visokoga upravnog suda RH

Ostvarivanje prava na pošteno suđenje u subjektivnom upravnom sporu

Budući da će se Okrugli stol održati kao videokonferencija, molimo Vas da svoje elektroničke adrese dostavite na adresu zmuhek@hazu.hr najkasnije do subote 22. siječnja 2022. kako bismo Vam na vrijeme mogli priopćiti poveznicu (link) potrebnu za sudjelovanje na Okruglome stolu.

Uvodna izlaganja i pisani prilozi sudionika u raspravi objavit će se u 68. knjizi nakladničkoga niza Znanstvenoga vijeća Modernizacija prava.

Zakon o upravnim sporovima stupio je na snagu prije deset godina i donesen je u postupku reforme upravnoga spora odnosno upravnoga sudovanja u Republici Hrvatskoj, u vrijeme kada je Republika Hrvatska trebala ispuniti uvjete za članstvo u Europskoj uniji. Njime je prihvaćen europeizirani koncept upravnoga spora, kojemu je cilj „osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela“. Time je napušten stari koncept upravnoga spora, čija je osnovna karakteristika bila ocjena zakonitosti upravnih akata, što je podrazumijevalo donošenje odluka u sudskome postupku, prvenstveno korištenjem kasacijskih ovlasti suda. Novi koncept upravnoga spora trebao je jamčiti relativno visoku razinu zaštite subjektivnih prava koja bi udovoljila postavljenim europskim standardima upravnosudske zaštite.

Zakonom je organizirano dvostupanjsko sudovanje, proširen je predmet upravnoga spora otvaranjem mogućnosti ocjene zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i pravnih osoba koje obavljaju javnu službu (objektivni upravni spor). Upravni su sudovi obvezani utvrđivati činjenično stanje i u pravilu provoditi usmenu raspravu, a u odlučivanju se prednost daje reformacijskoj ovlasti suda. Uvedeno je više novih instituta kao što su privremena mjera, ogledni spor i sudska nagodba, koji su postupak pred sudom trebali dodatno osuvremeniti, učiniti ga funkcionalnijim i, u konačnici, efikasnijim.

U primjeni Zakona uočene su značajne manjkavosti, ograničenja i nedorečenosti, pa je noveliran u više navrata. Treba posebno spomenuti zakonsko ograničenje uvjeta za žalbu zbog kojega se taj pravni lijek mogao koristiti u malome broju slučajeva, što je ograničilo mogućnost kontrole zakonitosti odluka prvostupanjskih upravnih sudova od više sudske instance. To je dovelo u pitanje djelotvornost žalbe kao najdjelotvornijega pravnog lijeka u upravnome sporu. Zbog toga se upravnosudska zaštita najvećem dijelom ostvarivala u prvostupanjskome upravnom sporu, što je stvorilo dodatne teškoće u ujednačavanju sudske prakse. Taj je nedostatak Zakona otklonjen njegovom drugom novelom liberaliziranjem uvjeta za žalbu, ali su i dalje ostala otvorena neka pitanja vezana za žalbene razloge.

Treba istaknuti i uređenje snošenja troškova spora jer se prvom novelom Zakona odstupilo od načela da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove postupka. Prvom se novelom odstupilo od pravila prema kojemu stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora i vraćen je koncept uređenja troškova iz zakona koji je prestao važiti donošenjem novoga zakona, prema kojemu svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Trećom novelom Zakona, koja je uvjetovana odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, vraćen je izvorni koncept causa-e u uređenju snošenja troškova upravnoga spora.

Dosadašnje su novele Zakona uglavnom bile usredotočene na pitanja sastava sudskoga vijeća i nadležnosti suda, uređenja uvjeta za žalbu, troškova postupka i tehnološkoga unapređenja postupka. Unatoč četirima novelama Zakona, ostali su brojni strukturni problemi, koji bitno umanjuju njegovu funkcionalnost i efikasnost. Neki instituti u Zakonu nisu pokazali očekivanu razinu učinkovitosti zbog podnormiranosti ili procesnoga zastranjenja (npr. izostanak kataloga apsolutno bitnih povreda postupka, ograničenje jurisprudencijskoga dijaloga prve i druge sudbene instance). To ne treba zanemariti ima li se u vidu činjenica da se u upravnome sporu odlučuje o zaštiti temeljnih ljudskih prava iz područja zaštite okoliša, tržišnoga natjecanja, javne nabave, prostornoga uređenja i gradnje, poreza i carine, elektroničke komunikacije, međunarodne zaštite stranaca, prava na slobodan pristup informacijama, zaštite osobnih podataka, sukoba interesa, pitanja socijalne skrbi, radna, mirovinska i zdravstvena prava itd. Novi je koncept upravnoga spora u pretežitome dijelu opravdao očekivanja, ali usprkos brojnim izmjenama, Zakon i dalje ima značajne nedorečenosti i manjkavosti vezane za neke važne institute, koje će, kako to upravnosudska praksa pokazuje, biti moguće otkloniti isključivo zakonodavnom intervencijom.

Potreba da se Zakon izmijeni na odgovarajući način zahtijeva prethodnu raspravu u kojoj će pravni teoretičari i praktičari predložiti najbolja rješenja.

Datum

25. siječnja, 2022

Vrijeme

10:00
Kategorija
Znanstveno vijeće za državnu upravu pravosuđe i vladavinu prava HAZU

Organizator

Znanstveno vijeće za državnu upravu pravosuđe i vladavinu prava HAZU
Telefon
+385(0)14895169
Email
zmuhek@hazu.hr
Website
https://www.info.hazu.hr/znanstvena-vijeca/znanstveno-vijece-za-drzavnu-upravu-pravosude-i-vladavinu-prava/