Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u utorak 29. lipnja 2021. komemorativni sastanak u spomen na akademika Franju Šanjeka, svećenika dominikanca, istaknutog hrvatskog povjesničara, koji je umro 27. srpnja 2019. O njegovom životu i djelu govorili su tajnik Razreda društvene znanosti akademik Gordan Družić, akademik Dragutin Feletar i dr. sc. Branka Grbavac.

Akademik Franjo Šanjek rodio se 1. travnja 1939. u Poljani Biškupečkoj kod Varaždina. Nakon studija na Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 1965. ga je za svećenika zaredio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper. Od 1965. do 1968. usavršavao je pomoćne povijesne znanosti u Vatikanu, a od 1968. do 1971. studirao je povijest na pariškom sveučilištu Sorboni, gdje je 1971. doktorirao. Godine 1970. postao je asistent na Katedri crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1971. predavao opću i povijesnu metodologiju, pomoćne povijesne znanosti i srednjovjekovnu povijest Crkve u Hrvata (od 1974. kao docent, od 1993. kao izvanredni i od 1998. kao redoviti profesor). Od 1984. bio je pročelnik Katedre crkvene povijesti i predstojnik Instituta za crkvenu povijest, a od 1994. do 1997. dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Od 1978. bio je urednik časopisa Croatica christiana periodica. Bio je i profesor srednjovjekovne povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na Hrvatskim studijima (od 1994.), predavač na poslijediplomskom znanstvenom studiju iz sociologije (1996.) i pedagogije (1998.) Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1992. do 1999. bio je i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Za redovitog člana HAZU izabran je 1997., a od 2015. do 2018. bio je i tajnik Razreda za društvene znanosti. Od 2016. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu, a od 2002. do 2016. Zavoda za povijesne znanosti u Zadru.

Kako je istaknuo akademik Feletar, akademik Franjo Šanjek bio je jedini svećenik među redovitim članovima HAZU i stoga je bio njena moralna vertikala.

O Šanjekovom znanstvenom i pedagoškom djelovanju opširnije je govorila dr. sc. Branka Grbavac s kojom je akademik Šanjek 2018. uredio Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja.

U znanstvenom radu akademik Šanjek najviše se bavio crkvenom poviješću Hrvatske u europskom kontekstu, posebno heretičkim pokretima bosanskih krstjana, katara i bogumila, ulogom hrvatskih intelektualaca u razvoju srednjovjekovne europske kršćanske teološke, povijesne i filozofske misli, izdavanjem srednjovjekovnih izvora, te ulogom Crkve u povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. Bavio se i poviješću hrvatsko-francuskih odnosa. Važniji radovi su mu Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku (1975.), Crkva i kršćanstvo u Hrvata (1988.), Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima: (13.–15. st.) (2003), Latinska paleografija i diplomatika (2004.) te Dominikanci i Hrvati (2008.).

Na komemorativnom sastanku uz predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta, potpredsjednika akademika Franu Paraća i glavnog tajnika akademika Darija Vretenara nazočan je bio i provincijal Hrvatske dominikanske provincije prof. dr. sc. Slavko Slišković te prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Branko Murić.