Odbor za tumore Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu i Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora organizirali  su 8. znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ Štitnjača u zdravlju i bolesti u petak 29. studenog 2024. u Knjižnici HAZU.

Simpozij je otvorio akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču HLZ-a, koji je podsjetio da se ove godine navršava 100. godišnjica rođenja i 20. godišnjica smrti prof. dr. Ivana Šimonovića, oca hrvatske nuklearne medicine te je podsjetio na njegove zasluge za hrvatsku medicinu i javno zdravstvo.

U prvom dijelu simpozija ugledni hrvatski stručnjaci i znanstvenici iznijeli su najnovije pristupe u operativnom liječenju, ultrazvučnoj dijagnostici, patohistološkoj dijagnostici, terapiji jodom-131 i onkološkom liječenju i praćenju malignih tumora štitnjače.

Hrvatska je zemlja s visokom pojavnošću karcinoma štitnjače. Prema zadnje objavljenim podacima Hrvatskog registra za rak iz 2020. godine, pojavnost karcinoma štitnjače u Hrvatskoj iznosi 16,5 oboljelih na 100 000 stanovnika u godini dana,  što je svrstava među prvih pet zemalja u Europi. Zadnjih godina došlo je do promjena u liječenju diferenciranih karcinoma štitnjače, a obilježene su manje agresivnim pristupom u liječenju i praćenju, osobito manjih tumora ograničenih na štitnjaču. Također je došlo do razvoja i uvođenja u kliničku primjenu novih lijekova namijenjenih za liječenje slabije diferenciranih karcinoma štitnjače što je uvelike poboljšalo prognozu ovih bolesnika. Svjedoci smo razvoja personalizirane medicine s mogućnošću sveobuhvatnog genskog profiliranja tumora i pružanja mogućnosti ciljanog liječenja naših bolesnika. Stoga će primarno će biti govora o novim pristupima u liječenju, a također i nedavnim promjenama u patohistološkoj dijagnostici tumora štitnjače.

Drugi dio simpozija bio je posvećen štitnjači i njenom utjecaju na brojne organe i organske sustave, a nastavak je tematike prošlogodišnjeg simpozija koji je dijelom  obradio ovu temu.

Hormoni štitnjače utječu na brojne organe i organske sustave, a osobito su važni za rast i razvoj, prvenstveno mozga i koštanog sustava fetusa i malog djeteta. Nedostatak hormona štitnjače od rođenja uzrokuje psihomotornu zaostalost. Poremećaji funkcije štitnjače i općenito bolesti štitnjače su česte u populaciji. Najčešće obolijevaju žene. Poremećaj rada štitnjače u odraslih ima značajne posljedice koje se najviše očituju na srčanožilnom, koštanom, središnjem živčanom sustavu i drugim organima i organskim sustavima. U ovom dijelu simpozija bit će izloženi rezultati EHUH 2 projekta koji je obuhvatio učestalost hipertenzije, srčanožilnih bolesti, bolesti štitnjače, ali i unos soli, kalija i joda u našoj populaciji u različitim dijelovima Hrvatske, a konačni cilj je primarna prevencija srčanožilnih bolesti pravovremenim otkrivanjem i liječenje hipertenzije i redukcijom unosa soli u našoj prehrani. Veliku važnost za funkciju štitnjače ima dostatan unos joda koji je sastavni dio hormona štitnjače. Hrvatska, a osobito Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice,  Referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva RH, ima veliko i uspješno iskustvo u suzbijanju gušavosti adekvatnom jodnom profilaksom koja je dovela do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju, što je od neprocjenjivog značaja za svaku populaciju. Time se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem. Naša sol je jodirana, a redukcijom unosa soli, smanjit će se i unos joda, pa je neophodno kontinuirano praćenje.

Također je obrađen utjecaj kronične bubrežne bolesti na štitnjaču te neurološki i psihijatrijski aspekti bolesti štitnjače.

PROGRAM

10.00   Otvaranje Skupa

Pozdravne riječi:

Akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU

Akademik Zvonko Kusić, Predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču HLZ-a

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Jukić, Dopredsjednik simpozija

Mag. oec. Verica Mešić, Predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače

PRVI DIO                                       Tumori štitnjače

Predsjedavajući: Dražen Huić, Maja Franceschi

10.15 – 10.30   Novi pristupi u kirurgiji ranih karcinoma štitnjače           Drago Prgomet

10.30 – 10.45   Kirurško liječenje uznapredovalih karcinoma štitnjače       Alan Pegan

10.45 – 11.00   Ultrazvučna obilježja tumora štitnjače                    Vedrana Gladić Nenadić

11.00 – 11.15   Liječenje diferenciranih karcinoma štitnjače I-131     Sanja Kusačić Kuna

11.15 – 11.30   Novosti u patohistološkoj dijagnostici tumora štitnjače   Bernardica Jurić

11.30- 11.45  Onkol. liječenje diferenciranih i medularnih karcinoma štitnjače  Nina Dabelić

11.45 -12.00  RASPRAVA

12.00             ODMOR

12.30 – 12.45   Praćenje diferenciranih karcinoma štitnjače                       Ivan Mihaljević

12.45 – 13.00  Praćenje medularnih karcinoma štitnjače                             Ante Punda

DRUGI DIO                     Štitnjača u zdravlju i bolesti

Predsjedavajući: Tomislav Jukić, Tatjana Bogović Crnčić

13.00 – 13.15   Unosa soli, kalija i joda u Hrvatskoj populaciji mjerenjem u 24-satnom urinu:

Rezultati EHUH 2 projekta                                  Bojan Jelaković

13.15 – 13.30   Štitnjača u neurologiji                                           Vanja Bašić-Kes

13.30 – 13.45    Kronična bubrežna bolest i bolesti štitnjače         Josipa Josipović

13.45-14.00    Psihijatrijski i psihološki aspekti bolesti štitnjače   Dalibor Karlović

14.00              RASPRAVA

14.15             Zatvaranje Simpozija

14.30             DOMJENAK