U organizaciji Odbora za krš Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 2. lipnja održano je predavanje dr. sc. Ive Lučića Presvlačenje krša: iz kamene pustinje u vrhunsku vrijednost. Predavanje je bilo posvećeno temi kako oblikujemo našu sliku krša o kojoj je Lučić 2019. objavio knjigu Presvlačenje krša – povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja. Osnovni moto u istraživanju i pisanju monografije bio je: zašto je Dinarski krš, premda najpoznatija i vrhunska vrijednost te vrste u svijetu, koji zauzima i polovicu Hrvatske, u najširoj javnosti većine svojih zemalja smatran nečim lošim i nazadnim. „Iako se službeno u obrazovnom sustavu promiče prirodoslovna, biofizička percepcija prirode, naš stvarni doživljaj je najčešće mješavina znanstvenih i tradicionalnih gledanja na krš. Rezultat toga je da u najširoj javnosti za te vrhunske vrijednosti dominiraju negativna slike krša kao što su kamena pustinja ili pasivna zemlja, a u upravljanju okolišem potpuno izostaje briga prema kršu“, kazao je Lučić. Podsjetio je i na inicijativu da se Dinarski krš uvrsti na Popis svjetske baštine UNESCO-a, koja nije niti podnesena jer zainteresirane države – Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, nisu uspjele postići niti minimalni dogovor.

Kako bi se suzbila negativna slika o kršu Lučić je predložio osnivanje karstološkog društva, jačanje i objedinjavanje speleoloških klubova, povezivanje akademskih programa te formuliranje edukacijskih i popularizacijskih programa, kao i poticanje interdisciplinarnih istraživanja.

Predavanje je bilo posvećeno temi kako oblikujemo našu sliku krša o kojoj je Lučić 2019. objavio knjigu Presvlačenje krša – povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja. Osnovni moto u istraživanju i pisanju monografije bio je: zašto je Dinarski krš, premda najpoznatija i vrhunska vrijednost te vrste u svijetu, koji zauzima i polovicu Hrvatske, u najširoj javnosti većine svojih zemalja smatran nečim lošim i nazadnim. „Iako se službeno u obrazovnom sustavu promiče prirodoslovna, biofizička percepcija prirode, naš stvarni doživljaj je najčešće mješavina znanstvenih i tradicionalnih gledanja na krš. Rezultat toga je da u najširoj javnosti za te vrhunske vrijednosti dominiraju negativna slike krša kao što su kamena pustinja ili pasivna zemlja, a u upravljanju okolišem potpuno izostaje briga prema kršu“, kazao je Lučić. Podsjetio je i na inicijativu da se Dinarski krš uvrsti na Popis svjetske baštine UNESCO-a, koja nije niti podnesena jer zainteresirane države – Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, nisu uspjele postići niti minimalni dogovor.

Kako bi se suzbila negativna slika o kršu Lučić je predložio osnivanje karstološkog društva, jačanje i objedinjavanje speleoloških klubova, povezivanje akademskih programa te formuliranje edukacijskih i popularizacijskih programa, kao i poticanje interdisciplinarnih istraživanja.

Ivo Lučić je novinar, publicist i karstolog, stalno zaposlen u Hini od njezinih prvih dana, gdje kao novinar prati znanost i okoliš. Diplomirao je 1986. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pohađao poslijediplomski studij Povijest i filozofija znanosti u Dubrovniku i doktorirao 2009. na studiju karstologije Sveučilišta Nova Gorica u Sloveniji. Znanstveni interesi su mu percepcija prirode i okoliša, osobito krša, te popularizacija znanosti. Autor je i/li urednik devet knjiga, među kojima su Presvlačenje krša (2019.), Vjetrenica – pogled u dušu Zemlje (2003.), Krš bez granica (2008.), Mediji i znanost (2011) te Značenja krajolika (2021.). Organizirao je više radionica, okruglih stolova i seminara o pitanjima zaštite okoliša.