Stančić Nikša, akademik

Redoviti članovi I. Razred za društvene znanosti
Stančić Nikša

Datum rođenja:

  • 16.03.1938

Mjesto rođenja:

  • Stari Grad na Hvaru

Adrese:

  • : Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za društvene znanosti: +385(01)4895169

E-mail adrese:

Stančić Nikša, akademik

Redoviti članovi I. Razred za društvene znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest

Funkcije u Akademiji:

  • voditelj – Arhiv Akademije (27.01.2016. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za društvene znanosti (20.05.2004. – …)
  • član suradnik – Razred za društvene znanosti (18.05.2000. – 20.05.2004.)

 

Životopis

Akademik Nikša Stančić rođen je 16. ožujka 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru. Službenim imenom je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osnovnu školu pohađao je u Starom Gradu, a gimnaziju u Splitu. Povijest je diplomirao 1964. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.     Doktorirao je 1979. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se u Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut u Beču. Nakon diplomiranja radio je kao vanjski urednik u uredništvu Školskog radija i televizije tadašnje Radiotelevizije Zagreb, a od 1968. godine bio je zaposlen kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej).

Od 1971. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za povijest kao asistent na Katedri za hrvatsku povijest, nakon doktorata 1979. godine biran je u zvanja docenta i zatim izvanrednog profesora, 1991. izabran je u zvanje redovitog profesora, a 1998. godine u trajno zvanje redovitog profesora. U mirovinu je stupio 1. listopada 2008. godine.

Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu predavao je predmet “Hrvatska povijest u 19. stoljeću” i više izbornih predmeta.
Bio je voditelj više kolegija na poslijediplomskim doktorskim studijima povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je na poslijediplomskom studiju povijesti u Ljubljani i Mariboru.
I nakon umirovljenja predavao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, te na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti i kroatologije na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

Istražuje hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, napose povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku.

Objelodanio je više knjiga kao autor, koautor i urednik. Autor je većeg broja znanstvenih radova tiskanih u časopisima u zemlji i inozemstvu, izdanja izvorne građe, stručnih radova, ocjena, prikaza, i dr.
Sudjelovao je u radu brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te bio član znanstvenih odbora kongresa i znanstvenih skupova.
Bio je voditelj projekata “Hrvatska 18-19. stoljeća – modernizacija i nacionalni pokret” i “Hrvatska povijest – sinteze”, a od 1997.-2011. bio je voditelj projekta “Temeljni dokumenti hrvatske povijesti – dokumenti i simboli identiteta”.
Bio je glavni urednik Radova Zavoda za hrvatsku povijest, te je bio i danas je član uredništva drugih povijesnih časopisa.
Od 2011. do 2017. bio je urednik Rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razred za društvene znanosti

Na Filozofskom fakultetu obavljao je dužnosti pročelnika Odsjeka za povijest (1980.-82.), predstojnika Zavoda za hrvatsku povijest (1986.-91.) i prodekana (1980.-83., 1994.-98.).    Bio je predstojnik je Katedre za hrvatsku povijest (od 2004. do umirovljenja 2008.).
Bio je voditelj dislociranog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2003.-2008.).

Godine 1992.-94. obnašao je dužnost pomoćnika ministra znanosti zaduženog za društvene i humanističke znanosti.
Godine 1990.-92. bio je član Znanstvenog vijeća Ministarstva znanosti, bio je i sada je član više prosudbenih i drugih tijela Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je član Matičnog povjerenstva za humanističke znanosti.

Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2002. godinu za djelo “Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću”.

Djeluje u javnom životu preko sredstava javnog obavješćivanja (novina, radija, televizije), javnih predavanja i dr.

Član je Društva za hrvatsku povjesnicu i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Godine 2000. izabran je za člana suradnika, a 2004. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 

Bibliografija

ZNANSTVENI RADOVI

Knjige

1.1.1. Knjige – autor

  1. Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1980., 398 str.
  2. Gajeva “Još Horvatska ni propala” iz 1832-33. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda, Zagreb: Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1989., 177 str. + XLVIII faksimila + 16 str. s tablama.
  3. Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002., I.-XII., 255 str.
  4. Godina 1848. u Hrvatskoj. Središnje državne institucije u transformaciji, Zagreb: FF Press, 2010., 114 str.
  5. Povijest hrvatskoga grba. Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 2011., 315 str. (u koautorstvu s Dubravkom Peić-Čaldarović).

1.1.2. Knjige – priredio

  1. Mihovil Pavlinović, Hrvatski razgovori, Zagreb: Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1994., 330 str.
  2. Mihovil Pavlinović, Izabrani politički spisi, Zagreb: Golden Marketing, 2000., 329 str.
  3. Josip Ante Soldori, Grimanijev zakon. Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, FF press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005., 174. str.

1.1.3. Knjige – priredio u suradnji

  1. Jugosloveni i Rusija. Dokumenti arhiva M. F. Rajevskog 40- 80. godine XIX veka, tom II, knj. 1 (ur. Nikola Petrović, prir. S. I. Dančenko, M. Ekmečić, V. Krestić, V. Melik, D. Petrović-Milojević, N. Petrović, N. Stančić, I. V. Čurkina), Beograd-Moskva: Istorijski institut Beograd, Institut slavjanovedenija i balkanistiki Akademii nauk SSSR, 1989., 27, 31, 140-148,151-153, 155-158, 165-168, 178, 207, 229-232, 237-241, 273-274, 280-290, 294-295, 320-341, 346-349; 351-366 passim.
  2. Josip barun Neustädter, Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848., 1. sv. (ur. Igor Gostl, stručni konzultanti: Nikša Stančić, Stjepan Antoljak), Zagreb: Školska knjiga, 1994., 615 str.
  3. Glasoviti govori (izbor Ivan Zadro, sur. B. Donat, I. Đerek, N. Stančić, I. Škarić), Zagreb: Naklada Zadro, 1999., 408 str.
  4. Hrvatski državni sabor 1848., knj. 1. (ur. Josip Kolanović, prir.:  Iskra Iveljić, Josip Kolanović, Nikša Stančić), Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2001., 618. str.; knj. 2. (ur. Josip Kolanović, prir.: Iskra Iveljić, Josip Kolanović, Nikša Stančić), Zagreb: Hrvatski državni arhiv, FF press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007., 661 str.

1.1.4. Knjige – urednik

  1. Hrvatski narodni preporod 1790-1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1985., 431 str.
  2. Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, Zagreb: Globus – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1990., 379 str.
  3. Narodi Europe, Zagreb: Naklada Zadro, 1997., 413 str. (urednik hrvatskog prijevoda knjige “Guide to the Peoples of Europe”, izd. Times Book, London 1994.)

Radovi u knjizi

  1. Hrvatski narodni preporod 1790-1848., u:  Hrvatski narodni preporod 1790-1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1985., str. 1-30 (enciklopedijski format)
  2. Hrvatski građanski sabor 1848-1918 u: Hrvatski sabor (autori: J. Kolanović, N. Stančić, Ž. Sabol, H. Sirotković, L. Dobronić), Zagreb: Sabor Republike Hrvatske, Nakladni zavod Globus, Školska knjiga, 11994., 21995., 61-97.
  3. The Croatian Civil Parliament 1848-1918. u: Croatian Parliament (autori: J. Kolanović, N. Stančić, Ž. Sabol, H. Sirotković, L. Dobronić,) Zagreb: Sabor Republike Hrvatske, Nakladni zavod Globus, Školska knjiga, 1994., 61-97.
  4. Der kroatische bürgerliche Sabor 1848-1918 u: Das kroatische Parlament  (autori: J. Kolanović, N. Stančić, Ž. Sabol, H. Sirotković, L. Dobronić,) Zagreb: izd. Sabor Republike Hrvatske, Nakladni zavod Globus, Školska knjiga, 1995., 61-97.
  5. Hrvatski sabor u povijesti hrvatskoga naroda – The Parliament in Croatian History, u: Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru – The Croatian Language in the Croatian Parliament, (autori: V. Pavletić, N. Stančić, M. Moguš,) Zagreb, Narodne novine, Dom i Svijet, 1997., 13-64.
  6. Hrvatski politički i društveni prostor u dugom XIX. stoljeću: segmentacija i integracijska kretanja, u: Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska na europskome prostoru (1790.-1918.), Zagreb: HAZU, 2009., 3-12.
  7. Hrvatska u Europi – između srednje, sredozemne i jugoistočne Europe, u: Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska na europskome prostoru (1790.-1918.), Zagreb: HAZU, 2009., 31-47.
  8. Pretpreporod i narodni preporod, u: Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska na europskome prostoru (1790.-1918.), Zagreb: HAZU, 2009., 49-62.
  9. Godina 1848., u: Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska na europskome prostoru (1790.-1918.), Zagreb: HAZU, 2009., 63-75.
  10. Hrvatska i jugoslavenska opcija. Rat 1914.-1918., u: Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska na europskome prostoru (1790.-1918.), Zagreb: HAZU, 2009., 115-128.

Znanstveni radovi u časopisima i zbornicima

  1. Politička zbivanja u Hrvatskoj šezdesetih godina 19. stoljeća i  njihov odjek među studentima Kr. pravoslovne akademije u Zagrebu, Zagrebačka panorama 4, Zagreb 1964., 3-4, 60God-62 (enciklopedijski format).
  2. Zagreb u vrijeme Bachova apsolutizma, Zagrebačka panorama 6, Zagreb 1966., 7-10, 46, 54 (enciklopedijski format).
  3. Osnovni problemi Ilirskog pokreta i revolucije 1848/49. prema  najnovijoj literaturi, Nastava povijesti, Zagreb, 1967/68., 3, 27-38.
  4. Problem “Načertanija” Ilije Garašanina u našoj historiografiji,  Historijski zbornik 21-22, Zagreb 1968.-69., 179-196.
  5. Neki problemi iz historije radničkog pokreta u Dalmaciji do 1914. god., Predavanja (Povijesni muzej Hrvatske) 18, Zagreb 1969., 13 str.
  6. Hrvatstvo, srpstvo i jugoslavenstvo u Dalmaciji u vrijeme narodnog preporoda. U povodu knjige: R. Petrović, Nacionalno  pitanje u Dalmaciji u XIX stoljeću, Sarajevo 1968, Časopis za  suvremenu povijest 2, Zagreb 1970., 2, 229-238.
  7. Frano Supilo kao pravaš, Dubrovnik 13, Dubrovnik 1970., 4, 56-64.
  8. Program Mihovila Pavlinovića iz godine 1869., Historijski zbornik 23-24, Zagreb 1970.-71., 117-145.
  9. Hrvatska nacionalna i politička misao Mihovila Pavlinovića (U povodu otkrića Pavlinovićeva programa “Hrvatska misao” iz 1869. god.), Encyclopaedia moderna, 6, Zagreb, 1971., 75-80.
  10. Pravaška ideja Frana Supila, Predavanja (Povijesni muzej  Hrvatske) 22, Zagreb 1971., 9 str.
  11. Civilizacija, zakoni njenog kretanja i uloga ličnosti u djelu A. Toynbeeja “A Study of History”, Časopis za suvremenu povijest 3, Zagreb 1971., 1, 223-235.
  12. Misaoni razvoj Mihovila Pavlinovića u šezdesetim godinama XIX  st., u: Dalmacija 1871, Zadar 1972., 243-25.
  13. Odnos nacionalno-političkih shvaćanja Eugena Kvaternika i Mihovila Pavlinovića, Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 163-187.
  14. Iz rukopisne ostavštine Mihovila Pavlinovića, Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 305-332.
  15. O knjizi Koste Milutinovića: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914, Časopis za suvremenu povijest 6, Zagreb 1974., 1, 107-126.
  16. O nekim problemima iz povijesti Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji i srpsko-hrvatskih odnosa, napose o Mihovilu Pavlinoviću i Svetozaru Miletiću. Odgovor N. Gaćeši na njegovu ocjenu jednog mog priloga o M. Pavlinoviću, Časopis za suvremenu povijest 7, Zagreb 1975., 2, 171-188.
  17. Odnos socijalnog porijekla i izbora svećeničkog odnosno svjetovnog zvanja kod učenika franjevačke gimnazije u Sinju 1854-1864. godine, Historijski zbornik 29-30, Zagreb 1976.-77., 319-330.
  18. Oporuka Mihovila Pavlinovića (1. IV. 1887), u: Izdanje Historijskog arhiva u Splitu 9, Split 1977., 227-230.
  19. Nacionalna integraciona ideologija dalmatinskih narodnjaka 1860/61. godine, Radovi Instituta za hrvatsku povijest 11, Zagreb 1978., 183-279.
  20. Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj  funkciji, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog Centra JAZU 9, Zagreb 1979., 35-45.
  21. O metodi istraživanja nastanka i razvitka jugoslavenskih nacija, u: Međunacionalni odnosi danas, Zagreb-Beograd 1979., 65-68.
  22. Narodni preporod u Dalmaciji, u: Društveni razvoj u Hrvatskoj(od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), (prir. M. Gross), Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1981., 231-250.
  23. Socijalna struktura i nacionalna ideologija. Neki problemi  istraživanja geneze socijalnih struktura i procesa hrvatske (i srpske) nacionalne integracije s posebnim osvrtom na  problem hrvatsko-slavonskog i dalmatinskog krajiškog  područja, Naše teme 26, Zagreb 1982., 1901-1907.
  24. Socijalni program hrvatskog preporodnog pokreta do 1848. godine, u: Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf  1982 in Graz, Bd. 14, Graz 1983., 221-232.
  25. Das Sozialprogramm der Kroatischen Wiedergeburtsbewegung bis zum Jahre 1848, u: Internationales kulturhistorisches Symposion  Mogersdorf 1982 in Graz, sv. 14, Graz 1983., 233-246.
  26. Nekoliko riječi o preporodnom pokretu kod Hrvata, u: Kulturno-politički pokreti naroda Habsburške monarhije u XIX veku. Zbornik radova (ur. Nikola Petrović, Živan Milisavac), Novi Sad: Matica  srpska, 1983., 325-330.
  27. Pobjeda Narodne stranke na općinskim izborima u Splitu 1882. godine i problem periodizacije Narodnog preporoda u Dalmaciji, u: Hrvatski narodni preporod u Splitu, Split 1984., 21-46.
  28. Od naroda k naciji. Prijelaz iz feudalizma u kapitalizam, nacija i Hrvatski narodni preporod, Naše teme 28, Zagreb 1984., 677-696.
  29. Hrvatski narodni preporod 1790-1848, u: Hrvatski narodni preporod 1790-1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta (ur. Nikša Stančić), Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt,  1985., 1-30 (enciklopedijski format – 6 autorskih araka).
  30. Gajeva klasifikacija južnoslavenskih jezika i naroda u vrijeme nastanka “Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja” iz 1830. godine, Radovi, Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest 18, Zagreb 1985., 69-104.
  31. Ideoloogija pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda  (1830-35), u: Myšlenkový vývoj Čechů, Slováků a Jihoslovanů od  poloviny 18. století do buržoazní revoluce 1848-1849, Praha: Ústav československých a svetových dejin ČSAV, 1985., 233-258.
  32. O mom “zaobilaženju pomena Srba na hrvatskoj državnoj teritoriji” i o mojoj “sumnji u čvrstinu Vukova pravoslavlja”, Istorijski glasnik 1-2, Beograd 1985., 133-137.
  33. Nacija između “fetišizacije” i “antropološkog” shvaćanja historije (uz problem oblikovanja jugoslavenskih nacija u 19.  stoljeću), u: Istoriografija, marksizam, obrazovanje, Beograd 1986., 45-53. i Marksistička misao, 1985., 2, 117-127.
  34. “Jedan Srbin i jedan Hrvat prepiru se o srpstvu i hrvatstvu” ili vizija bezizlazja J. D. Mitrovića, Istorijski glasnik 1-2 Beograd 1987.,, 229-232.
  35. Predgovor. – “Magnum tempus” Viktora Novaka. Historija ilirizma i ideologija unitarnog jugoslavenstva, u:  Viktor Novak, Magnum tempus. Ilirizam i katoličko  sveštenstvo. Ideje i ličnosti 1830-1849, Beograd: Nova knjiga, 1987., 1-12.
  36. Leci 1848. godine u hrvatskim zemljama, Arhivski vjesnik 31, Zagreb 1988, 59-109.
  37. Fra Ivan Despot i njegovo doba (1851-1886), u: Radovi znanstvenog savjetovanja “Život i djelo Ivana Despota”, Makarski zbornik 2, Makarska 1989., 29-48.
  38. Fra Despot (1851-1886) – njegovo doba i ideološki elementi u njegovoj književnosti, Mogućnosti 37, Split 1989, 12, 1248-1268.
  39. Mihovil Pavlinović u narodnom preporodu u Dalmaciji i u hrvatskoj politici 19. stoljeća, u: Mihovil Pavlinović u politici i književnosti (ur. Nikša Stančić), Zagreb: Globus, 1990., 9-36.
  40. “Naš narod Ivan” Ljudevita Gaja iz 1835. godine, Radovi Zavoda za  hrvatsku povijest 23, Zagreb 1990., 53-80.
  41. “Istorijska istina” Jeremije D. Mitrovića i njegovo upozorenje na opasnost od “nekih hrvatskih istoričara”, Balcanica 18-19, Beograd 1988.-89., 411-415. (izišlo iz tiska 1991.).
  42. Srbi i srpsko-hrvatski odnosi u Dalmaciji u vrijeme narodnog preporoda 1860-1880, Zadarska revija 39, Zadar 1990., 5-6, 587-619 (tiskano 1991.).
  43. Od emigracije do Rakovice: Eugen Kvaternik i njegova koncepcija ustanka u Hrvatskoj 1871., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25, Zagreb 1992., 39-56.
  44. Što su sve povjesničari izmislili. U povodu najnovijih radova dr. Petra Korunića, Časopis za suvremenu povijest 25, Zagreb 1993., 2-3, 247-260.
  45. Hrvatska između srednje i jugoistočne Europe u 19. st. (do 1870- ih godina), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 27, Zagreb 1994., 317-330.
  46. Mihovil Pavlinović i “Hrvatski razgovori”, u: Mihovil Pavlinović, Hrvatski razgovori (prir. Nikša Stančić), Zagreb: Globus, 1994., 289-328.
  47. Jelsa na otoku Hvaru u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. O jednom modelu oblikovanja mediteranskih gradića i tipu nacionalne ideologije na hrvatskoj obali Jadrana u 19. stoljeću, u: Jelsa u hrvatskom narodnom preporodu Dalmacije (ur. Pavao Palaversić), Jelsa: Matica hrvatska Jelsa, 1994., 13-35.
  48. Odgovornost, profesionalnost i etičnost u hrvatskoj historiografiji – u povodu odgovora dr. Petra Korunića, Časopis za suvremenu povijest 26, Zagreb 1994., 3, 503-515.
  49. Otok Hvar u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, u: Otok Hvar, Zagreb: Matica hrvatska, 1995., 355-370.
  50. Die kroatische Variante des mitteleuropäischen Modells der nationalen Ideologie. Das Modell der “Sprachnation” und die Entstehung der Ideologie der kroatischen nationalen Wiedergeburtsbewegung in den Jahren 1830-32, Österreichische Osthefte 37, Beč 1995., 2, 401-422.
  51. Hrvatski sabor za saborovanja Ante Starčevića, u: Ante Starčević, Govori u Hrvatskom saboru,: Dom i Svijet, 1996., 9-22.
  52. “Južnoslavenska” i “hrvatska” redakcija spisâ Mihovila Pavlinovića, u:  Spomenica Ljube Bobana 1933.-1994., Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1996., 203-213.
  53. Die mitteleuropäische Realität und südosteuropäische Ambitionen. Kroatien zwischen Mittel- und Südosteuropa  im 19. Jahrhundert, Der Donauraum, 37, 1997., 47-60.
  54. La nation croate et le nationalisme croate au XIXe et au XXe siécle, Croatica Christiana Periodica 20, br. 38., Zagreb 1996., 133-154.
  55. Hrvatska nacija i Zagreb hrvatski nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Vjesnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 6, Zagreb 1997., br. 1-3., 81-101.
  56. Ante Starčević i Eugen Kvaternik, u: Ante Starčević i njegovo djelo (ur. Dubravko Jelčić i Tomislav Sabljak), Zagreb, HAZU, 1997., 35-44.
  57. Istočno pitanje i Hrvati Eugena Kvaternika, uvod u: Eugen Kvaternik, Istočno pitanje i Hrvati, Zagreb: Dom i Svijet, Zagreb 1997., 9-23.
  58. Ideja o “slavenskoj uzajamnosti” Jána Kollára i njezina hrvatska recepcija, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 30, Zagreb 1997, 65-76.
  59. “Hrvatski narodni preporod” ili “ilirski pokret”? Franjo Fancev o početku, “podrijetlu” i značaju hrvatskog narodnog  preporoda, u: Franjo Fancev književni povjesničar i filolog, Zagreb – Zadar: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 1998., 43-62.
  60. Das Jahr 1848 in Kroatien: unvollendete Revolution und nationale Integration, Südost-Forschungen 57, München 1998., 103–128.
  61. I. kongres hrvatskih povjesničara – teze za plenarne sjednice, u: I. kongres hrvatskih povjesničara. Hrvatski nacionalni i državni identitet kontinuitet. Knjiga sažetaka, Zagreb, 1999., 5-8.
  62. Hrvatski identitet kao razlika u Europi nacija 19. stoljeća, u: Hrvatski nacionalni i državni identitet i kontinuitet. Knjiga sažetaka, Zagreb, 1999., 15-16.
  63. Hrvatski identitet kao razlika u Europi nacija 19. stoljeća, Historijski zbornik 52, Zagreb, 1999., 143–148.
  64. Nacija i nacionalizam – teze za raspravu, u: Hrvatski nacionalni i državni identitet kontinuitet. Knjiga sažetaka, Zagreb, 1999., 122-124.
  65. Etničnost na hrvatskom prostoru u 19. st.: od etničke zajednice, plemićkog naroda i pokrajinskih partikularizama do hrvatske nacije, u: Etničnost i povijest (prir. Emil Heršak), Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999., 117–138.
  66. Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja, Hrvatsko zagorje, 5, Krapina 1999., br. 2, 5–19.
  67. Hrvatski pokret 1848. godine, u: 150. obljetnica hrvatskoga pokreta iz 1848. (ur. Andrija Kaštelan), Zagreb: HAZU (Predavanja održana u HAZU sv. 72), 1999., 23–52.
  68. Mihovil Pavlinović – teoretičar društva i nacije u političaru i ideologu, u: Zbornik Mirjane Gross. U povodu 75. rođendana, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, 1999., 195–208.
  69. “Hrvat i katolik”: politička misao Mihovila Pavlinovića, u: Mihovil Pavlinović, Izabrani politički spisi (prir. Nikša Stančić), Zagreb: Golden Marketing, 2000.,7–76.
  70. Hrvatski “deržavni sabor” 1848.: na razmeđu epoha i sukobljenih legaliteta, u: Hrvatski državni sabor 1848., sv. 1. (ur. Josip Kolanović, prir.: Iskra Iveljić, Josip Kolanović, Nikša Stančić), Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2001., 29-63.
  71. Hrvatski pokret i godina 1848. u hrvatskoj povijesti 19. stoljeća: epohalni proboj, dometi, ograničenja, u: Hrvatska 1848. i 1849. Zbornik radova (ur. Mirko Valentić), Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001., 11-34.
  72. Hrvatsko 19. stoljeće i njegova ostavština za 20. stoljeće, u: Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31 ožujka 2001. (ur. Zlatko Matijević), Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2002., 21-32.
  73. Hrvatska i Europa 1789.-1848. – europska ili nacionalna integracija?, Historijski zbornik 46.-47., 2003.-2004., 139 -150.
  74. Svehrvatska ideja Ljudevita Gaja: slika hrvatske povijesti ranog srednjeg vijeka u ideologiji pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog  preporoda (iz rukopisne ostavštine Ljudevita Gaja), u: Starine, 62, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2004., 99-133.
  75. Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 492, knj. 43. Društvene znanosti, Zagreb 2005., 261-296.
  76. Grimanijev zakon i vojno-krajiški sustav u Dalmaciji u 17. i 18. stoljeću, u: Josip Ante Soldo, Grimanijev zakon. Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine (prir. Nikša Stančić), Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, FF press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005., 11-30.
  77. Kontroverze o naciji i nacionalizmu: Hrvatska i Europa od političkog do etno-nacionalizma i natrag, u: Povijesno naslijeđe i nacionalni identiteti. Zbornik, Zagreb: Zavod za školstvo Republike Hrvatske, 2006., 22-30.
  78. Hrvatska nacionalna integracija u 19. i 20. stoljeću: ritmovi, ideologije, politika, u: Hrvatska politika u 20. stoljeću (ur. Ljubomir Antić), Zagreb: Matica hrvatska, 2006., 9-34.
  79. Die Idee der “slawischen Wechselseitigkeit” von Ján Kollár und ihre kroatische Rezeption, u: Ján Kollár a slovanska vzájemnost`. Genéza nacionalizmu v strednej Európe (ur. Tatiana Ivantyšynová), Bratislava: Spolačnost` pre dejiny a kultúru strednej a východnej Európy – Historický  ústav SAV, 2006., 174-185 (zbornik tiskan kao zasebni svezak časopisa Slovanské štúdie, zvláštne čislo 4, numeró special 4).
  80. Josip Juraj Strossmayer u kontekstu hrvatske i europske politike, u: Međunarodni znanstveni skup JOSIP JURAJ STROSSMAYER povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti Zagreb, 19. svibnja 2005. – Đakovo, 20. svibnja 2005. Zbornik radova (ur. Franjo Šanjek), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2006., 35-50.
  81. Pleistocenski čovjek i hrvatske nacionalne ideologije 19. i 20. stoljeća. U povodu članka Tomislava Markusa “Od kršćanskog do seljačkog humanizma: hrvatske nacionalne ideologije i bio-ekologija”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 24, Zagreb 2006., 265-268.
  82. Kako je nastao grb Republike Hrvatske – How the coat of arms of the Republic of Croatia was made, Grb i zastava. Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, 1, 2007., br. 1, 4-8.
  83. Dalmatinske krajine u 17. i 18. stoljeću, u: Dalmatinska zagora nepoznata zemlja, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2007., 197-203 (enciklopedijski format).
  84. Disertacija grofa Janka Draškovića iz 1832. godine: samostalnost i cjelovitost Hrvatske, kulturna standardizacija i konzervativna modernizacija, Kolo, 12, 2007., br. 3, 137-167.
  85. Između političkog nacionalizma i etnonacionalizma: od hrvatske staleške “nacije” (natio croatica) do hrvatskog “političkog naroda”, u: Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zbornik radova (ur. Tihomir Cipek i Josip Vrandečić), Zagreb: Alinea, 2007., 33-56.
  86. O koristi i štetnosti historije za život Friedricha Nietzschea i njegova tipologija oblika i funkcija povijesne svijesti, u: Aktualnost studija historijske znanosti za suvremenog čovjeka. Friedrich Nietzsche i njegova knjiga O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb: HAZU, 2008., 5-16.¸
  87. Croatia and Europe 1789-1848: european or national integration?, Croatian studies review – Časopis za hrvatske studije, 5, Split-Sydney-Waterloo-Zagreb, 2008., 114-127.
  88. Hrvatski narodni preporod – ciljevi i ostvarenja, Cris. Časopis Povijesnog društva Križevci, 10., 2008., br. 1., 6-17.
  89. Josip Juraj Strossmayer, Ante Starčević i njihovo doba: hrvatska politika u sustavu političkih odnosa u srednjoj i jugoistočnoj Europi od 1848. god. do kraja 19. i početka 20. st., u: Zbornik radova Strossmayerovih dana, 6., Đakovo, 2008., 9- 46.
  90. Josip Ante Soldo kao povjesničar, u: Fra Josip Ante Soldo (1822.-2005.) Život i djelo. Zbornik radova, Sinj: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, 2008., 69-79.
  91. Hrvatske središnje političke institucije 1832-1848-1850. godine: Ban, Sabor, Bansko vijeće od preporodnog programa i uspona 1848. godina do sloma pod udarom centralizma, u: Hrvatski državni sabor 1848., sv. 4. (ur. Josip Kolanović), Zagreb: Hrvatski državni arhiv, FF press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 31-80.
  92. Šime Ljubić i hrvatska povijest – povijest i identitet: metoda, funkcija i ideologija od zavičajnosti do rodoljublja, u:   Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa. Zadar, 3. listopada 2007. Stari Grad (o. Hvar), 4.-6. listopada 2007., Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 41-66.
  93. Dr. Franjo Tuđman između politike i povijesti: povijesna predodžba o hrvatstvu i jugoslavenstvu, slavenstvu i internacionalizmu, u: Dr. Franjo Tuđman u okviru hrvatske historiografije. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 10. i 11. prosinca 2009., Zagreb, 2011., 41-58.
  94. Horvatskaja nacija i nacionalizem na rubeže XIX-XX vekov, Avstro-Vengrija, Centraljnaja Evropa i Balkany (XI-XX bb.), Sankt-Peterburg: Aleteja, 2011., 209-233.
  95. Heraldry at the Edge of Science: Thesis about the Meaning of the Croatian Chequy Shield, u: Proceedings of the XXXth International congress of genealogical and heraldic sciences, Maastricht 24-28 september, Genealogica et heraldica,  30., 2012., 83-94.  (u koautorstvu s Dubravkom Peić-Čaldarović)
  96. Povijesno značenje konstitutivnih akata Hrvatskog sabora od 25. lipnja 1991., u: Nastanak suvremene države Hrvatske i dvadeseta obljetnica njezina utemeljenja. Zbornik radova, Zagreb: HAZU, 2012., 219-223.
  97. Varijante grba Slavonije od XV. do kraja XVIII. stoljeća – Variants of the Arms of Slavonia from 15th until the End of 18th C., Grb i zastava, glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, 6 , br. 11., Zagreb, svibanj 2012., 8-13 (u koautorstvu s Dubravkom Peić Čaldarović).
  98. Profesor Jaroslav Šidak u metodološkim kretanjima i u kontroverzama interpretacije hrvatske povijesti 19. stoljeća, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb, 2012., 31-42.
  99. Prvi sjedinjeni grb Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 516, Razred za društvene znanosti 50=516, Zagreb, 2013., 71-93. (u koautorstvu s Dubravkom Peić Čaldarović)
  100. Hrvatska politika i nastanak Jugoslavije: od Berlinskog kongresa 1878. do kraja Prvoga svjetskog rata 1918., Adrias, 20., 2014., 93-103.
  101. Ivan Mažuranić kao političar – između želja i mogućnosti, u: Mažuranićev zbornik, Zagreb: HAZU, 2015., 13-23.
  102. Josip Juraj Strossmayer u hrvatskoj politici – Politika i nacionalna ideologja, u: Rad Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti 535, Razred za društvene znanosti, knjiga 53, Zagreb, 2018., str. 11-36.

 

 STRUČNI RADOVI

1.1. Članci

  1. Frano Supilo u Dubrovniku, Dubrovački horizonti 2, Dubrovnik 1970., 3, 25-28.
  2. Ovako je pisao Supilo, Novi list, Rijeka 1970., 1. XI-15. XII.
  3. Supilo – dar Dubrovnika Hrvatskoj, Novi list , Rijeka, 1970., 14-15. XII.
  4. O osnutku i djelovanju Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, Historijski zbornik 23-24, Zagreb 1970.-71., 551-555.
  5. Frano Supilo (1870-1917), Nastava povijesti, Zagreb 1970./71., 2, 35-45.
  6. Rješenje hrvatskog pitanja u programu Mihovila Pavlinovića “Hrvatska misao” iz 1869. godine, Zoranić, Zadar 1971., 4, 6-8.
  7. Tri godine Instituta za hrvatsku povijest, Časopis za suvremenu povijest 6, Zagreb 1974., 1, 163-164.
  8. Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu 1972-1973, Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-1973., 515-519.
  9. Tri godine Instituta hrvatsku povijest, Časopis za suvremenu povijest 6, Zagreb 1974., 1, 163-164.
  10. Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu 1974-75., Historijski zbornik 27-28, Zagreb 1974.-75., 362-364.
  11. The Historiography of Yougoslavia 1965-1975 (ur. Dragoslav Janković), Beograd: Savez povijesnih društava Jugoslavije, 1975., (dio o historiografiji 1865-1975. god. o Dalmaciji u drugoj polovici 19. st.), 266-269.
  12. Tri godine Instituta hrvatsku povijest, Časopis za suvremenu povijest 6, Zagreb 1974., 1, 163-164.
  13. Narodni preporod u Dalmaciji, u: T. Raukar, J. Adamček, J. Lučić, J. Šidak, N. Stančić, M. Gross, V. Oštrić, P. Strčić, D. Šepić, Historiografija od 1965-1975. za hrvatsku povijest do g. 1918, Historijski zbornik 31-32, Zagreb 1978.-79., 78-83.
  14. Trajan trag u povijesti (Josip Juraj Strossmayer 1815-1905), Borba, Zagreb 1980., 6. XII.
  15. Odjel za hrvatsku povijest. Deset godina rada 1971-1981., (prir. J. Adamček, M. Gross, D. Pavličević, Lj. Racko, N. Stančić), Zagreb: Centar za povijesne znanosti, Odjel  za hrvatsku povijest, 1981., 65. str.
  16. Nastava historije. Tko su “zajedničke” ličnosti, Vjesnik, Zagreb 1982., 2. XI.
  17. Unapređivanje metoda društvenih znanosti, Naše teme 29, Zagreb 1985., 4-5, 416-420.
  18. History of Yougoslavia: A brief Survey, u: Adult Education in yougoslav Society (ur. Nikša Nikola Šoljan), Zagreb: Andragoški centar, 1985., 19-30.
  19. 150 godina Ilirskog pokreta. Porod jedinstva, Danas 5., br. 201., Zagreb, 1985., 24. XII., str. 29-32.
  20. Prof. dr. Jaroslav Šidak i Institut za hrvatsku povijest, Historijski zbornik 39, Zagreb 1986., 358-359.
  21. Povijest 2. Udžbenik za srednje škole (autori; Dušan Bilandžić, Ivan Jelić, Hrvoje Matković, Dragutin Pavličević, Nikša Stančić, Radovan Vukadinović), Zagreb: Školska knjiga, 1986.
  22. Hrvatski narodni preporod 1790-1848. – Kroatien zur Zeit der nationalen Wiedergeburt 1790-1848, u: Ilirski pokret i Hrvati u zapadnoj Ugarskoj – Die Illyrische Bewegung und die Kroaten in Westungarn, Zagreb – Eisenstadt: Povijesni muzej Hrvatske, Burgenländisches Museum, 1987., 13-27.
  23. Preokret Viktora Novaka, NIN 37., Beograd, 1987., 22, V., str. 24-26. (intervju).
  24. “Reunitarizacija” nastave povijesti, Danas br. 296, Zagreb 1987., 20. X., 4-5.
  25. Obljetnica Mihovila Pavlinovića. Don Mijina Ljut, Danas br. 300, Zagreb 1987., 17. XI., 37-38.
  26. Povijest kao proces, Četvrti jul, Beograd, 1988., 19. IV. str. 11. (intervju).
  27. Jezik u nacionalnom vrtlogu, Danas, 8., br. 375. Zagreb, 1988., 25. IV. str. 37-39 (intervju).
  28. Od prvog se dana Jelačić odlučno angažirao u ključnom pitanju hrvatske politike – ravnopravnosti u Monarhiji, Večernji list, Zagreb 16. XI. 1989.
  29. Povijest 2. Udžbenik za učenike gimnazija i centara kulturološko-umjetničkog, odgojno-obrazovnog, jezičnog, upravno-pravnog i muzičkog usmjerenja (autori; Hrvoje Matković, Blagota Drašković, Nikša Stančić), Zagreb: Školska knjiga, 11990., 21991.
  30. Nastava povijesti. Činjenice pod ključem, Školske novine 61., br. 17, Zagreb, 1990., 17. IV. , str. 6-7. (intervju Nikša Stančić i Hrvoje Matković)
  31. Pjesme s motivom “Ustani bane!” – legenda i idealni lik, Večernji list, Zagreb 16. X. 1990.
  32. Historiografija: plodovi i ožiljci, Vjesnik, Panorama, Zagreb 15. II. 1991., 658, str. 7.
  33. Međaši u povijesti hrvatske državnosti, Večernji list, Zagreb 16. I. 1992., str. 23 (svečani broj u povodu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske).
  34. Modernizacija i nacionalna integracija. Prof. dr. Mirjana Gross i knjiga “Prema hrvatskome građanskom društvu”, Časopis za suvremenu povijest 24, Zagreb 1992., 2, 135-141.
  35. Mirjana Gross kao znanstvena radnica, Historijski zbornik 45, 1992., 369-374.
  36. Povijesna znanost na Sveučilištu u Zagrebu. Ustroj i program znanstvenoistraživačke djelatnosti i visokoškolske nastave (ur. Nikša Stančić), Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu – Odsjek za povijest, Zavod za hrvatsku povijest, 1994., 47 str.
  37. Scientific Research in Croatia – a Historical Overview, u: Scientific Research in Croatia (ur. Greta Pifat-Mrzljak), Zagreb: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske) 1995., 29-35.
  38. Eugen Kvaternik – program zasvjedočen krvlju, Povjestice – Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Sezona 1996./97., br. 1., Zagreb 14. X. 1996., 1-2.
  39. Hrvatski sabor 1790-1918. – izgradnja modernog društva i nacionalni pokret; 1918-1992: od jugoslavenske države do samostalne Hrvatske, u: Slava Saboru (katalog/mapa), Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1997., 26-36 (enciklopedijski format).
  40. “Politički katolicizam” i “katoličko hrvatstvo” u knjizi mr. Marija Streche, predgovor u: Mario Strecha, Katoličko hrvatstvo. Počeci katolicizma u banskoj Hrvatskoj (1897.-1904.), Zagreb, Barbat, 1997., str. VI-X.
  41. Godina 1848. u Hrvatskoj / L’anee 1848 en Croatie / Das Jahr 1848 in Kroatien / Croatia in 1848, u: Prigodne poštanske marke Republike Hrvatske, Hrvatska povijesna zbivanja 1848, Zagreb: Hrvatska pošta i telekomunikacije, 1998., 1-9.
  42. Hrvatski sabor – tradicija hrvatskog parlamentarizma i hrvatska državna i nacionalna suverenost, Državnost 2., Zagreb 1998., br. 2., 259-265.
  43. Austrijski povjesničar Arnold Suppan i njegove hrvatske teme, predgovor u: Arnold Suppan, Oblikovanje nacije građanskoj Hrvatskoj (1835-1918.), Zagreb: Naprijed, 1999., 7-19.
  44. Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja, u: Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja, Krapina 1998. (Hrvatsko zagorje, časopis za kulturu Krapinsko–zagorske županije, 4, 1998., br. 4), 23–33.
  45. Prof. dr. Mirjana Gross – život i rad, u: Zbornik Mirjane Gross. U povodu 75. rođendana, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, 1999., 9–17.
  46. Ocjena prijedloga o danu i grbu grada Zagreba, Komunalni vjesnik br. 218, Zagreb, 4. veljače 2000.
  47. Kako se krojio hrvatski grb, Globus, br. 478, Zagreb 4. veljače 2000., 80–82.
  48. Hrvatska zastava među dizajnerskim škarama – Je li hrvatski grb dizajnerski znak ili nacionalni simbol? Globus br. 484, Zagreb 17. ožujka 2000., 70–71.
  49. Revizija udžbenika povijesti, Globus br. 490, Zagreb 28. travnja 2000., 77–78.
  50. Prof. dr. Mirjana Gross, povjesničar 19. stoljeća, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 32-33, Zagreb 1999.-2000., 477-479.
  51. Zrcalo dvadesetoga stoljeća, 148 (1) – 150 (3), Vjesnik, Zagreb 13., 14. i 16. srpnja 2001.
  52. Kada je prvi put izvedena Još Hrvatska ni propala, Vijenac, 9, br. 247-248, Zagreb 4. rujna 2003., 36.
  53. Dr. sc. Ivan Kampuš, professor emeritus, u: Ivan Kampuš professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 2003., 6-9.
  54. Prijedlog da se dr. sc. Mirjani Gross dodijeli zvanje professor emeritus, u: Mirjana Gross professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 2003., 7-11.
  55. Znanstvena djelatnost Mirjane Gross, u: Mirjana Gross professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 2003., 7-11 (u koautorstvu s Iskrom Iveljić).
  56. Prestanak moratorija na nastavu najnovije povijesti u osnovnim školama u hrvatskom Podunavlju, Povijest u nastavi, 2 (Zagreb) 2004., br. 2, 375-383.
  57. Hrvatski preporodni pokret u Istri i na Kvarnerskim otocima u interpretaciji Petra Strčića: o jednoj doktorskoj disertaciji i njezinoj sudbini, Rijeka, 11, 2006., sv. 3., 273-281.
  58. O ljudima i događajima u prošlosti Staroga Grada u 19. i 20. st. Iz povijesti društva, povijesti svakodnevice i političke povijesti Staroga Grada, u: Antonio Botteri, Događaji i zanimljive osobe iz prošlosti Staroga Grada, Stari Grad: Grad Stari Grad, 2007., 88-93.
  59. O povjesničarima, nakladnicima i politici: prilog povijesti „Dodatka uz udžbenik najnovije povijesti“ (tzv. separat), u: Jedna povijest, više historija. Dodatak udžbenicima s kronikom objavljivanja, Zagreb: Dokumenta, 2007., 111-127.
  60. Kako sam postao povjesničar, Historijski zbornik 64, Zagreb, 2011., br. 1, 163-169.
  61. Povijesno značenje konstitutivnih akata Hrvatskog sabora od 25. lipnja 1991., u: Nastanak suvremene države Hrvatske i dvadeseta obljetnica njezina utemeljenja. Zbornik radova, Zagreb: HAZU, 2012., 219-223.
  62. Varijante grba Slavonije od XV. do kraja XVIII. stoljeća – Variants of the Arms of Slavonia from 15th until the End of 18th C., Grb i zastava, glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, 6 , br. 11., Zagreb, svibanj 2012., 8-13 (u koautorstvu s Dubravkom Peić Čaldarović).
  63. Ban Josip Jelačić, Sokolski vjesnik, Vinkovci, svibanj 2012., posebno izdanje, 2-5.
  64. Mirjana Gross (1924.-2012.), Pilar 7 (2012.), br. 14 (2), 152-159.
  65. Ivan Mažuranić i projekt austro-hrvatske nagodbe, Hrvatska revija, XIV.,2014, 56-58.
  66. Pogovor, u; Mladen Domazet, Isječci iz živopta – Stari Grad na otoku Hvaru (1914.-1941.), Star Grad: Muzej Staroga Grada, 2016., 196-199.

1.2. Podlistak

  1. “Još Horvatska ni propala”. Tragom preporodnog izvorišta, Vjesnik, Zagreb 1989., 13.- 27. II.
  2. Josip Jelačić između povijesne zbilje i legende, Vjesnik 1989., Zagreb 16. X. – 6. XI.
  3. Mihovil Pavlinović i hrvatska nacionalna i državna ideja u    Dalmaciji, Vjesnik, Zagreb 1994., 8.- 21. V.

1.3. Enciklopedije i leksikoni

  1. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (ur. Igor Karaman), Zagreb: Školska knjiga 1980. –  natuknice:
    • Bachov apsolutizam, Baltić Mojsije, Banovi, Bansko vijeće, Bečki kongres 1814/15., Borba za narodni jezik, Dalmatinski namjesnici, Disertacija Janka Draškovića, Dobrila Juraj, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Francuska vladavina, Gaj Ljudevit, Građanske političke stranke, Habsburgovci, Jadransko pitanje, Jakobinska urota,  Javne financije, Jelačić Josip, Klaić Miho, Kralj Josip, Krfska deklaracija 1917., Kvaternik Eugen, Mažuranić Ivan, Narodna zahtijevanja 1848., Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba 1918., Nodilo Natko, Novine i Danica, Omladinski pokreti i organizacije, Pavlinović Mihovil, Polit Desančić Mihajlo, Politički život pod sustavom dualizma, Pozor – Obzor, Prica Maksimilijan, Riječka krpica, Riječka rezolucija 1 905., Sabori, Srpanjske žrtve 1845., Starčević Ante, Strossmayer Josip Juraj, Supilo Frano, Ugarsko-hrvatska nagodba 1868., Utješenović Ostrožinski Ognjeslav, Vrhovac Maksimilijan, Zemaljska vlada 1869-1918.
  2. Österreichisches biographisches Lexikon 1815-1950, Lieferung 42, 43, Wien: Österreichische Akademie der Wissenschaften, 1982, 1983. – natuknice:
    • Pucić Niko, Pucić Medo, Rački Franjo, Radić Antun, Radić Stjepan, Rakovac Dragutin, Rauch Levin, Rauch Pavao.
  3. Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod – natuknice:
    • Ivićević Stjepan, sv. 5, 1988., 674,
    • Jugoslavenska (jugoslovenska) i južnoslavenska (južnoslovenska)ideja, sv. 6, 1990., 128-144.
  4. Hrvatski leksikon, Zagreb 1996. – natuknice:
    • Hrvatski narodni preporod, Ilirski pokret, Hrvatski narodni preporodu Dalmaciji, Hrvatski narodni preporod u Istri.
  5. Hrvatski biografski leksikon, Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”,:
    • Gaj Ljudevit, sv. 4, 1998., 530-538.’
    • Ivićević, Stjepan, sv. 6, 2005., 197-200.
    • Jelačić, Josip, sv. 6, 2005., 394-401.

1.4. Katalozi izložaba

  1. Miroslava Despot i Nikša Stančić, Počeci industrije i radničkog pokreta u Hrvatskoj 1848-1919. Vodič po izložbi, Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1969. (poglavlje: Dalmacija, str. 70-100).
  2. Frano Supilo 1870-1917. Izložba, (Zagreb):  Povijesni muzej Hrvatske, 1970., 10 str.
  3. Eugen Kvaternik i rakovička buna. Izložba, zima 1971/1972. (Zagreb): Povijesni muzej Hrvatske, 1971., 12 str.
  4. Hrvatski narodni preporod 1790-1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1985. (kataloške jedinice na str. 51-58, 62, 63, 66, 69, 74-85, 89, 92, 97, 100).

1.5. Ocjene i prikazi

  1. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri (Zbornik), Zagreb 1969.,  Časopis za suvremenu povijest 2, Zagreb 1970., 2, 253-256.
  2. Alba Kuntić, Počeci borbe za preporod Bačkih Bunjevaca, Beograd 1969, Historijski zbornik 23-24, Zagreb 1970.-71., 486-471.
  3. Znanstveni skup u povodu stote obljetnice rođenja Frana Supila, Historijski zbornik 23-24, Zagreb 1970.-71., 550.
  4. Historiografski prilozi u Krčkom zborniku I-III, 1970-71, Historijski zbornik 23-24, Zagreb 1970.-71., 516-522.
  5. Historiografski prilozi o Franu Supilu u časopisu Dubrovnik XIII, 1970., 4, Krčki zbornik 3, Rijeka 1971., 271-272.
  6. Dalmacija 1870., Zadar 1972., Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 535-545.
  7. Časopis za suvremenu povijest IV, 1972, 1, Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 588-592.
  8. F. Supilo, Politički spisi (prir. D. Šepić), Zagreb 1970., Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 611-612.
  9. E. Kvaternik, Politički spisi (prir. Lj. Kuntić), Zagreb 1971., Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 613-614.
  10. Historiografski prilozi u Krčkom zborniku IV, 1971. i V, 1972., Historijski zbornik 25-26, Zagreb 1972.-73., 630-632.
  11. Hajrudin Ćurić, Arhivska zbirka Vladana Desnice. Prilozi radu obrovačkog odbora i ustanku u Bosni i Hercegovini 1875-1878., Sarajevo 1971., Historijski zbornik 27-28, Zagreb 1974.-75., 409-411.
  12. I. Perić, Borba za ponarođenje dalmatinskog školstva 1860-1918., Zagreb 1974., Historijski zbornik 27-28, Zagreb 1974.-75., 406-409.
  13. Jakša Ravlić, Stjepan Ivićević i Narodni preporod u Dalmaciji, Zbornik za slavistiku Matice srpske 4, 1973., 46-112, Historijski zbornik 27-28, Zagreb 1974.-75., 526-528.
  14. “Piši kao što govoriš“ u verzijama srpskoj (1810) i hrvatskoj (1830). U povodu dva pretiska: Sava Mrkalj, Salo debeloga jera libo azbukoprotres, Budim 1810; Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, Budim 1830, Radovi Instituta za hrvatsku povijest 17, Zagreb 1984., 261-264.
  15. Znak promjena. Mirjana Gross: “Počeci moderne Hrvatske”, Globus, Zagreb 1985, Danas 226, Zagreb 17. VI. 1986., 33-34.
  16. Ispravak bibliografskog podatka o F. Tuđmanu i N. Stančiću, Časopis za suvremenu povijest 26, Zagreb 1994., 3, 575.
  17. Kronologija, ur. Ivo Goldstein, Zagreb: Novi Liber, 1996, 368. str., Radovi zavoda za hrvatsku povijest 29, Zagreb 1996., 410-411.
  18. Nadbiskup vrhbosanski Josip Stadler (Dr. Zoran Grijak, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Hrvatski institut za povijest – Vrhbosanska nadbiskupija Sarajevo – Dom i svijet, Zagreb, 2001.), Stadler, glasnik centra za prikupljanje građe o nadbiskupu Stadleru 3, Sarajevo 2002., br. 3, 9-11.
  19. Vjeko Omašić, Kaštela od prapovijesti do početka XX. stoljeća, svezak II. “Kaštela od kraja 18. do početka 20. stoljeća”, Kaštela 2001., Kaštelanski zbornik, 7, 2003., 459-464.
  20. Franjo Rački – Historian and politician. On the occasion of the book written by Mirjana Gross Viek i djelovanje Franje Račkoga, Novi Liber, Zagreb 2004., 523 p., Review of Croatian history, 1 (Zagreb) 2005., br. 1,  358-361.
  21. Crkve Starog Grada na Hvaru, Stari Grad, 2009., Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo, 41, 2009., 71-73.
  22. Nova teorija o podrijetlu hrvatskoga grba: Mate Božić, Stjepan Ćosić, Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo. povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća, Gordogan, 15 (34), 2017., br. 35-36 (79-80), str. 22-68,  u:Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 535, Razred za društvene znanosti knj 53, Zagreb, 2018., 239-243 .
  23. Crkva sv. Nikole u Starom Gradu / povijest, vjera, kultura, zbornik radova, Stari Grad. 3016. (ut. Vinko Tarbušković), 130 str., u: Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 535, Razred za društvene znanosti knj 53, Zagreb, 2018., 244-248.
  24. Milovan Buchberger, Perar Nisiteo / posljednji polihistor Dalmacije, Stari Grad: Muzej Staroga Grada. 217., 245 str., u: Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 535, Razred za društvene znanosti knj 53, Zagreb, 2018., 249-253.