Članovi Akademije

Miko Slobodan, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• znanstveni savjetnik u trajnom izboru – Hrvatski geološki institut
• predsjednik – Hrvatskog geološkog društva (2022. – 2023.)
• ravnatelj – Hrvatskog geološkog instituta (2017. – 2025.)
• predstojnik – Zavoda za mineralne sirovine, Hrvatskog geološkog instituta (2005. – 2017.)

---

Životopis

Akademik Slobodan Miko rođen je 10. veljače 1962. godine u Varaždinu. Oženjen je i otac dvoje djece. Diplomirao na studiju rudna ležišta i primijenjena geofizika na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (RGNF) Sveučilišta u Zagrebu 1987. godine. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 2008. godine, a u zvanje znanstvenog savjetnika 29. studenoga 2012. godine. U znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izabran je 2019. godine. Od 1988. godine do 1993. zaposlen na RGNF-u, Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu akademika Ivana Jurkovića. Na Hrvatski geološki institut (HGI) prelazi 1993. godine. Obavljao je dužnost predstojnika Zavoda za mineralne sirovine (3 mandata od 2005. do 2017. godine). Izabran je za ravnatelje HGI-a u dva mandata (od 2017. do 2025. godine). Od 2016. radi na pripremama projekta GEOLAB Posebno vrijedi istaknuti njegovu ulogu u pripremi i provedbi infrastrukturnog projekta „Obnova infrastrukture i nabava instrumenata u Hrvatskom geološkom institutu – Geoznanstveni laboratoriji (GEOLAB)“. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti HGI-a ali i šire geoznanstvene zajednice (uključuje opremanje s 4 masena spektrometra). Projekt je se financira izravnom dodjelom bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026.godine.

Znanstveni rad

Slobodan Miko dao je značajan doprinos geološkoj znanosti u području geokemije, paleolimnologije i paleookoliša podmorja Jadranskog mora. Svojim znanstvenom radom i publiciranjem u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima promovirao je hrvatsku znanost u svijetu. Slobodan Miko je integracijom i holističkim pristupom koji spaja geokemiju, sedimentologiju, mikropaleotologiju, geofiziku i geomorfologiju a u svrhu definiranja paleookoliša nakon posljednjeg ledenog doba. Pokrenuo je paleolimnološka i geološka istraživanja podmorja formiranjem i opremanjem istraživačke grupe koja je posvećena sistematskom istraživanjima na razini koja se do sada u Hrvatskoj nije provodila, s konačnim ciljem izrade geoloških/geomorfoloških karata Hrvatskog djela podmorja.. Istraživanja su osim objavljenih radova u relevantnim časopisima, privukla interes desetak međunarodno značajnih istraživačkih grupa te je između ostalog uspostavljena sada višegodišnja suradnja s Sveučilištem u Copenhagenu i tamošnjom grupom za geogenetiku (Globe Institute) kao bi se pomoću okolišnog DNA napravile paleookolišni rekonstrukcije bazena jadranskog mora.

Objavio je do sada prema WoS bazi 74 originalna znanstvena rada, 90 rada indeksiranih u bazi Scopus, 9 poglavlja u knjigama, i jednu uredničku knjigu,  koautor je i na jednom patentu (HR, P20130650A). Veliki broj radova u koautorstvu radova objavio je u prestižnim međunarodnim geoznastvenim časopisima visokim odjekom. Knjiga „Geokemijski atlas RH“ čiji je koautor predstavlja djelo na koje se referiraju znanstvenici koji se bave geokemijskim istraživanjima tala na prostoru RH i krških terena u svijetu.

Znanstveni radovi S. Mike su do svibnja 2026. prema bazama Google Scholar, Scopusu i  WoS, citirani  2920,  1450 i 1170 puta. Objavljeni radovi S. Mike ukupno su citirani 1555 puta u časopisima koje prati baza WoS. H-faktor objavljenih radova prema tim izvorima iznosi h=27, h=20 odnosno h=19. Prema ovim podacima Slobodan Miko je jedan od citiranijih hrvatskih geologa svoje generacije. Ukupno je koautor više od 500 različitih radova evidentiranih u CroRIS bazi (CroRIS ID 11596).

Recenzent za radova u renomiranim međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima. Recenzirao  znanstvene projekte Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i inozemstva (Slovenija, Izrael). Bio je recenzent 20-ak projekta kao ocjenjivač (expert evaluator) EU  H2020 projekata (područje okoliša i geoznanosti). Od 2015-do danas bio je ocjenjivač 20-ak periodičnih izvješća projekata HRZZ-a. Kao predavač sudjelovao je na više na više od pedeset znanstvenih skupova a održao je i 10-ak pozvanih predavanja na znanstvenim kongresima i stručnim sastancima u zemlju i inozemstvu.

Slobodan Miko bio je  glavni istraživač na dva projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) od 2014. do 2023. Slobodan Miko također bio je suradnik ili voditelj u HGI-u na 18 međunarodnih znanstvenih (FP7, H2O2O, Horzon Europe, Interreg) i stručnih projekata.

Uspješno je mentorirao ukupno osam doktoranada u razdoblju od 2014. do 2024. godine te 10-tak studenata diplomskog studija, navedena istraživanja je osmislio i financirao kroz različite projekte kojih je bio voditelj. Sudjelovao u radu 10-ak povjerenstva za obranu doktorata. Za svoj istraživački rad S. Miko dobitnik je je Nagrade za životno djelo Hrvatskog geološkog instituta 2025.

Svojim je istraživanjima S. Miko uglavnom se je usredotočio na geokemijske procese u okolišu, paleolimnologiju i geološka istraživanja jadranskog podmorja:

Geokemijska istraživanja

Tijekom cijele znanstvene karijere geokemijska istraživanja čine temelj znanstvenog interesa Slobodana Mike. Istraživanja uključuju geokemiju okoliša vezano za cikluse elemenata u tragovima u tlima, sedimentima, vodama i vegetacijom te geokemijskim istraživanjima vezano za mineralne sirovine i rude. Rezultati tih istraživanja publicirani su u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima a r ezultati višegodišnjeg istraživanja geokemije tala objavljeni su u monografskog obliku 2009 kao „Geokemijski atlas Republike Hrvatske“.

Paleolimnološka istraživanja

Paleolimnološka istraživanja Slobodan Miko započinje na Vranskom jezeru na Otoku Cresu s akademikom Juračićem, kako bi se utvrdila kolebanja razine jezera u prošlosti na temelju geokemijskih i mikropaleontološkim analize datiranih sedimenata. Nabavu i konstrukcija opreme za istražna bušenja nekonsolidiranih sedimenata omogućila su radove na dubinama vodenog stupca većim od 50m. Time su omogućna  multidisciplinarna istraživanja i Vranskog jezera kod Biograda, Visovačkog jezera te Baćinskih jezera. Ovo je omogućilo paleolimnološka istraživanja krških jezera, utvrđivanja paleookolišnih promjena, utvrđivanje brzina sedimentacije te mineralogije i procesa eutrofikacije u visokoj rezoluciji kroz Holocen.

Paleookolišna istraživanja podmorja

Znanstveni doprinos u istraživanju paleookoliša podmorja Slobodana Mike očituje se u razvoju i opremanju nove generacije istraživača hrvatskog podmorja. Istraživanja podmorskih sedimentnih tijela i marinska geomorfologija rezultat su geofizičkih istraživanja koje uključuju akustične seizmičke metode kao što je geološki dubinomjer te višesnopni dubinomjer koji omogućuje marinska geomorfološka istraživanja u rezoluciji od nekoliko cm. Istraživanja jadranskog podmorja Slobodan Miko započinje 2014. godine voditeljstvom HRZZ projekta „Nestali jezerski krajobrazi istočnog dijela Jadranskog mora (LoLADRIA- IP-2014-9419)“ i nastavlja s HRZZ projektom „Porijeklo i taloženje sedimenata u vrijeme kasno kvartarnih promjena morske razine: Sustav rijeke Krke i Srednjojadranske kotline – QMAD (IP-04-2019-8505). Provedena istraživanja razvoja potopljenih paleookoliša Lošinjskog kanala omogućila su utvrđivanja postojanja marinskih naslaga u bazenu od prije 40.000  što je bio prvi nalaz u području Hrvatskog dijela Jadrana a koji je važan s stajališta poznavanja paleookoliša za vrijeme dolaska prvih modernih ljudi u Europu, radovi su objavljeni u prestižnim časopisima. Istraživanja post glacijalne transgresije na Jadranu dovelo je do potapanja krških prostora uz današnju jadransku obalu tvoreći jedinstvenu marinske marinsku geomorfologiju vezanu uz estuarije rijeke Krke i Zrmanje s potopljenim sedrenim barijerama.

Bibliografija

Slobodan Miko-CroRIS