Reinhart Johannes

Dopisni članovi V. Razred za filološke znanosti
Reinhart Johannes

Datum rođenja:

  • 1951

Mjesto rođenja:

  • Beč

E-mail adrese:

Reinhart Johannes

Dopisni članovi V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Članstvo u Akademiji:

  • dopisni član – Razred za filološke znanosti (2014. – …)

Životopis

Johannes Reinhart, rođen je 2. ožujka 1951. u Beču. Na Sveučilištu u Beču diplomirao je 1979. slavistiku i opću lingvistiku s disertacijom Istraživanja o tehnici prijevoda češko-crkvenoslavenskih homilija Grgura Velikoga. Studirao je i na Sveučilištu u Bonnu te na Sveučilištu u Pragu, a na Sveučilištu u Moskvi predavao je njemački jezik. Od 1979. do konca 2019.  godine radio je u Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču (od 1997. kao izvanredni profesor). Tema njegove habilitacije bila je Untersuchungen zur Syntax des Kroatisch-Kirchenslavischen. Das glagolitische Missale Romanum (1994.).
Ugledni austrijski slavist J. Reinhart velik je dio svojih istraživanja, uz ostale paleoslavističke teme, posvetio hrvatskomu crkvenoslavenskom jeziku i hrvatskoj glagoljskoj  književnosti srednjega vijeka, osobito odnosima hrvatske glagoljske i češke književnosti, tematici kojom dijelom nastavlja istraživanja hrvatskoga filologa Stjepana Ivšića. Otkrio je češka vrela u hrvatskim glagoljskim rukopisima, prijevode sa staročeškoga jezika nastale u razdoblju kada su hrvatski glagoljaši djelovali u samostanu Emausu u Pragu (1347. – 1419.), gdje se razvila bogata uzajamna hrvatska i češka prevodilačka književna i kulturna djelatnost te je nastalo osebujno poglavlje u češkoj i hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti srednjega vijeka. Identificirao je i utvrdio i druga vrela i sadržaje hrvatskoglagoljskih rukopisa te je o njima napisao brojne članke i studije.

Prof. Johannes Reinhart jedan je od najboljih poznavatelja hrvatskoga glagoljaštva i zasigurno najbolji poznavatelj hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika izvan Hrvatske. Dao je znatan prinos njegovu proučavanju na svim razinama, od grafije i fonologije do leksika i, osobito, sintakse. Njegov habilitacijski rad (500 str.) o sintaksi hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika ocijenjen je kao jedna od najboljih monografija o hrvatskome glagoljaštvu. Uključio se i u znanstveni projekt Gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i za tu je Gramatiku napisao poglavlje o sintaksi hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika. Član je uredništva Slova, časopisa Staroslavenskoga instituta. Izvrsno govori hrvatski jezik i predavanjima često sudjeluje na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj. Objavio je oko 150 znanstvenih i stručnih radova te dao izniman doprinos istraživanju jezične i književne kulture hrvatskoga srednjovjekovlja.

Od 2014. godine dopisni je član HAZU.