Petrović Ivan, akademik

Redoviti članovi IX. Razred za tehničke znanosti
Petrović Ivan

Datum rođenja:

  • 1961.

Mjesto rođenja:

  • Klobuk, Ljubuški, BiH

Adrese:

  • Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Unska 3, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Fakultet elektrotehnike i računarstva: +385 01 6129 844
  • Razred za tehničke znanosti: +385 01 4895 170

E-mail adrese:

Petrović Ivan, akademik

Redoviti članovi IX. Razred za tehničke znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • profesor doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor, voditelj  – Laboratorij za autonomne sustave i mobilnu robotiku, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • član Odbora za nagrade HAZU na razdoblje od 6. srpnja 2022. do 25. veljače 2023.

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za tehničke znanosti (19.05.2022. – …)

Životopis

Ivan Petrović redoviti je profesor u trajnome zvanju i voditelj Laboratorija za autonomne sustave i mobilnu robotiku (LAMOR) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Rođen je 18. siječnja 1961. u Klobuku, općina Ljubuški, Bosna i Hercegovina. Oženjen je i otac je dvoje odrasle djece. Nakon završetka osnovne škole u Klobuku (1975.) i gimnazije u Ljubuškom (1979.) upisao se na FER (tada Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) gdje je s izvrsnim uspjehom diplomirao (1983.), magistrirao (1989.) i doktorirao (1998.). Za magistarski je rad dobio saveznu nagradu Prof. dr. V. Bedjanič (Ljubljana, 1990.), a za doktorsku disertaciju Srebrnu plaketu Josip Lončar (FER Zagreb, 1998.).

Nakon završetka studija 1983. godine kratko je bio zaposlen u poduzeću Končar – Elektrouređaji (1983. – 1985. uz godinu dana prekida zbog odsluženja vojnoga roka), potom od 1985. do 1994. radi u Končar – Institutu za elektrotehniku (KIET, tada SOUR Rade Končar, OOUR Elektrotehnički institut), prvih pet godina kao razvojno-istraživački inženjer, a potom kao voditelj odjela za sustave mikroprocesorskoga upravljanja i automatizacije industrijskih postrojenja. Od 1994. zaposlen je u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo (tada Zavod za automatiku i procesno inženjerstvo) FER-a, prvo kao asistent (1994. – 2000.), a potom u znanstveno-nastavnome zvanju i na radnome mjestu docenta (2000. – 2005.), izvanrednoga profesora (2005. – 2009.), redovitoga profesora (2009. – 2015.) i redovitoga profesora u trajnome zvanju (2015. –). Na FER-u je bio članom ili predsjednikom većega broja povjerenstva i odbora, a od 1. listopada 2008. do 30. rujna 2012. obnašao je dužnost predstojnika Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo. Od listopada 2017. godine zaposlen je u dodatnome radnom odnosu u Inovacijskome centru Nikola Tesla (ICENT) na mjestu voditelja Instituta za robotiku. Kao gostujući znanstvenik višekratno je kraće boravio na inozemnim sveučilištima, a za razdoblje 2021. – 2024. izabran je na akademsku poziciju naslovnoga profesora na Sveučilištu u Torontu.

Ivan Petrović u svome se gotovo 40-godišnjemu znanstvenom radu bavio širokim spektrom problema vezanih za istraživanje i razvoj teorije automatskoga upravljanja i njezine primjene u upravljanju složenim tehničkim sustavima sa značajnim osobnim utjecajem na razvoj toga područja u Republici Hrvatskoj i s međunarodno prepoznatljivim doprinosom. Svoja je znanstvena postignuća objavio kao autor ili suautor u više od 300 znanstvenih radova. Njegovo se znanstveno djelovanje može ugrubo podijeliti u dva razdoblja. Prvo se razdoblje odnosi na njegov 10-godišnji rad u Končar – Institutu za elektrotehniku (od 1985. do 1994.) gdje je njegov znanstveni interes bio dominanto usmjeren na istraživanje i razvoj mikroprocesorskih sustava upravljanja industrijskim postrojenjima i električnim strojevima, s posebno istaknutim znanstvenim doprinosom u razvoju novih algoritama pozicioniranja s pokretnim ciljem te algoritama optimizacije koji omogućuju povećanje točnosti i učinkovitosti rada industrijskih postrojenja. Drugo se razdoblje odnosi na njegov rad na FER-u (od 1994. do danas) gdje je prvih desetak godina u fokusu njegova znanstvenoga djelovanja bilo upravljanje složenim elektromehaničkim sustavima, a potom je, zadnjih dvadesetak godina, njegov znanstveni interes usmjeren na upravljanje autonomnim robotima i vozilima. U području upravljanja složenim elektromehaničkim sustavima posebno je istaknute rezultate postigao u istraživanju metoda inteligentnoga upravljanja, prediktivnoga upravljanja i upravljanja zasnovana na kliznim režimima, a u području upravljanja autonomnim robotima i vozilima u istraživanju i primjeni (i) optimalnih stohastičkih estimatora za praćenje položaja mobilnih robota i vozila u prostoru, višesenzorsku fuziju i praćenje gibajućih objekata i ljudi u okolini mobilnog robota i vozila, (ii) teorije grafova i računalne geometrije u planiranju putanja gibanja mobilnih robota i vozila, (iii) teorije automatskoga upravljanja za praćenje isplaniranih putanja uz izbjegavanje sudara poštujući kinematička i dinamička ograničenja robota/vozila, (iv) dubinskih neuronskih mreža u interpretaciji i modeliranju scene te (v) algoritama stohastičkoga zaključivanja za interakciju robota s ljudima.

Prekretnica u znanstvenome radu Ivana Petrovića dogodila se 2000. godine kada je izabran na radno mjesto docenta. Tada pokreće vlastiti program istraživanja usmjeren razvoju autonomnih sustava upravljanja mobilnim robotima i vozilima. Na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) 2002. godine prihvaćen mu je znanstveni projekt Inteligentno upravljanje mobilnim robotima (2002. – 2007.) kojim je uspostavio prvi istraživački tim za upravljanje mobilnim robotima u Hrvatskoj. Od tada kontinuirano radi na podizanju znanstvene razine i jačanju svoga istraživačkog laboratorija, a djeluje i na integraciji istraživačkih kapaciteta srodnih istraživačkih laboratorija na FER-u i drugim hrvatskim znanstvenim institucijama. Prve značajnije rezultate u tim aktivnostima postigao je kao voditelj znanstvenoga programa MZO-a Inteligentni robotski sustavi i autonomna vozila (2007. – 2013.), u koji je bilo uključeno pet srodnih znanstvenih projekata s više od 30 istraživača u znanstvenim zvanjima i s 15-tak novozaposlenih znanstvenih novaka. To je bio prvi organizirani tim u Republici Hrvatskoj koji je sustavno provodio istraživanja u području inteligentnih robotskih sustava i autonomnih vozila. Sljedeći veliki poticaj jačanju znanstvenoistraživačkih kapaciteta i znanstvene izvrsnosti FER-a dao je kao pokretač i koordinator EU FP7 projekta ACROSS – Centre of Research Excellence for Advanced Cooperative Systems (2011. – 2015.; tada najveći EU projekt u Hrvatskoj s proračunom 3,35 milijuna EUR-a za FER). Nadalje, kao suvoditelj Znanstvenoga centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave (2015. – 2025.), te voditelj njegove istraživačke jedinice Napredni kooperativni sustavi, potiče podizanje znanstvene razine i jačanje istraživačkih kapaciteta na razini cijele Hrvatske. Na koncu, pokrenuo je i koordinira 6-godišnji H2020 projekt AIFORS – ERA Chair in Artificial Intelligence in Robotics (2021. – 2026.), s proračunom 2,5 milijuna EUR-a, kojim dodatno jača međunarodnu kompetitivnost svoga laboratorija. Ukupno je Ivan Petrović do sada sudjelovao na 75 istraživačkih projekata, na 46 kao voditelj (19 međunarodnih i 27 domaćih) i 29 kao istraživač (8 međunarodnih i 21 domaćih). Čak mu je 13 projekata financirano iz okvirnih istraživačkih programa Europske unije i 7 projekata iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Na njegovim je projektima u zadnjih 10-ak godina u prosjeku zaposleno 30-35 doktoranada i poslijedoktoranada.

Na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju FER-a pokrenuo je i predavao veći broj predmeta iz područja automatskoga upravljanja, teorije estimacije i robotike te je opremio pripadne nastavne laboratorije. Pod njegovim je mentorstvom na FER-u do sada izrađeno više od 180 završnih i diplomskih radova, 2 magistarska rada i 19 doktorskih disertacija. Kao gostujući nastavnik izvodio je nastavu na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, Tehničkome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru, Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je pomagao u razvoju novih nastavnika za predmete koje je predavao.

Ivan Petrović aktivno pridonosi razvoju gospodarstva i društva u Republici Hrvatskoj na više načina. Prvih 10-ak godina nakon završetak studija radio je u KIET-u na istraživanjima i razvoju novih proizvoda, a dolaskom na FER nastavio je intenzivno surađivati s hrvatskom industrijom kroz ugovorene znanstvene i stručne projekte s ciljem primjene rezultata svojih istraživanja u novim proizvodima – do sada su njegovi rezultati primijenjeni u 10 visokotehnoloških industrijskih proizvoda. Nadalje, čak 13 doktora znanosti kojima je bio mentorom djeluje u hrvatskome gospodarstvu obnašajući vodeće razvojno-istraživačke ili menadžerske funkcije, a neki su i suosnivači uspješnih novih poduzeća. Također, kao direktor Instituta za robotiku i suosnivač Hrvatskoga robotičkog digitalnog inovacijskog središta (CROBOHUB) u Inovacijskome Centru Nikola Tesla (2016.), sa suradnicima djeluje na poticanju primjene robota i umjetne inteligencije u automatizaciji proizvodnje u malim i srednjim poduzećima. Aktivno djeluje i na cjeloživotnom obrazovanju – suutemeljitelj je poslijediplomskog specijalističkog studija Željeznički elektrotehnički sustavi za polaznike iz industrije te u suradnji sa Siemens d.d. već 25 godina provodi cjeloživotno obrazovanje stručnoga osoblja iz industrije u području automatizacije u industriji. Na koncu, aktivan je u promicanju znanosti i tehnologije – sudjelovao je kao organizator ili predavač na velikom broju tematskih stručnih skupova namijenjenih stručnoj i široj javnosti te je zabilježen veliki broj njegovih javnih nastupa i medijskih prikaza njegova djelovanja.

Aktivnim je članom više međunarodnih znanstvenih društava, a najznačajnija su IEEE – Institute of Electrical and Electronics Engineers (u dva je mandata bio predsjednik Odjela za računalnu inteligenciju hrvatske sekcije IEEE) i IFAC – International Federation of Automatic Control (predsjednik je Tehničkoga odbora za robotiku od 2017. godine). Nadalje, aktivno sudjeluje u organizaciji međunarodnih znanstvenih konferencija (član programskoga odbora više od 50 i (su)predsjedatelj 16 međunarodnih konferencija, od čega ih je 7 organizirao u Republici Hrvatskoj) te je održao veći broj pozvanih predavanja na konferencijama i prestižnim institucijama u inozemstvu. Također, glavni je urednik WoS časopisa Automatika i suradnik glavnoga urednika (Associate Editor) WoS časopisa Mechatronics.

Aktivno djeluje i u znanstvenim i stručnim društvima u Republici Hrvatskoj. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u Odjelu sustava i kibernetike, u kojoj je bio članom Znanstvenoga savjeta i Odbora za etiku, član je Upravnoga odbora Hrvatskoga društva za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku – KoREMA, član Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju – MIPRO, u kojoj je četiri godine bio supredsjedateljem savjetovanja Računala u tehničkim sustavima. Nadalje, član je Hrvatskoga društva za robotiku, u kojemu je obnašao dužnosti potpredsjednika i predsjednika i Hrvatske zajednice tehničke kulture, u kojoj je bio i članom skupštine. Od 2017. član je Znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dulji niz godina aktivno sudjeluje u odborima, povjerenstvima i radnim skupinama Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj – član Matičnoga odbora za elektrotehniku i računarstvo (2013. – 2017.), potpredsjednik Područnoga znanstvenoga vijeća za tehničke znanosti (2017. – 2021. i 2021. – 2025.) i Ministarstva znanosti i obrazovanja – član Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj (2011. – 2015.), član Stručnoga povjerenstva za državne nagrade za područje tehničkih znanosti (2016. – 2020. i 2021. – 2024.), član i predsjednik Strateškoga odbora za istraživačku infrastrukturu (2017. – 2021., 2021. –) i predstavnik Republike Hrvatske u tematskoj konfiguraciji za program Obzor Europa, širenje sudjelovanja i jačanje Europskoga istraživačkog prostora (2021. – 2027.).

Za istaknute rezultate u znanstvenom i stručnom radu do sada je dobio 18 nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističu Nagrada Rikard Podhorsky Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (2008.), Godišnja državnu nagradu za znanost (2011.), Zlatna plaketa Josip Lončar FER-a (2013.), Nagrada za znanost FER-a (2015.), Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2017.), Nagrada Nikola Tesla Hrvatske sekcije IEEE (2019.), Nagrada Fran Bošnjaković Sveučilišta u Zagrebu (2021.) i Nagrada Grada Zagreba (2022.).

Ivan Petrović – osobna stranica

Mrežna stranica laboratorija LAMOR


Bibliografija

Ivan Petrović – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

Ivan Petrović – WoS Researcher ID

Ivan Petrović – Orcid ID

Ivan Petrović on Google Scholar