Orlić Mirko, akademik

Redoviti članovi III. Razred za prirodne znanosti
Orlić Mirko

Datum rođenja:

  • 26.05.1955

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • : Geofizički odsjek PMF-a, Horvatovac 95, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Geofizički odsjek PMF-a: +385 (0)1 460-5930
  • Razred za prirodne znanosti HAZU: +385(01)4895171

E-mail adrese:

Orlić Mirko, akademik

Redoviti članovi III. Razred za prirodne znanosti

Akademske titule:

  • doktor znanosti
  • akademik

Institucije:

  • redoviti profesor u trajnom zvanju – Geofizički odsjek PMF-a

Funkcije u Akademiji:

  • predsjednik Odbora – Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku (09.03.2011. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za prirodne znanosti (12.05.2016. – …)

 

Životopis

Opći podaci

Akademik Mirko Orlić rođen je 26. svibnja 1955. godine u Zagrebu. Godine 1978. diplomirao je geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je sveučilištu 1981. obranio magistarski rad O neviskoznom djelovanju planetarnih atmosferskih valova na more, a 1988. doktorirao na osnovi disertacije Oscilacije inercijalnog perioda u Jadranu: analiza pojave i formulacija dvodimenzionalnih modela.

Od 1979. do 1983. godine bio je zaposlen kao asistent na Institutu ‘Ruđer Bošković’ u Zagrebu. U to je vrijeme sudjelovao u organizaciji i provedbi dva veća eksperimenta, u Riječkom zaljevu i sjevernom Jadranu. Od 1983. godine radi na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Postupno je napredovao u zvanjima te je od 2005. godine zaposlen kao redoviti profesor u trajnom zvanju. U ovoj ustanovi od samog početka nadzire rad stalne mareografske postaje u Bakru, a u niz je navrata organizirao krstarenja istraživačkim brodovima na kojima su vršena mjerenja elektroničkim mareografima, strujomjerima i hidrografskim sondama u raznim jadranskim bazenima. Istraživanja je dijelom provodio u okviru hrvatskih projekata koje je financirao SIZ znanosti, potom Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te, naposljetku, Hrvatska zaklada za znanost. Posljednjima u nizu tih projekata, Međudjelovanje atmosfere s morem (1996.-2002.), Sustav atmosfera-Jadran (2002.-2006.), Utjecaj atmosfere i topografske varijabilnosti na procese u moru (2007.-2013.),  Climate of the Adriatic region in its global context (2014.-2018.) te Middle Adriatic upwelling and downwelling (2018.-), M. Orlić je bio voditelj.

Posjetio je nekoliko europskih oceanografskih instituta, a 1993. godine je kao gostujući znanstvenik radio na Scripps Institution of OceanographyUniversity of California at San Diego (La Jolla, Kalifornija, SAD). Ovom potonjom prilikom sudjelovao je u istraživačkom krstarenju na Pacifiku, koje je provedeno s američkog istraživačkog broda Sproul. Tijekom prvih desetak godina rada bio je sudionikom nekoliko međunarodnih projekata (npr. Jadranski program znanstvene suradnjeProjekt br. 200 Međunarodnog programa geološke korelacije). U novije vrijeme vodio je dva projekta u okviru hrvatsko-talijanske suradnje, dva projekta u okviru hrvatsko-slovensko-talijanske suradnje, dva projekta u okviru suradnje s Europskom komisijom te dva projekta u okviru hrvatsko-američke suradnje. Radi realizacije tih projekata sudjelovao je u međunarodnim istraživačkim krstarenjima u Jadranu tijekom 2002., 2003. i 2006. godine, koja su obavljena američkim istraživačkim brodom Knorr i njemačkim istraživačkim brodom Alliance. Ujedno je razvio suradnju sa sveučilištima u Trstu i Bologni (Italija) te u Seattleu (SAD).

Znanstveni rad

M. Orlić je do sada objavio više devedeset znanstvenih radova (od čega 64 u CC/SCI časopisima), osam članaka o povijesti struke, više od stotinu pedeset kongresnih priopćenja (od čega 20 pozvanih), dvadesetak stručnih radova, desetak popularnih članaka i jednu knjigu. Popis svih radova može se naći osobnoj mrežnoj stranici (http://geo101.gfz.hr/~morlic/index.html).

Na početku svoje znanstvene djelatnosti M. Orlić se sa suradnicima prvenstveno bavio fizikalnim procesima u Jadranskom moru pri čemu su pozornost privukli sljedeći nalazi:

  • poplavljivanje obalnog područja događa se ne samo zbog utjecaja ciklona nego i uslijed djelovanja Rossbyjevih atmosferskih valova,
  • u Jadranu su na djelu bar tri rezonantna procesa koji utječu na način kako more reagira na plimno i atmosfersko djelovanje,
  • uslijed dužobalne promjenjivosti bure javljaju se u moru ciklonalni i anticiklonalni tokovi,
  • uz istarsku obalu formira se u toplom dijelu godine protustruja,
  • opća jadranska cirkulacija može se interpretirati kao rezultat međudjelovanja tri strujna sustava,
  • zimska turbulencija u Jadranu prvenstveno je kontrolirana vjetrom, te naposljetku
  • učinkovitost operativnog oceanografskog sustava za Jadransko more silno ovisi o njegovoj povezanosti ne samo s meteorološkim već i s hidrološkim sustavom.

Svojim je istraživanjima M. Orlić obuhvatio i fizikalne procese u atmosferi i unutrašnjosti Zemlje u jadranskom području: inicirao je analizu obalne cirkulacije zraka uz upotrebu metode rotacijske spektralne analize, organizirao je prva mjerenja smjera i brzine vjetra kroz duga razdoblja s finom vremenskom rezolucijom i time omogućio detaljnu analizu udara bure, te je razvio hidrodinamički numerički model kojim je po prvi put reproducirano gibanje tsunamija u Jadranu.

Angažirajući se na temama koje nadilaze jadransko područje, M. Orlić je sudjelovao u razvoju metode koja omogućuje povezivanje podataka o globalnoj temperaturi s podacima o globalnoj visini morske razine. Također se bavio statističkim metodama analize podataka, pa je tako razvio metodu za određivanje smjera i brzine gibanja atmosferskih poremećaja, inicirao je novu interpretaciju regresijske metode koja omogućuje da se dvije ulazne varijable povežu s jednom izlaznom varijablom, te je dao poticaj razvoju metode parcijalne valićne analize; prvenstvo hrvatskih znanstvenika u uvođenju ove potonje metode prepoznato je u inozemnoj periodici a metoda je našla primjenu ne samo u području geoznanosti već i u ekologiji te ekonomiji. Iz regionalnih okvira izlazio je i razvojem analitičkih modela za različite procese:

  • utjecaj trenja na inercijalne oscilacije,
  • gubitak energije stojnih valova u zaljevima,
  • djelovanje kanaliziranja na pojavu inverznog barometarskog efekta,
  • ovisnost periodičkog izranjanja o odnosu smjera vjetra i smjera obalne linije, te
  • utjecaj trenja na strukturu rezidualnog strujnog polja.

Prema bazi podataka Scopus, radovi M. Orlića su do sada citirani više od 2000 puta uz h-indeks koji iznosi 21.

Nastavni rad

M. Orlić predaje Fizičku oceanografiju i Seminar iz fizičke oceanografije (od 1982.) a predavao je i Odabrana poglavlja geofizike te Geofizički praktikum (od 1982. do 1999.) na dodiplomskom (danas preddiplomskom i diplomskom) studiju geofizike što ga organizira PMF. Godine 1998. uveo je jedan novi kolegij (Dinamika obalnog mora) na tom studiju. Također predaje uvodni geofizički kolegij za studente biologije na PMF-u. Od 1988. godine drži predavanja na poslijediplomskom studiju oceanologije (Osnove hidrodinamike moraFizika mora), a od 1990. godine i na poslijediplomskom studiju geofizike Sveučilišta u Zagrebu (Dinamička oceanografija). U tri je navrata dobio nagradu koju studenti PMF-a dodjeljuju najboljim nastavnicima. Godine 1999. uveo je kolegij Osnove fizičke oceanografije na Sveučilištu u Splitu, a godine 2004. kolegij Fizika Zemlje na Sveučilištu u Osijeku. Do sada je bio voditelj pri izradi tridesetak diplomskih radova, šest magistarskih radova i osam doktorskih disertacija.

Ostala djelatnost

Od ostalih aktivnosti M. Orlića valja spomenuti da je bio voditelj poslijediplomskog studija fizike na PMF-u (1994.-2000.) i pročelnik Geofizičkog odsjeka te predstojnik Geofizičkog zavoda (1996.-2000.). Na tim je položajima potaknuo obnavljanje nastavnih planova i programa, koji su se počeli realizirati šk. god. 1998/1999. Godine 1997. uspostavio je računalni praktikum za studente geofizike. Od 2000. do 2002. godine bio je prodekan PMF-a. Bio je član je Senata Sveučilišta u Zagrebu od 2005. do 2017. godine, a predsjednik Vijeća prirodoslovnog područja Sveučilišta u Zagrebu bio je od 2009. do 2013. godine. Od kraja 2018. godine član je Savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2011. izabran je za predsjednika Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a godine 2016. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Osim toga, M. Orlić je bio urednik časopisa Geofizika (1990.-1992.), struke ‘geofizika’ u Hrvatskoj enciklopediji (2000.-2009.), tri znanstvena zbornika (1999., 2001., 2008.) i dvije knjige (2011., 2019.) te gostujući urednik američkog časopisa Journal of Geophysical Research (2004.-2007.) i europskog časopisa Journal of Marine Systems (2007.-2009.). Trenutačno je član uredničkih odbora časopisa Geofizika i Acta Adriatica. Pisao je recenzije za nekoliko domaćih i desetak inozemnih časopisa. Djelovao je kao predsjednik ili član organizacijskih odbora osam međunarodnih znanstvenih skupova i tri domaća znanstvena skupa. Bio je član Područnog znanstvenog vijeća za prirodne znanosti (2005.-2009.), a u nekoliko je navrata sudjelovao u radu prosudbenih skupina pri ministarstvima znanosti i zaštite okoliša. Kao predstavnik Republike Hrvatske u Zajedničkom hrvatsko-američkom odboru za znanstvenu i tehnološku suradnju sudjelovao je u dogovaranju novog ugovora o toj suradnji. Član je Commission Internationale pour l’Exploration Scientifique de la Mer MéditerranéeAmerican Geophysical Union te The Oceanography Society. Popularizira struku javnim predavanjima kao i sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisijama.

Dobio je Fulbrightovu nagradu (za 1992/1993. godinu), Državnu nagradu za znanost (za 2007. godinu), Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviše znanstveno dostignuće iz područja prirodnih znanosti (za 2009. godinu) i Nagradu ‘Andrija Mohorovičić’ Sveučilišta u Zagrebu (za 2018/2019. godinu).