Mutnjaković Andrija, akademik

Redoviti članovi VII. Razred za likovne umjetnosti
Mutnjaković Andrija

Datum rođenja:

  • 29.11.1929

Mjesto rođenja:

  • Osijek

Adrese:

  • Atelje: Milke Trnine 38, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Atelje: +385 01 6145 062
  • Razred za likovne umjetnosti HAZU: +385 01 4895 169

E-mail adrese:

Mutnjaković Andrija, akademik

Redoviti članovi VII. Razred za likovne umjetnosti

Akademske titule:

  • akademik

Funkcije u Akademiji:

  • voditelj – Hrvatski muzej arhitekture (26.01.2011. – …)
  • predsjednik Znanstvenog vijeća – Znanstveno vijeće za turizam (27.11.2013. – 27.01.2016.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za likovne umjetnosti (20.05.2004. – …)
  • član suradnik – Razred za likovne umjetnosti (18.06.1992. – 20.05.2004.)

Životopis

Andrija Mutnjaković rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Pohađa osnovnu školu i gimnaziju u Osijeku, gdje i maturira 1948. godine. Od 1948. studira na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje diplomira 1954. godine. Nakon završetka studija radi kao suradnik Drage Galića, Lavoslava Horvata i Marijana Haberlea, a od 1957. do 1960. pohađa specifičan oblik post-diplomskog studija u Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu prof. Drage Iblera, pri Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Na osnovu dotadašnjega rada Savjet za kulturu i nauku Hrvatske priznaje mu 1961. godine svojstvo umjetnika. U okviru tog društvenog statusa bavi se samostalnim profesionalnim radom kao autor većeg broja zgrada, te kao istraživač i pisac većeg broja teorijskih i povijesnih studija i knjiga. Uz stručni rad bavi se publicističkim i društvenim djelovanjem u promicanju arhitektonskog stvaralaštva i razvijanju kulture stanovanja. Djeluje kao predavač na Radničkom sveučilištu u Zagrebu, kao višegodišnji član uredništva stručnih publikacija (Čovjek i prostor, Arhitektura, Arhitektura urbanizam), i kao predsjednik Savjeta izdavačke djelatnosti Društva arhitekata Hrvatske. Također djeluje kao član predsjedništva stručnih društvenih organizacija (Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Udruženja hrvatskih arhitekata), te kao inicijator formiranja Zajednice umjetnika Hrvatske i Zagrebačkog salona, čiji je predsjednik bio u dva mandata. Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su nagrada Zagrebačkog salona (1968), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985), godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991), godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić, nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004), te odlikovanja Zasluge za narod sa srebrnim vijencem i Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1998). Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Matice Hrvatske.

Profesionalni rad na arhitektonskim i urbanističkim projektima u pravilu je popraćen iscrpnim teorijskim obrazloženjem projekta. Ova teorijska razmatranja mogu se svesti na četiri problemske grupacije realizirane u projektima i pratećim razmatranjima:

1.    Izučavanje reafirmacije nacionalne ili regionalne arhitekture u suvremenom arhitektonskom izrazu kao bitnog faktora razotuđenja ličnosti u prevladavajućem bezličnom ambijentu suvremenog grada. (1) Realizacije:  Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova u Prištini, Dom Crvenog križa u Novom Vinodolskom, Dom sindikata na Medvednici u Zagrebu, Muzička škola u Varaždinu, Osnovna škola Granešina u Zagrebu, Gimnazija Lucijan Vranjanin u Zagrebu, Turističko naselje Duga uvala pokraj Pule,  Kazalište Trešnja u Zagrebu, Katolički školski centar Don Bosco u Žepču. (2) Projekti: Nacionalne biblioteke u Teheranu, Damasku i Alžiru, Akademija znanosti i umetnosti Kosova, Narodna skupština u Alžiru, i drugo).

2.    Poticanje primjene bioničkih zakonitosti u funkciji  arhitekture i urbanizma kao pozitivne alternative apstraktnom shematizmu zgrada i prostora suvremenog grada. Projekti: Omladinski dom u Zagrebu, Stambena naselja u Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Bratislavi, Gradski centar u Tel Avivu /suautor Aleksandar Srnec/, Gradski centar u Zagrebu,  Novi grad u Osijeku /suautori Branimir Mutnjaković, Branka Kaminski, Dragutin Kiš/, rekonstrukcija Novog Beograda, gradski centar Južnog Zagreba, stambena zgrada Moj dvor u Zagrebu, Robna kuća Trap u Posušju i drugo.

3.    Istraživanje primjene kinetičkih faktora u formiranju zgrade i grada, kako bi dosadašnja statična arhitektura poprimila mobilna svojstva i time se komunikativno saživjela  sa čovjekom. Projekti: Obiteljska vila u Hollywoodu, Stambeno naselje za Luxembourg, Lebdeća kuća za izložbu TERRA 2 u Wroclawu, Crkva Svetog Petra u Splitu, Obiteljska kuća Reggio Emilia, Paviljon u Veneciji, Stambeno naselje u Milwaukeeu, i drugo.

4.    Analize i projektantska rješenja obnove i revitalizacije graditeljske baštine s naglaskom na realizaciju faksimila tamo gdje je to moguće, uz aplikaciju suvremenog izraza temeljenog na autohtonoj kvaliteti grada ili zgrade. (1) Projekti urbanističkih cjelina: Stara jezgra Zagreba, Gornji grad u Zagrebu, Kaptol u Zagrebu, Stambeno naselje Marash u Prizrenu. (2) Projekti zgrada: Barokni ljetnikovac Zidanica iz 18. stoljeća u Zagrebu, Tvrđava Revelin iz 1539. u Dubrovniku, Crvena kasarna iz 19. stoljeća u Osijeku, Orfanotrofija iz 1820. u Zagrebu, Dvorac Dioš u Daruvaru; te realizacije: Stara gradska vijećnica iz 1720-1911. u Zagrebu, Palača ubožnice svećenika iz 1781. u Zagrebu (danas Zagreb film), Turska komandna zgrada iz 19. stoljeća u Prištini /danas Muzej Kosova/, Đački dom na Medvednici /arhitekt Stjepan Planić/ u Zagrebu /danas Dom Crvenog križa/, crkva Svetog Martina /graditelj Kristian Heinrich Vesterburg/ iz 1820. u Zagrebu, Dom hrvatskih likovnih umjetnika /autor Ivan Meštrović/ iz 1938. u Zagrebu, i drugo.

Gotovo svi projekti popraćeni su spomenutim teorijskim razmatranjima i obrazloženjima koncepcije koji nerijetko istražuju bit arhitektonike. Istraživanje te biti predmet je i većeg broja eseja objavljenih u periodici naše zemlje i nekoliko drugih zemalja, a predmet je i većeg broja samostalno ili s grupom autora objavljenih knjiga.

Teme tih knjiga obuhvaćaju:

(1) Edukacijski sadržaji: Znate li stanovati, Zagreb 1964; Centri kulture, domovi kulture i društveni domovi u SR Hrvatskoj /suautor Ivan Rogić/, Zagreb 1984.

(2) Koncipiranje, redakciju i pisanje predgovora zbornika povijesnih arhitektonskih istraživanja: Kornelije Budinich, Arhitektonske studije, Pula 1984; Slavoluk Sergijevaca, Pula 1989; Vladimir P. Goss,  Predromanička arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996; Andro Mohorovičić, Istarski limes, Pula 2003; Dane Gruber, Povijest Istre, Zagreb 2005; Vladimir P. Goss, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj – Pre-Romanesque Arcitecture in Croatia, Zagreb 2006 i drugo.

(3) Istraživanje autora ili pojavnosti naše kulturne baštine: Varaski theater, Zagreb 1968; Andreas Alexius Epirota, Priština 1981; Istarska sinteza, u knjizi: Učka, Pula 1981; Endemična arhitektonska misao Miroslava Krleže, u zborniku: Miroslav Krleža 1973, Zagreb 1975; Graditeljska baština, u knjizi: Pula, Pula 1984; Ranorenesansni grad, Zagreb 1991; Vojvodska palača u Urbinu, Zagreb 1992; Sretan grad, Zagreb 1993; Arhitekt Josip Pičman, Zagreb 1997; Andrija Aleši, Zagreb 1998; Sretan grad – La citta’ felice, Zagreb 1999; Andrea Alleshi, Priština 2003; Arhitekt Lucijan Vranjanin / Luciano Laurana, Zagreb 2003. Perivoj hrvatskih velikana, Osijek 2007.

(4) Teorijske knjige o suštini i razvoju arhitekture i urbanizma: Biourbanizam, Rijeka 1982; Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova /s grupom autora/, Priština 1984; Endemska arhitektura, Osijek 1987; Tercijarni grad, Osijek 1988; Arhitekturnaja bionika /s grupom autora/, Moskva 1990; Kinetička arhitektura, Zagreb 1995.

Radovi su izlagani i publicirani u više časopisa u zemlji i inozemstvu (Austrija, Italija, Japan, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene američke države, i drugdje), te su pozitivno ocjenjeni od većeg broja istaknutih domaćih i stranih povjesničara i analitičara umjetnosti: Miroslav Begović, Ciancarlo de Carlo, Cecil H. Clough, Željka Čorak, Žarko Domljan, Krešimir Galović, Jasna Galjer, Vladimir Gvozdanović, Radovan Ivančević, Krunoslav Ivanišin, Heinrich Klotz, Želimir Koščević, Udo Kultermann, Jurij Lebedev, Roger F. Malina, Stefan Müller, Toshio Nakamura, Antoaneta Pasinović, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Marija Stagličić, Manfredo Tafuri, Godfrey Thompson, Bruno Zevi, i drugi.

Radovi

I. ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI PROJEKTI – Izbor

Arhitektonske realizacije

  • Dječji i omladinski rekreacijski centar Duga uvala (2.000 kreveta), u izgradnji, od 1970.
  • Dječji i omladinski kamp Savudrija (3000 kreveta), u izgradnji, od 1971.
  • Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova, Priština, 1971-82.
  • Dom Crvenog križa grada Zagreba, Novi Vinodolski, 1980.
  • Muzička škola, u izgradnji, Varaždin, od 1980.
  • Osmogodišnja  škola Granešina, Zagreb 1986.
  • Dom sindikata na Medvjednici, Zagreb, 1986.
  • Gimnazija Lucijan Vranjanin, Zagreb, 1990.
  • Kazalište Trešnja, Zagreb, 1964-1999.
  • Osnovna škola Trnovčica, Zagreb 1991.
  • Turističko naselje Duga uvala (4000 kreveta), u izgradnji, Pula, od 1973.
  • Odmaralište djece i mladeži Duga uvala, stambeni paviljon i restoran, Pula, od 1973., realizacija 1990.
  • Hotel Croatia u Dugoj uvali, Pula, 1991.
  • Restoran odmarališta Nazor, Crikvenica, 1994.
  • Zatvoreni bazen u Dugoj uvali, Pula 1995.
  • Katolički školski centar Don Bosco, u izgradnji, Žepče, od 1997.
  • Zatvoreni bazen Crvenog križa, Orahovica, 2003.
  • Salezijanska kuća Don Bosco, Zagreb-Podsused, 2001-04.

Arhitektonski projekti

  • Zdravstvena stanica, Sarajevo, 1954.
  • Skupština grada Zagreba, suautori Budimirov Bogdan, Branko Hrs, 1955.
  • Redizajn pročelja robne kuće Na-Ma, Zagreb, suator Julije De Luca, 1955.
  • Tipska pumpna stanica, Rafinerija nafte Rijeka, 1956.
  • Spomen-muzej, Montevideo, suator Vera Dajht, Julije De Luca, 1957.
  • Poslovna zgrada Zadružnog saveza, Skopje, suautor Julije De Luca, 1958.
  • Dom Radio-televizije Zagreb, Zagreb, 1962.
  • Dom zdravlja, Labin, 1963.
  • Obiteljska vila, Hollywood, 1964.
  • Zagrebačko kazalište lutaka, Zagreb, 1964.
  • Dom omladine, Zagreb, 1966.
  • Stambena zgrada Senjak, Osijek, 1968.
  • Crkva Svetog Petra, Split, 1970
  • Škola-odmaralište, Skrad, 1970.
  • Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970.
  • Dječji grad (2000 kreveta), Privlaka, 1970.
  • Opera, Beograd, 1971.
  • Nacionalna biblioteka, Damask, 1974.
  • Dom društva za nauku i umjetnost (Akademija) Kosova, Priština, 1976.
  • Dom omladine, Šibenik, 1976.
  • Nacionalna biblioteka, Teheran, 1977.
  • Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1978.
  • Kokonplan, Wroclaw, 1981.
  • Narodna skupština, Alžir, 1984.
  • Nacionalna biblioteka, Alžir, 1984.
  • Gradska i sveučilišna biblioteka, Osijek, 1984.
  • Gradska i sveučilišna biblioteka, Rijeka, 1988.
  • Dom kulture, Janjevo, 1989.
  • La casa piu’bella del mondo, Regio Emilia, 1989.
  • Paviljon u Veneciji (Una porta per Venezia), Venecija, 1991.
  • Don Boscov dom, Salezijanski centar, Zagreb, 1993.
  • Crkva u Studentskom domu, Zagreb, 1993.
  • Hotel Belvedere, Zagreb, 1994.
  • Župna crkva Svete Terezije, Zagreb, 1994.
  • Župna crkva Svetog Ćirila i Metoda, Zagreb, 1995.
  • Restoran odmarališta Nazor, Veli Lošinj, 1995.
  • Hostel Plitvice, 1995.
  • Gradska tržnica, Cres, 1995.
  • Stambeni paviljon odmarališta Nazor, Crikvenica, 1996.
  • Stambeni paviljon odmarališta Nazor, Savudrija, 1996.
  • Pristanišna zgrada, Merag, 1997.
  • Salezijanski bogoslovni dom, Zagreb, 1999.
  • Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 1999.
  • Blok Rikard Benčić, Rijeka, 1999.
  • Dječji centar Majke Terezije, Priština, 2001.
  • Memorial Martin Luther King, Washington, 2000.
  • Kuća za stare ljude, Vitez, 2001.
  • Gornjodravska obala, Osijek, 2oo1.
  • Stambena zgrada Ribarska četiri, Osijek, 2002.
  • Salezijanski samostan, Arbanasi, Zadar, 2005.
  • Vjeronaučna dvorana i oratorij, Župa Ivana Bosca, Zagreb, 2005.
  • Turističko naselje Veli Jože, Savudrija, 2006.
  • Stambena zgrada Moj dom, Zagreb, 2006.
  • Robna kuća Trap, Posušje, 2006.
  • Otok znanja, Koločep, 2006.
  • Kamp za djecu i mladež, Savudrija, 2006.
  • Salezijanski bogoslovni dom, Zagreb, 2007.
  • Sanatorij Vitalis, Samobor, 2007.
  • Studentski dom, Vukovar, 2007.
  • Hotelsko – rekreacijski centar, Biograd na moru, 2008.
  • Salezijanski omladinski centar i provincijalat, Zagreb, 2008.
  • Studentski centar, Vukovar, 2009.
  • Zdravstveno veleučilište, Pregrada, 2009.
  • Bijela Lađa, suautor Branimir Mutnjaković, Osijek 2009.
  • Veleučilište Lavoslav Ružička, adaptacija potkrovlja, Vukovar, 2010.
  • Salezijanski samostan Don Bosco, Zagreb, 2010.

Urbanistički projekti

  • Gradski centar Tel Aviv (suautor Aleksandar Srnec), Tel Aviv, 1963.
  • Gradski trg u Pittsburghu (suautor Aleksandar Srnec), Pittsburgh, 1964.
  • Stambeno naselje u Novom Beogradu, Beograd, 1965.
  • Stambeno naselje Petržalka, Bratislava, 1966.
  • Stambeno naselje Urbmobil, Luxembourg, 1966.
  • Rekonstrukcija centra Zagreba, Zagreb 1969.
  • Gradski centar Južnog Zagreba, Zagreb 1971.
  • Gradski rajon Novi Osijek, (suautori Branimir Mutnjaković, Branka Kaminski, Dragutin Kiš), Osijek, 1983.
  • Rekonstrukcija Novog Beograda, Beograd, 1986.
  • Rekonstrukcija grada Milwaukee, Milwaukee, 1990.
  • Perivoj hrvatskih velikana, Osijek, 2005-2007.
  • Naselje Sopnica, Zagreb, 2007.

II. RESTAURACIJE – Izbor

Realizacije

  • Stara gradska vijećnica (1720-1911), Zagreb, 1968-75.
  • Palača ubožnice svećenika (1781) u prostorije Zagreb filma, Zagreb, 1974.
  • Turska komandna zgrada (19. stoljeće) u Muzej Kosova, Priština, 1975-84.
  • Obiteljska vila (konac 19. stoljeća) u Dom Crvenog križa, Zagreb, 1981-82.
  • Đački dom na Medvjednici (arhitekt Stjepan Planić, 1930) u Dom Crvenog križa, Zagreb, 1981-84.
  • Osnovna škola Antun Augustinčić (arhitekt Stjepan Planić, 1952), Zaprešić, 1986-89.
  • Crkva Svetog Martina (graditelj Kristian Heinrich Vesterburg, 1820), Zagreb 1992.
  • Dom hrvatskih likovnih umjetnika (autor Ivan Meštrović), Zagreb, 2002-03.
  • Salezijanska kuća u Podsusedu, Zagreb, 2004.

Projekti

  • Ljetnikovac Zidanica (18. stoljeće), Zagreb, 1968.
  • Stambeno susjedstvo Marash (18-19. stoljeće), Prizren, 1977.
  • Tvrđava Revelin (16. stoljeće), Dubrovnik, 1986.
  • Orfanotrofija (1820), Zagreb, 1993.
  • Dvorac Dioš (arhitekti Gyula Sandy i Erno Föerk, 1904), Daruvar, 1998.
  • Salezijanski samostan (bunkeri 2. svjetskog rata), Zadar, 2005.
  • Lopica kapelice Svetog Ivana Glavosjeka, 15-16 stoljeće, Merag, 2009.

III. UNUTARNJA ARHITEKTURA – Izbor

Realizacije

  • Grad djeda Mraza, Zagrebački velesajam, koncepcija, suautori u realizaciji Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Ivo Gattin, Stevan Luketić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Zagreb, 1959.
  • Grad djeda Mraza, Zagrebački velesajam, koncepcija, suautori u realizaciji Vojin Bakić, Boris Dogan, Ivo Gattin, Ivo Kalina, Zlatko Prica, Zagreb, 1960.
  • Prvomajska tribina, Zagreb, 1960.
  • Prvomajska tribina, Zagreb, 1961.
  • Restoran Vinodol, Zagreb, 1961.
  • Muzej revolucije naroda Hrvatske, koncepcija, suautori u realizaciji Boris Dogan, Edo Kovačević, Edo Murtić, Zlatko Prica, Aleksandar Srnec, Zagreb, 1962.
  • Muzej revolucije Zagorja, koncepcija, suautor u realizaciji Boris Dogan, Kumrovec, 1962.
  • Malo kazalište, Zagreb, 1964-74.
  • Filmoteka 16, Zagreb, 1965.
  • Muzej revolucije Slavonije, Slavonski Brod, 1965.
  • Društvo glazbenika Hrvatske, Zagreb, 1968.
  • Klub filmskih radnika, Zagreb, 1970.
  • Scotch klub, Zagreb, 1973.
  • Stara gradska vijećnica, Zagreb, 1968-75.
  • Dramsko kazalište Gavella, Zagreb, 1975.
  • Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova, Priština, 1980-82.
  • Dom sindikata na Medvjednici, Zagreb, 1984.
  • Gimnazija Lucijan Vranjanin, Zagreb, 1990.
  • Hotel Croatia u Dugoj uvali, Pula, 1991.
  • Dekanat Elektro-tehničkog fakulteta, Zagreb, 1992.
  • Zlatarnica Gjoni, Zagreb, 1996.
  • Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb 1997.

IV. SCENSKI RADOVI

Scenografija

  • Goldoni, Ribarske svađe, Studentsko eksperimentalno kazalište, Zagreb 1962.
  • Kishon, Sve same varalice, Komedija, Zagreb 1964.
  • Genet, Balkon, Teatar ITD, Zagreb, 1965.
  • Cesarec, Careva kraljevina, Dramsko kazalište Gavella, Zagreb. 1974.

Scenariji

  • Siksto V., suautori Ratko Petrić I Tomislav Ladan, Julio Clovio Croata film, Zagreb, 1991.
  • Lucijan Vranjanin, Julio Clovio Croata film, Zagreb, 1992.

V. IZLOŽBE – Izbor

Samostalne izložbe

  • Polazne pretpostavke, Galerija Studentskog centra, Zagreb, 1969.
  • Angažirana arhitektura, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1975.
  • Kinetička arhitektura, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 2001.

Skupne izložbe

  • ZAGREBAČKI SALON, Zagreb, 1965, 1966, 1967, 1970, 1971, 1972, 1973, 1975, 1977, 19798, 1981, 1983, 1985, 1987, 1989, 1991, 1997,
  • BIENNALE SLAVONACA, 1994.
  • TERRA I. International Exposition of Intentional Architecture, Wroclaw, 1974.
  • TERRA II. International Exposition of Intentional Architecture, Wroclaw, 1981.
  • LA CASA PIU’BELLA DEL MONDO, Reggio Emilia, 1988.
  • INTERNATIONAL CITY DESIGN COMPETITION, Milwaukee, 1990.
  • QUATERNARIO 90. Venecija, 1990.
  • QUINTA MOSTRA INTERNAZIONALE DI ARCHITECTURA, La Biennale di Venezia, Venecija, 1991.
  • IDENTY AND DIFERENCE, XIX. Triennale di Milano, Milano, 1996.
  • IDENTITET I RAZLIČITOST, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 1997.
  • RAHMEN EINER METROPOLE,  Wien, 1998.
  • BALKANOLOGY, Architekturmuseum, Wien, 2009.
  • Balkanology, Basel, 2010.
  • ARCHITECTURE AS LANDSCAPE, London 2010.

Organizacija izložbe

  • JOSIP PIČMAN, Društvo arhitekata Zagreba, Zagreb, 1959.
  • MI I NAŠ GRAD, u okviru savjetovanja Estetski izgled grada, suautor Josip Roca, Zagreb, 1959.
  • KULTURA STANOVANJA, Radničko sveučilište, Zagreb, 1960.
  • INDUSTRIJSKO OBLIKOVANJE, Radničko sveučilište, Zagreb, 1961.
  • KAKO NASTAJE ARHITEKTONSKI OBJEKT, Radničko sveučilište, Zagreb, 1962.
  • ZAGREBAČKI SALON, Memorijalni dio, suautori Kamilo Tompa i Zlatko Movrin, Zagreb, 1966.
  • OBNOVLJENA CRKVA U HRVATSKOJ, Projekti obnove ratom uništenih sakralnih objekata, povjerenik izložbe, autor koncepta i tekstova, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 1997.
  • JOSIP PIČMAN – U ZBIRCI HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE, povjerenik izložbe, autor koncepta i kataloga, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 1998.
  • ARHITEKT LUCIJAN VRANJANIN / ARCHITECT LUCIANO LAURANA, autor koncepta i kataloga, Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 2003.
  • ARHITEKT LUCIJAN VRANJANIN / ARCHITECT LUCIANO LAURANA, Gradska loža, Zadar, 2004.
  • ARHITEKT LUCIJAN VRANJANIN / ARCHITECT LUCIANO LAURANA, Faculty of Architecture, Pecs, 2005.
  • ARHITEKT LUCIJAN Vranjanin / ARCHITECT LUCIANO LAURANA, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, 2005.

SPOMENIČKA PLASTIKA

  • Spomenik borbe i pobjede naroda Slavonije, suautor Stevan Luketić (projekt), Kamensko, 1964.
  • Spomenik borbe i pobjede (projekt), Donje Dubrave, 1965.
  • Gradska fontana, autor arhitektonskog projekta, autor skulpture Kosta Angeli Radovani (projekt), Rijeka
  • Spomenik Lenjinu, autor koncepcije, autor mobila Aleksandar Srnec (projekt), Beograd, 1972.
  • Spomenička plastika, autor koncepcije i ambijenta, autor mobila Aleksandar Srnec, Krugujevac (projekt), 1975.
  • Frane Petris, autor koncepcije, izbora lokacije i postamenta, autor skulpture Marija Ujević, Cres, 1997.
  • Spomenik hrvatskom jeziku, Varaždinske toplice, 1997.
  • Perivoj hrvatskih velikana, Rondel učenika gimnazije u Osijeku, spomenici Strossmayeru, Ružički, Prelogu, autor koncepcije i ambijenta, autor poprsja Marijan Sušac, Osijek, 2005. -2007.).
  • Spomenik Lavoslavu Leopoldu Ružički, autor koncepcije i ambijenta, autor poprsja Marijan Sušac, Vukovar, 2007.
  • Spomenik Juraju Njavri, autor koncepcije i ambijenta, autor poprsja Marijan Sušac, Vukovar, 2010.
  • Spomenik Jurju Križaniću, autor skulpture Marija Ujević, Zagreb, 2010.

VI. IZLAGANJA

  • PRVI KONGRES SAVEZA ARHITEKATA JUGOSLAVIJE: referat priloga Saveza arhitekata Hrvatske za Prvi kongres Saveza arhitekata Jugoslavije (odbijen za izlaganje od predsjedništva Saveza arhitekata Jugoslavije), Beograd, …………
  • RAZGOVORI SAVEZA ARHITEKATA JUGOSLAVIJE: referat Arhitektura i društvo, Otočac, 1963.
  • Znanstveni skup SABOR ČAKAVSKOG PJESNIŠTVA, Čakavski sabor, Žminj, 1972, referat: Problemi kulturne baštine.
  • Znanstveni skup DIJALEKTALNA KOMPONENTA U DJELU MIROSLAVA KRLEŽE, Odjel za suvremenu književnost JAZU, referat: Endemična arhitektonska misao Miroslava Krleže.
  • Znanstveni skup RAZGOVORI O ARHITEKTONSKOJ KRITICI, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1974, referat: Arhitektonika.
  • KOLOKVIJ O SLOBODNOM VREMENU MLADIH, Dubrovnik, 1976, referat: Prostorno planiranje višednevnog slobodnog vremena djece i omladine (suautori Dario Benčić i Ivan Siročić).
  • Znanstveni skup DANI ARHITEKTURE 1976, Savez arhitekata, Kumrovec, 1976, referat: Drago Ibler.
    KOLOKVIJ O SLOBODNOM VREMENU MLADIH, Dubrovnik, 1978, referat: Prostor slobodnog vremena (suautor Dario Benčić).
  • KOLOKVIJ O SLOBODNOM VREMENU MLADIH, Dubrovnik, 1980, referat: Neke mogućnosti programiranja namještaja kao uporabnih i igračih predmeta omladine (suautori Dario Benčić i Ivan Siročić).
  • KOLOKVIJ O SLOBODNOM VREMENU MLADIH, Dubrovnik, 1981, referat: Jezik arhitekture.
  • KONGRES LIKOVNE PEDAGOGIJE I KULTURE, Zagreb, 1988. referat: Oblikovanje školske zgrade kao faktor odgoja i obrazovanja.
  • Znanstveni skup ARHITEKT VIKTOR KOVAČIĆ, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1995, referat: Stvaralačke dileme Viktora Kovačića.
  • Znanstveni skup PLATO-PLATONISM-PETRIŠ, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, 1994, referat: Sretan grad (La città felice) Frane Petriša.
  • Znanstveni skup FRANE PETRIĆ, Braća Hrvatskoga Zmaja, Zagreb, 1997, referat: Zavičaj Frane Petrića.
  • Simpozij ARHITEKTONSKA TEORIJA U HRVATSKOJ U XX. STOLJEĆU Društvo arhitekata Zagreba, Zagreb, 1997, referat: Kinetička arhitektura.
  • Simpozij ARCHITECTONICA DALMATICA, Otok znanja Kalamota, referat: Utjecaj dalmatinske arhitekture na razvoj renesanse, Koločep, 2006.
  • Znanstveni skup HRVATSKA ARHITEKTURA XX. stoljeća, referat: U traganju za  izgubljenim gradom, Zagreb, 2007.

VII. BIBLIOGRAFIJA – Izbor

Eseji

  • Arhitektura i mi, katalog izložbe 15 dana arhitekture, Zagreb, 1952.
  • Kvaliteta u arhitekturi, Majska nagrada Saveza studenata, Zagreb, 1953.
  • 15 dana arhitekture, Arhitektura, 3, 1953.
  • Anketa o namještaju, Čovjek i prostor, 3, 1954.
  • Degeneracije ukusa ili orgije primitivizma, Čovjek i prostor, 6, 1954.
  • Makedonska seljačka stolica, Čovjek i prostor, 8, 1954.
  • Diplomski rad Emili Igora, Čovjek i prostor, 29-30, 1955.
  • Nekoliko konstatacija i pitanja, Čovjek i prostor, 35, 1955.
  • Zdenko Strižić: Svjetla i sjene, Čovjek i prostor, 40, 1955.
  • Maurice Utrillo, Čovjek i prostor, 45, 1955.
  • Zdravko Bregovac, Vjenceslav Richter, Muzej u Alepu, Čovjek i prostor, 52, 1956.
  • Štampa i arhitektura, Čovjek i prostor, 53, 1956.
  • Javnost traži suvremeniji stan, Čovjek i prostor, 53, 1956.
  • Umjetnost i arhitektura, Čovjek i prostor, 80-81, 1958.
  • Sinteza, Čovjek i prostor, 59, 1958.
  • Arhitektura Bosne i put u suvremeno, Arhitektura, 1-6, 1958.
  • EXPO 58, Jugoslavenski paviljon, Arhitektura, 1-6, 1958.
  • Izgradnja škola u svijetu, Arhitektura, 1-6, 1958.
  • Škola u Kumrovcu. Arhitektura, 1-6, 1958.
  • Teze za članak na temu sinteza, Čovjek i prostor, 75, 1958.
  • Stambena problematika, Čovjek i prostor, 79, 1958.
  • Umjetnost i arhitektura, Čovjek i prostor, 80-81, 1958.
  • Skulptura i arhitektura, Čovjek i prostor, 82. 1959.
  • Arhitekt Josip Pičman, Čovjek i prostor, 87, 1599
  • Izložba radova studenata arhitekture, Čovjek i prostor, 88-89, 1959.
  • Dva lokala M. Begovića, Čovjek i prostor, 88-89, 1959.
  • Ruševine kulture, Čovjek i prostor, 88-89, 1959.
  • Arhitekti u “Zemlji”, Čovjek i prostor, 90, 1959.
  • Zagrebački neboder, Čovjek i prostor, 92, 1959.
  • Sinteza u okvirima zagrebačkog nebodera, Čovjek i prostor, 92, 1959.
  • Stvaralačka arhitektura, Mozaik, 10, 1959.
  • Dušan Grabrijan, kako je nastala naša sodobna hiša, Arhitektura, 1-3, 1960.
  • Arhitektura kao tehnika i kao umjetnost, Čovjek i prostor, 101, 1960.26. Drago Ibler, Stambeno poslovna zgrada u Zagrebu, Čovjek i prostor, 98, 1960.
  • Viktor Kovačić, Arhitektura urbanizam, 4, 1960.
  • Čitaonica Bogdan Ogrizović u Zagrebu, Arhitektura, 5-6, 1962.
  • Spomenik naše revolucije, Čovjek i prostor, 124, 1963.
  • Vlado Milić: arhitektonske makete, Aleksandar Karolyi: fotografije maketa, Čovjek i prostor, 128, 1963.
  • Grad s kojim se ne slažem, Telegram, 214, 1964.
  • Razmišljanja o arhitekturi, Čovjek i prostor, 145, 1965.
  • Društveni centar – sastavni dio urbane i ruralne cjeline, Kulturni radnik, 4-5, 1966.
  • Utopija na ruinama, Riječka revija, 1, 1967.
  • Domobil – istraživanje arhitektonskog izraza industrijske civilizacije, Arhitektura, 93-94, 1967.
  • Vladimir Turina, Istina jednog stadiona, Čovjek i prostor, 190, 1969.
  • Problemi kulturne baštine, Dometi, 3-4, 1972.
  • Suvremenost zavičajne arhitekture, Zbornici čakavskog sabora, Buzet 1973.
  • Endemična arhitektonska misao Miroslava Krleže: zbornik Miroslav Krleža 1973, JAZU, Zagreb, 1975.
  • Endemična arhitektura, Čovjek i prostor, 258, 1974.
  • Prošlost, sadašnjost i budućnost zavičajne arhitekture, Istra, 7, 1975.
  • Drago Ibler, Arhitektura, 158-9, 1976.
  • Istina arhitekture, Forum, 6, 1977.
  • Andreas Alexi de Durachio – Andrea Lleshi, Fjala, Prishtine, 2, 3, 4, 5, 11, 1977.
  • Pismo magistru Lucijanu Vranjanivu, Forum, 6, 1979
  • Je li Lucijan Vranjanin autor urbinske palače, Čovjek i prostor, 8, 1979.
  • Josip Pičman, Čovjek i prostor, 4-5, 1981.
  • Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova, Arhitektura urbanizam, 90-91, 1983.
  • Uzelac, Z., Kuvajtska arhitektura bez nafte, Književna reč, Beograd.
  • Milenković, A., Kupola – krov ili znak, Književna reč, Beograd.
  • Arkitektonika: Biblioteka popullore dhe Universitare e Kosoves / National and University Library of Kosovo, Prishtine, 1984.
  • Biblioteca populara si universitara din Pristina, Arhitectura, Bucuresti, 2, 1984.
  • National and University Library of Kosovo, Architecture and Urbanism, Tokyo, 2, 1987.
  • Arhitekt Josip Pičman u Primorju, Dometi, 8, 1988.
  • Vizov gravitacii, Arhitektura i stroiteljstvo Rossii, Moskva, 6, 1990.
  • Energetska arhitektura Konstantina Meljnikova, Čovjek i prostor, 12, 1990.
  • Sretan Grad, hrvatski doprinos spoznaji grada, Forum, 3-4. 1990.
  • Pismo Jurju Dalmatincu, Forum, 11-12, 1991.
  • Prostorni identitet, Prilozi za hrvatski nacionalni program, Zagreb, 1994.
  • Papa Siksto V., Hrvat iz Boke Kotorske, Hrvatsko slovo, 34, 1995.
  • Papa iz Hrvatske, tvorac modernog urbanizma, Hrvatsko slovo, 45, 1996.
  • Arhitektura kao tehnika i kao umjetnost, u zborniku: Conrads, U., Programi i manifesti arhitekture u XX. stoljeću, Zagreb 1997.
  • Da bi nas priznao, svijet nas mora upoznati, Moderna vremena, 5, 1997/98.
  • Frane Petrić: Sretan grad, Čovjek i prostor, 9-10, 1997.
  • Luciano Laurana: Idealan grad, Čovjek i prostor, 11-12, 1997.
  • Vojvodska palača u Urbinu, Čovjek i prostor, 1-2, 1998.
  • Vladimir Turina i športska arhitektura, Čovjek i prostor, 3-4, 1998.
  • Crkva Svetog Spasa, Čovjek i prostor, 5-6, 1998.
  • Portal Arsenala u Veneciji, Čovjek i prostor, 7-8, 1998.
  • Europska kuća, Čovjek i prostor, 9-12, 1998.
  • Savršenstvo univerzalne dvojnosti (arhitekt Miroslav Begović), Čovjek i prostor, 9-12, 1998.
  • Kinetička arhitektura, Arhitektura, 1, 1998.
  • Vatikanska palača, Čovjek i prostor, 1-2, 1999.
  • Krstionica u Trogiru, Čovjek i prostor, 3-4, 1999.
  • Vatikanska biblioteka, Čovjek i prostor, 5-8, 1999.
  • Kuća Malchen, Čovjek I prostor, 9-10, 1999.
  • Aragonski slavoluk, Čovjek I prostor, 11-12, 1999.
  • Zgrada kao urbana predstava: Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb, 1999.
  • Srebrenka Gvozdanović Sekulić, Čovjek i prostor, 7-8, 2002.
  • Obnavljanje Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu: Dom likovnih umjetnika Ivan Meštrović 1938.-2003., Zagreb, 2003.
  • Rondel velikana učenika Gimnazije u Osijeku, HAZU, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 20, 2004.
  • Kultura i arhitektura područja Hrvatske do predromanike: Goss, V., Predromanička arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb, 2006.
  • Mursa aeterna: Perivoj hrvatskih velikana, Osijek, 2007.
  • Arhitektonika pape Siksta V., Izvori, 13, 2007.
  • Franjo Petriš u Panteonu Europe, Izvori, 15, 2008.
  • Pismo sretniku sretnog grada Franu Crešaninu povodom postavljanja natpisne ploče na crkvi svetog Onofrija u Rimu sedme veljače dvije tisuće osme godine, Forum, 4-6, 2008.
  • Strossmayerova primjerena kuća, Zagreb moj grad, 23, 2009.
  • Umjetnik Miroslav Begović, Spomenica HAZU, Miroslav Begović, 2009.
  • U traganju za izgubljenim gradom: Hrvatska arhitektura u XX. stoljeću, Zagreb,
  • Škole koje grle svoje učenike, Školske novine, 2745, 01.02.2010.
  • Hrvat koji je obnovio Rim, Hrvatsko slovo, 792, 2010.

Knjige

  • Znate li stanovati, Radničko sveučilište, Zagreb 1964.
  • Varaski theater, Koncertna direkcija Zagreb, Zagreb 1968.
  • Andreas Alexius Epirota, Rilindja, Priština 1981. (na albanskom).
  • Učka – cestovni tunel (s grupom autora), Istarska naklada, Pula 1981
  • Biourbanizam, ICR, Rijeka 1982.
  • Pula ( s grupom autora), Istarska naklada, Pula 1984.
  • Kornelije Budinich, Arhitektonske studije (koncepcija, redakcija, predgovor), Čakavski sabor, Pula-Rijeka 1984.
  • Centri kulture, domovi kulture i društveni domovi u SR Hrvatskoj (suautor Ivan Rogić), Zavod za kulturu Hrvatske, Zageb 1984.
  • Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova (s grupom autora), Priština 1984.
  • Endemska arhitektura, Revija, Osijek 1987.
  • Tercijarni grad, Revija, Osijek 1988.
  • Slavoluk Sergijevaca (koncepcija, redakcija, predgovor), Čakavski sabor, Pula-Rijeka 1989.
  • Arhitekturnaja bionika (s grupom autora), Strojizdat, Moskva 1990, (na ruskom).
  • Ranorenesansni grad / Frührenaissancestadt (hrvatski i njemački tekst), Zagreb 1992.
  • Vojvodska palača u Urbinu / The Ducal Palace of Urbino (hrvatski i engleski tekst), Zagreb 1992.
  • Gimnazija Lucijan Vranjanin / Das Gymnasium Lucijan Vranjanin, (hrvatski i njemački tekst), Zagreb 1993.
  • Sretan grad / The Happy Town (hrvatski i engleski tekst), Zageb 1993.
  • Kinetička arhitektura / Kinetic Architecture (hrvatski i engleski tekst), Zagreb 1995.
  • Vladimir P. Goss, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj / Pre-Romanesque Architecture in Croatia (hrvatski i engleski tekst), koncepcija, uređenje, predgovor i naklada, Zagreb, 1996.
  • Arhitekt Josip Pičman / Der Architekt Josip Pičman (hrvatski i njemački tekst), Zagreb, 1997.
  • Andrija Aleši / Andrea Alessi (hrvatski i engleski tekst), Zagreb, 1998.
  • Sretan Grad / La città felice (hrvatski, engleski, talijanski tekst i faksimil knjige Franje Petrisa), koncepcija, uređenje, predgovor i naklada, Zagreb, 1999.
  • Frano Petrić 1597-1997., zbornik radova, Braća Hrvatskoga Zmaja, koncepcija, uređenje i autor priloga, Zagreb, 1999.
  • Zgrada kao urbana predstava: Hitrec, H., Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb, 1999.
  • Ivan Kukuljević Sakcinski, Jure Glović prozvan Julijo Klovio hrvatski sitnoslikar, pretisak, Braća Hrvatskoga Zmaja, koncepcija, urednik i autor predgovora, Zagreb, 2000.
  • Sena Sekulić Gvozdanović, Arhitekt Juraj Denzler, Braća Hrvatskoga Zmaja, urednik i autor pogovora, Zagreb, 2ooo.
  • Đuro Kokša, Hrvatska crkva Svetog Jeronima u Rimu, urednik i autor priloga Papa Siksto V. porijeklo, Zagreb, 2001.
  • Arhitekt Lucijan Vranjanin / Architect Luciano Laurana, Zagreb, 2003.
  • Arhitekt Viktor Kovačić, monografija, član uredništva i autor priloga Stvaralačke dileme u Kovačićevim djelima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2003.
  • Andro Mohorovičić, Istarski limes, koncepcija, uređenje i autor predgovora, Čakavski sabor, Pula, 2003.
  • Dane Grubor, Vjekoslav Spinčić, Povijest Istre, koncepcija, uređenje i autor popratnih tekstova, Zagreb-Žminj, 2005.
  • Vladimir P. Goss, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj / Pre-Romanesque Architecture in Croatia, koncepcija, uređenje, ilustriranje i autor predgovora, Zagreb, 2006.
  • Arhitektonika pape Siksta V. / The Architectonics of Pope Sixtus V, Zagreb, 2010.
  • Moj dvor, Zagreb, 2010.

VIII. LITERATURA O ANDRIJI MUTNJAKOVIĆU – Izbor

  • Gomboš, S., Natječaj za Dom radio-televizije u Zagrebu, Čovjek i prostor, 119, 1963.
  • Rakić, D., Natječaj za Dom narodnog zdravlja u Labinu (Medih), Čovjek i prostor, 126, 1963.
  • Kolacio, Z., Dva jugoslavenska rada, Čovjek i prostor, 128, 1963.
  • Tafuri, M., Razionalismo critico e nuovo utopismo, Casabella, 239, 1964.
  • Domljan, Ž., Trenutak naše arhitekture, 15 dana, 7-8, 1966.
  • Grgičević, M., Scenski torzo, Večernji list, 12. 01. 1966.
  • Pasinović, A., Do detalja i natrag, Telegram, 408, 1966.
  • Krtalić, I., Stroj za stanovanje, Borba, 23. 03. 1966.
  • Koščević, Ž., Sučaj arhitekta Mutnjakovića, 15 dana, 1969.
  • Maleković, V., Pretpostavke arhitekture budućnosti, Vjesnik, 18.3.1969.
  • Pasinović, A., Doko + UH, Čovjek i prostor, 4, 1969.
  • Čorak, Č., Zapovijed i izazov, Telegam, 21.3.1969.
  • Domljan Ž., Poslijeratna arhitektura u Hrvatskoj, Život umjetnosti, 10, 1969.
  • Gvozdanović, V., Neke neostvarene ideje poslijeratne hrvatske arhitekture, Život umjetnosti, 10, 1969.
  • Krtalić, I., Arhitektura budućnosti, NIN, 28.1.1969.
  • Koščević, Ž., Vizionarski projekti Andrije Mutnjakovića, 15 dana, 1, 1969.
  • Lebedev, J. S., Bionički metod u arhitekturi, Arhitektura SSSR, 6, 1970.
  • Čorak, Ž., Povratak zvijezdama, Hrvatski tjednik, 8, 1971.
  • Pasinović, A., Blistavi pad metalnog suncokreta, Vidik, 12, 1973.
  • Čorak, Ž., Vječni teror neba, Život umjetnosti, 21, 1974.
  • Lebedev, J. S., Bionika i gorod buduščego, Strojizdat, Moskva 1973.
  • Kritovac, F., Uz “angažiranu arhitekturu” Andrije Mutnjakovića, Čovjek i prostor, 6, 1975.
  • Müller, S., TERRA I, Projekt, Varšava, 4, 1975.
  • Pasinović, A., Paradoks o graditelju, katalog izložbe, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb 1975.
  • Latifi, R., Transponim i suksesshem i shprehjes regjionale ne arkitekturen bashkekohese, Bota e re, Prishtine, 18-19, 1981.
  • Latifi, R., Arkitektura bashkekohore – ne funksion te nevojave psikike dhe fizike te njeriut, Bota e re, Prishtine, 20, 1981.
  • Pasinović, A., Na rubu jezika arhitekture, Čovjek i prostor, 8. 1983.
  • Mitrović, M., Desant, OKO, 9.6.1983.
  • Galjer, J., Razgovor s arhitektom Andrijom Mutnjakovićem, Pitanja, 4-5, 1983.
  • Biblioteca populara si universitara din Pristina, Architecture, Bukurešt, 2, 1984.
  • Kultermann, U., Zeitgenössische Architectur in Osteuropa, DuMont, Köln 1985.
  • Položaj, E., Sohranit gorjapčego plamja, Stroiteljnaja gazeta, Moskva, 16, 1989.
  • Domljan, Ž., U traganju za identitetom, Čovjek i prostor, 2, 1989.
  • Položaj, E., Biourbanizam Andrija Mutnjakoviča, Arhitektura SSSR, 1-2, 1989.
  • Thompson, G., Library Buildings, London 1989.
  • Auf-Franić, H., Tri nove škole u Hrvatskoj, Čovjek i prostor, 11-12, 1990.
  • Stanič, I., Megastrukture v srcu, Urbani izziv, 11, 1990.
  • Hysa, Y., Arkitektura eshte ngadhenjim i shpirtit mbi gravitacion, Fjala, Prishtine, 15, 1990.
  • Domić, Lj., Idealna škola, Vjesnik, 21.6.1991.
  • Cvetkova, E., Pokretni cvijet na laguni, Večernji list, Hrvatski rukopis, 13.10.1991.
  • Una porta per Venezia, katalog izložbe Quinta mostra internazionale di Architettura, Biennale di Venezia, 1991.
  • Kliment, Ž., Andrija Mutnjaković: Ranorenesansni grad, Glasnik, 123, 1992.
  • Cvetkova, E., Čudo u Urbinu, Večernji list, 31.3.1993.
  • Kultermann, U., Architecture in Former Yugoslavia, u knjizi: Architecture in the 20th Century, New York, 1993.
  • Vukić, F., Laurana kao pouka, Slobodna Dalmacija, 13.2.1993.
  • Premerl, T., Arhitekt Josip Pičman, Čovjek i prostor, 9-10, 1997.
  • Pao sam na diplomi, intervju, Čovjek i prostor, 7-8, 1998.
  • Hysa, B., Shqiptari Andrea Alleshi, Gazetë e re Shquiptare, Priština, 19.1.1999.
  • Vranković, A., Andrija Aleši, Čovjek i prostor, 3-4, 1999.
  • Salvaro, A., Kinetika, Čovjek i prostor, 4-6, 2001.
  • Cvetkova, E., Inteligentne kuće, Vijenac, 14. 6. 2001.
  • Pasinović, A., Paradoks o graditelju, Andrija Mutnjaković: Angažirana arhitektur: Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu, Zagreb, 2001.
  • Maroević, I., Gimnazija Lucijan Vranjanin u Malešnici: Kronika zagrebačke arhitekture, Zagreb, 2002.
  • Galović, K., Kasna moderna i vizionarstvo, Vijenac, 30. 10. 2003.
  • Cvjetičanin, B., Digitalna solidarnost, Zarez, 119-120, 2003.
  • Penezić, V., Arhitekt Lucijan Vranjanin, Vijenac, 256-257, 2003.
  • Stagličić, M., Monografija arhitekta Lucijana Vranjanina, Zadar, 2004.
  • Galjer, J., Dizajn pedesetih u Hrvatskoj, Zagreb, 2004.
  • Radović Mahečić, D., L’altro Adriatico, colonie di vacanza in Croazia: Balducci, V., Architetture per le colonie di vacanza, Bologna, 2005.
  • Plješa, S., Vraćena svjetlost Meštrovićevu paviljonu, Dom i vrt, 4-5, IX.
  • Čorak, Ž., Iskustvo avangarde, Kvartal, 2, 2007.
  • Ivanišin, K., Narodna i univerzitetska biblioteka, Priština, Kosovo, Čovjek i prostor, 3-4, 2007.
  • Odak, T., Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeća, neostvareni projekti, Zagreb, 2007.
  • Hysa, B., Tempulli i librit, Prishtine, 2009.
  • Kiš, P., Turbourbanizam ili nove forme, Jutarnji list, 24. 10. 2009.
  • Kiš, P., Nagrađen vizionarski arhitekt čije se zgrade smatraju ružnim, Jutarnji list, 12. 2009.
  • Babić. V., Raskošna posveta papi koji je iz temelja promijenio Rim, Vijenac, 427-429, 2010.
  • Modrčin. L., Architecture as Landscape: A Morphology of Contemporary Architecture in Croatia, London – Zagreb, 2010