Članovi Akademije

Meštrov Milan, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu
• redoviti profesor u miru – Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za prirodne znanosti (24.07.1991. – 08.10.2010.)
• izvanredni član – Razred za prirodne znanosti (15.11.1979. – 24.07.1991.)
• član suradnik – Razred za prirodne znanosti (06.06.1975. – 15.11.1979.)

Spomenica Milan Meštrov : 1929.-2010. / uredio Ivan Gušić

Akademik Milan Meštrov, istaknuti hrvatski biolog i pedagog,  rodio se 12. rujna 1929. u Tisnom. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku i upisao se na biološki odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu gdje je diplomirao 1954. godine. Za vrijeme studija bio je 3 godine demonstrator u Zavodu za zoologiju, a 1955. izabran je za asistenta. Doktorirao je 1959. godine disertacijom „Ekološka istraživanja faune podzemnih voda savske nizine“. Tri godine kasnije izabran je za docenta, godine 1968. za izvanrednog profesora, a godine 1973. za redovnog profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Bio je tri puta pročelnikom Biološkog odjela PMF-a, dva puta prodekan, dekan PMF-a od 1972. do 1974. godine i predstojnik Zoologijskog zavoda od 1980. do 1992. godine.

1975. godine izabran je za člana suradnika, 1979. godine za dopisnog člana, a 1991. godine postaje redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti. Više godina bio je predsjednik Znanstvenog savjeta za zaštitu prirode Akademije i međuakademijskog odbora za zaštitu prirode. Od 1987. šest je godina bio voditelj Zavoda za Ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1998. do kraja 2003. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član Predsjedništva.

Znanstvena djelatnost prof. Meštrova obuhvaća područje hidrobiologije, i to probleme faunističkih i ekološko-biocenoloških relacija prvenstveno podzemnih ali i površinskih voda, te probleme korelativnih odnosa ekoloških faktora i unutrašnjih mehanizama adaptacije kod nekih akvatilnih beskralježnjaka, te probleme sistematike nekih podzemnih malocostraca i saprobiologije.

Posebnu pažnju posvetio je eksperimentalnom pristupu istraživanja što je našlo odjeka i u međunarodnoj znanstvenoj javnosti. Na temelju svojih rezultata razvio je nove koncepcije, u istraživanju ekološko-biocenoloških svojstava podzemnih voda, koje je također internacionalna znanost prihvatila, tako npr. pojam novog biotopa koji je uveo 1962. pod nazivom hipotelminorejički biotop.

U svojim radovima akademik Meštrov utvrdio je zakonitosti prostorno-vremenske dinamike utjecaja onečišćenosti slatke vode. Bavio se ekološkim istraživanjima naših najvažnijih rijeka i njihovih pritoka te umjetnih vodnih akumulacija.

Glavni kolegiji na dodiplomskoj nastavi koje je vodio M. Meštrov bili su iz područja ekologije životinja, zoogeografije, biocenologije i zaštite prirode. Uveo je i uhodao nove kolegije na dodiplomskoj nastavi s terenskom nastavom i s praktikumima te seminarima koji prije nisu postojali. Kao predstojnik Zoologijskog zavoda tijekom 12 godina uredio je i opremio laboratorije, praktikume, radne kabinete i ostale prostore za nastavu i znanstveno istraživački rad te tako značajno unaprijedio znanstveno – istraživački i nastavni rad iz područja zoologije, posebno ekologije. Na postdiplomskoj nastavi iz područja biologije, bio je voditelj smjera Ekologija, a predavao je predmete: Koncept ekosistema (smjer Antropologija), Energetski i trofički odnosi u ekosistemima, Metodologija izrade ekoloških studija, Biologija voda na kopnu, Biologija onečišćenih voda (Smjer Ekologija). Osim na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, odnosno Sveučilištu u Zagrebu, sudjelovao je u izvođenju postdiplomske nastave na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, Građevnom fakultetu univerziteta u Sarajevu te Arhitektonskom fakultetu (Urbanizam i prostorno planiranje), Tehnološkom fakultetu (Ekološko inženjerstvo), Građevinskom fakultetu (Sanitarna hidrotehnika) i Medicinskom fakultetu (Zdravstvena ekologija) Sveučilišta u Zagrebu s kolegijima adekvatnih sadržaja iz područja ekologije.

Akademik Meštrov odgojio je nekoliko generacija biologa, ekologa koji sada uspješno rade u nastavnim, znanstveno – nastavnim i znanstvenim institucijama diljem Hrvatske i izvan nje. Kao predsjednik ili član komisije za izradu programa iz biologije za osnovne i srednje škole unaprijedio je nastavni rad i u tim razinama obrazovanja u Hrvatskoj. U toku svoje znanstvene djelatnosti akademik Meštrov objavio je preko 50 originalnih znanstvenih radova koji su publicirani u domaćim i stranim časopisima, a rezultati njegovih istraživanja citirani su u mnogim specijalističkim publikacijama, priručnicima i monografijama pretežito inozemnih autora.

Akademik Meštrov dobitnik je Republičke nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković l982. godine i državne nagrade za životno djelo, 1994. godine.