Krnjević Krešimir

Preminuli članovi III. Razred za prirodne znanosti
Krnjević Krešimir

Datum rođenja:

  • 1927

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Datum smrti:

  • 16. 04. 2021.

Mjesto smrti:

  • Montreal, Kanada

Krnjević Krešimir

Preminuli članovi III. Razred za prirodne znanosti

Akademske titule:

  • professor emeritus

Članstvo u Akademiji:

  • dopisni član – Razred za prirodne znanosti (18.06.1992. – 16. 04. 2021.)

Krešimir KRNJEVIĆ, hrvatski liječnik rođen je 7. rujna 1927. u Zagrebu. Kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji te je osnovnu školu završio u Ženevi. U domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939., te ju ponovno napustio u travnju 1941. kada Juraj Krnjević odlazi u London kao član izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije. Krešimir Krnjević gimnaziju je završio 1944. u Capetownu, a 1949. diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Edinburghu na kojem je 1953. doktorirao iz neurofiziologije. Postdoktorsko je iskustvo stekao radeći na University of Washington, Seattle, te na Australian National University, Canberra, Australija. Od 1964. djeluje na Sveučilištu Mc Gill u Montrealu, u početku kao gostujući profesor, potom redoviti te od 1978. postaje pročelnik Odjela na fiziologiju na tom sveučilištu (od 2001. profesor emeritus). Bavio se neurofiziologijom; proučavao je ulogu kemijske regulacije procesa u mozgu. Posebice su važna njegova otkrića djelovanja i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata, acetilkolina). Tijekom svoje znanstvene karijere bio je savjetnikom nekoliko klinika i znanstvenih instituta u Kanadi i Americi. Savjetnik je instituta za istraživanje mozga u Zagrebu. Bio je stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih časopisa kao npr. Nature i Science, članom uredništva ili jedan d urednika te glavni urednik časopisa Canadian Journal of Physiology and Pharmacology. Objavio je više od 450 znanstvenih tekstova, oko 70 poglavlja u knjigama, sudjeovao na 200 međunarodnih znanstvenih skupova te održao preko 100 predavanja. Jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika (od 1965. do 1978.) a za postignuća u znanosti nagrađen je s 14 međunarodnih znanstvenih priznanja.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti izabran je 1992.

Za više podataka: http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9145