Kovačec August, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti
Kovačec August

Datum rođenja:

  • 06.08.1938

Mjesto rođenja:

  • Donje Jesenje

Adrese:

  • Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za filološke znanosti HAZU: +385 01 4895 170

E-mail adrese:

Kovačec August, akademik

Redoviti članovi V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • professor emeritus (14.10.2008. – …)
  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu (14.10.2008. – …)

Funkcije u Akademiji:

  • tajnik – Razred za filološke znanosti (01.01.2011. – 31.12.2018.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za filološke znanosti (30.01.1997. – …)
  • član suradnik – Razred za filološke znanosti (17.05.1990. – 30.01.1997.)

Životopis

August Kovačec rodio se 6. kolovoza 1938. u Donjem Jesenju. Gimnaziju pohađao 1948-1956. u Krapini, gdje je 1956. maturirao. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao 1956-1960., a g. 1960. diplomirao francuski jezik i književnost (A) i ruski jezik i književnost (B). Pored toga dvopredmetnoga studija pohađao nastavu talijanskog, portugalskog, španjolskog te češkog, sanskrta i paleobalkanistike, a samostalno se sustavno bavio rumunjskim i upućivao se u druge romanske jezike. Akad. godine 1960/1961. i 1961/1962. radio kao lektor hrvatskoga na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu. Istodobno se nastavio baviti proučavanjem romanske lingvistike, a posebnu je pozornost posvetio rumunjskoj povijesti jezika i dijalektologiji (pohađao nastavu kod akad. Alexandrua Rosettija i prof. dr. Jacquesa Bycka) te romanistici i hispanistici (nastava kod akad. Iorgua Iordana). Radi boljeg ovladavanja balkanistikom, prošao dvogodišnju intenzivnu nastavu albanskoga kod prof. dr. G. Brâncuşia. Istodobno se koristio bogatom knjižnicom Rumunjske akademije. Na preporuku prof. dr. V. Vinje i prof. dr. M. Deanovića iz Zagreba, prof. dr. Al. Rosetti omogućio mu je rad u Institutu za fonetiku i dijalektologiju Rumunjske akademije (fonetsko bilježenje na sluh i s pomoću aparata, pripremanje upitnika, rad s informatorima itd.). Potkraj 1961. stupio u vezu s akad. Emilom Petroviciem iz Cluja, stručnjakom za lingvističku geografiju i slavensko-romanske jezične veze, koji mu je dao mnogo vrijednih sugestija za izradbu doktorata, što ga je bio dogovorio s prof. dr. V. Vinjom u Zagrebu. Od listopada 1962. zaposlen kao asistent na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za francuski jezik, baveći se u nastavi pretežito povijesnim i poredbenim aspektima francuskoga i drugih romanskih jezika i temama tzv. balkanske romanistike (uključivo i hrvatske romanistike). Doktorirao 1965. disertacijom “Opis današnjeg istrorumunjskog” temeljeći se na strukturalističko-funkcionalističkoj metodologiji i na uvjerenju da svi mjesni govori (ovdje istrorumunjski) funkcioniraju kao potpuni i živi sustavi za komunikaciju, kao i na vlastitoj spoznaji da se svi složeni mehanizmi kontakta i interferencije – koje je Uriel Weinreich nešto ranije prikupio i klasificirao iz mnogobrojnih jezika «s vlastitim institucijama» – mogu evidentirati (dapače, i kao proces izravno promatrati) gotovo u svoj svojoj ukupnosti na jezicima malih enklava koji ne raspolažu «vlastitim institucijama». Akad. godinu 1966/1967. proveo je u Parizu usavršavajući se u općoj lingvistici kod prof. Andréa Martineta (Sorbonne i École Pratique des Hautes Études) te u indoeuropskoj i općoj lingvistici kod prof. Émilea Benvenistea (École Pratique des Hautes Études), a bio je u vezi i s hispanistom prof. Bernardom Pottierom. Osim povijesti francuskoga jezika, francuske historijske gramatike i romanske lingvistike, u Bibliotheque Nationale u Parizu – radi boljega uvida u jezičnu povijest Francuske – proučavao je, među ostalim, okcitanski (provansalski), katalonski i baskijski. Ujesen 1967. izabran je za docenta na Katedri za francuski jezik, s posebnim obzirom na povijest francuskog jezika i romansku lingvistiku. Od tada do danas predaje glavninu kolegija koji se tiču povijesti francuskog jezika, starofrancuskog i romanske lingvistike, a nakon početka punog rada Katedre za španjolski predaje romansku lingvistiku, povijest španjolskog jezika i sl. predmete također i za potrebe te katedre. Ljeti 1969. dva i pol mjeseca bio je na studijskom boravku u Španjolskoj, gdje je sudjelovao na međunarodnom tečaju za španjolske i strane hispaniste (osobito doktorande), što ih svake godine organizira Visoki savjet za znanstvena istraživanja (CSIC) iz Madrida. Ondje je stupio u kontakte koji su mu bili korisni za potonje bavljenje židovskošpanjolskim u Dubrovniku i Sarajevu. God. 1973. izabran za izvanrednog, a g. 1983. za redovitog profesora (g. 1999. u trajno zvanje red. profesora). Od 1968. predaje na Postdiplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a do 1990. redovito je predavao i na postdiplomskim studijima u Dubrovniku (“Kultura istočne obale Jadrana” i “Lingvistika”). God. 1969-1971. bio (izvršni) tajnik IV. Međunarodnog kongresa mediteranskih lingvističkih studija (Dubrovnik, travanj 1971). Sudjelovao u više znanstvenih projekata (npr. Romanski jezici SFRJ). God. 1984., 1980. i 1982., svaki put po jedan trimestar, gostovao kao profesor na Sveučilištu u Lundu u Švedskoj. Obavljao dužnost pročelnika Odsjeka za romanistiku u jednome dvogodišnjem mandatu i u tri mandata dužnost zamjenika pročelnika. God. 1978/1979. i 1979/1980. bio predstojnik (“dekan”) Odjela za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta (Odjel je okupljao sve neofilološke grupe). Voditelj je Katedre za francuski jezik i Katedre za romansku lingvistiku. God. 1993. biran za člana Nacionalnoga vijeća za znanost, ponovno izabran 1997. Od 1992. do 1999. sudjelovao (kao član Odbora za lektorate pri Ministarstvu znanosti) u organiziranju lektorata hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilištima. Od 1991. stalni je vanjski suradnik Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža”: od 1991. do 1996. glavni urednik “Hrvatskoga općeg leksikona” i od 1996. pomoćnik glavnoga urednika “Hrvatske enciklopedije”.

Članstvo i funkcije u znanstvenim i stručnim društvima

  • Kao član Hrvatskoga filološkog društva, bio je tajnik toga društva 1968-1970.
  • Od 1969. je član Société de Linguistique Romane u Strassbourgu.
  • Od 1971. je član Société de Linguistique Fonctionnelle u Parizu.
  • Član Matice hrvatske,a od 1995. predstojnik njezina Odjela za jezikoslovlje.
  • Redoviti član HAZU od 30. I. 1997.
  • Počasni član Instituta za lingvistiku Rumunjske akademije u Bukureštu (Institutul de lingvistică al Academiei Române) (od 10.III.1999).
  • Professor honoris causa Sveučilišta u Bukureštu (od 15.X.1999).

Nagrade

  • Godine 1972. dobio nagradu Rumunjske akademije “za najbolju knjigu protekle godine o rumunjskom jeziku” Descrierea istroromânei actuale,Bukurešt, 1971.
  • God. 1997. dobio medalju Leksikografskoga zavoda za uređivanje Hrvatskoga općeg leksikona.

Urednički i organizacijski poslovi

  • Tajnik (izvršni) (1968-1971) IV. Međunarodnoga kongresa mediteranskih lingvističkih studija, Dubrovnik, travanj, 1971.
  • Član Uredništva znanstvenog časopisa “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia”, od 1989.
  • Član i tajnik Uredništva “Zbornika u čast Petru Skoku o stotoj obljetnici rođenja (1881-1956)”, Zagreb, 1985, uredništvo je djelovalo 1980-1985.
  • Suurednik broja 35-36 “Suvremene lingvistike” posvećenoga prof. dr. Žarku Muljačiću o njegovu 70. rođendanu (od 1991. do 1994); broj je izašao 1994.
  • Od 1991. do 1996. bio je glavni urednik Hrvatskoga općeg leksikona, Zagreb, 1996 (XVI+1118 str. +96 str. stranica priloga u boji; za leksikon napisao oko 1200 članaka iz lingvistike, književnosti, filologije i srodnih područja, osmislio i vodio /u suradnji s akad. D. Brozovićem / izradbu transkripcijskoga sustava, a taj je sustav prihvaćen za sva izdanja Leksikografskoga zavoda, i dr.).

Organizacijska djelatnost

  • Kao pomoćnik glavnog urednika “Hrvatske enciklopedije” (od listopada 1996.organizirao, vodio i verificirao izradbu abecedarija “Hrvatske enciklopedije” /u 11 svezaka/, koordinirao pisanje tekstova i redigirao tekstove za I. svezak A-Bd  i II. svezak Be-Dagestan;
  • Kao predstojnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske organizirao tematske rasprave o jezičnim pitanjima, rad s mladim jezikoslovcima.
  • Do ostavke polovicom 1999., kao predsjednik Odbora za lektorate pri Ministarstvu znanosti i tehnologije RH, zajedno s drugim članovima Odbora organizirao rad hrvatskih lektorata na inozemnim sveučilištima.

Znanstveni i stručni skupovi

  • Od 1997. do 2000. sudjelovao na jednom znanstvenom skupu u Hrvatskoj (s priopćenjem koje je objavljeno) te na tri skupa u Italiji (Trst, Udine, Venecija), s jednim priopćenjem koje je objavljeno te dva predavanja koja još nisu objavljena.

Znanstveni projekti

  • Sudjelovanje na projektu “Hrvatske enciklopedije”.
  • Suradnik na znanstvenom projektu “Supostavna gramatika francuskog i hrvatskog” (voditelji prof. dr. Miro Kačić, dr. Dražen Varga)
  • Savjetnik u znanstvenom projektu “Jezični atlas Istre” (voditelj prof. dr. Goran Filipi).

Nastavna djelatnost

  • Redovito održava nastavu na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta iz predmeta koji se tiču poredbene romanske lingvistike te povijesti francuskoga i španjolskog jezika. Na Postdiplomskom studiju lingvistike, osim nastave za romaniste, održava, u okviru opće nastave, nastavu u vezi s temama iz funkcionalne lingvistike (Martinetovskog strukturalizma), jezičnih kontakata, povijesne fonologije, jezične povijesti istočne obale Jadrana te balkanistike.

Vođenje teza

  • Svake godine (1997-2000) pod njegovim se vodstvom izradi između šest i deset diplomskih radova (teme: opća romanistika, povijest francuskog jezika i starofrancuski, povijest španjolskog jezika i židovskošpanjolski), a istodobno također sudjeluje u ocjeni i obrani određenog broja radova (nešto točniji broj teško je navesti jer od godine do godine jako varira). Unutar svakoga (dvogodišnjeg) ciklusa Postdiplomskog studija lingvistike vodi izradbu najmanje jednoga magistarskog rada, a sudjeluje redovito u ocjeni i obrani magistarskih radova na lingvističke teme što su ih vodili drugi kolege; trenutno vodi izradbu jednoga magistarskog rada. Tijekom posljednje dvije godine vodi izradbu dvaju doktorata; istodobno je sudjelovao u ocjeni i obrani četiriju doktorata, a sada su u tijeku ocjene još dvaju doktorata u kojima sudjeluje.

Uređivanje publikacija

  • Kao član Uredništva lingvističkoga znanstvenog časopisa “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia”, sudjeluje u radu Uredništva i oblikovanju časopisa, redovito i kao recenzent. Prema potrebama, stalni je (birani) recenzent – za odgovarajuće teme – za lingvističke časopise i publikacije HAZU (“Filologija”, “Folia onomastica Croatica”, “Rad HAZU” i dr.). Recenzira gotovo redovito i priloge za “Suvremenu lingvistiku”, “Govor”, “Radove Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje”, kao i rukopise pojedinih knjiga s područja lingvistike (do sada u god. 2000. tri opsežna rukopisa).

Bibliografija

Znanstveni tekstovi

ČLANCI

  • Notes sur des formes des cas en istroroumain. in “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia”, SRAZ, Zagreb, 1962, No 13-14, str. 75-84.
  • Notes de lexicologie istroroumaine. Sur la disparition des mots anciens et leur remplacement par des mots croates, in SRAZ, Zagreb, 1963, No 15-16, str. 3-39.
  • Quelques influences croates dans la morphosyntaxe istroroumaine, SRAZ, Zagreb, 1966, No 21-22, str. 57-75.
  • Certaines modifications grammaticales et sémantiques des “quantitatifs” et “qualitatifs” istroroumains dues ŕ l’influence croate, SRAZ, Zagreb, No 23, str. 195-210.
  • Bilingvizam i aloglotski utjecaji na morfosintaktičku strukturu jezika (na istrorumunjskom materijalu), “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1967, br. 4 (specijalni broj “Jezici u kontaktu i lingvističko posuđivanje”, uredio R. Filipović), str. 101-104.
  • Observations sur les influences croates dans la grammaire istroroumaine, “La Linguistique”, Paris, 1968, No 1, str. 79-115.
  • La place de l’adjectif épithete en istroroumain, SRAZ, Zagreb, 1970-1971, No 29-30, str. 73-91.
  • Un texto judeoespańol de Dubrovnik, SRAZ, Zagreb, 1972-1973, No 31-32, str. 501-531.
  • Les différences lexicales entre l’istroroumain du nord et l’istroroumain du sud, SRAZ, Zagreb, 1981, No XXVI (1-2), str. 57-83.
  • Funkcionalizam Andréa Martineta u okviru strukturalne lingvistike, kao uvod u prijevod Martinetova djela “Osnove opće lingvistike”, Zagreb, 1982, str. V-XIII.
  • Jugoslaviens romanska minoriteter och deras sprĺk, “Multiethnic Papers”, Uppsala, 1986, No 6, str. 65-85 (karta na str. 65).
  • Sobre el valor de las unidades /t’/ y /d’/ en el judeoespańol de Sarajevo y Dubrovnik, SRAZ, Zagreb, 1986-1987, No XXXI-XXXII, str. 156-169.
  • Pojam jezičnog saveza i balkanski jezici, in SOL, Zagreb, 1988, No 6/1988, str. 21-52 (drugi dio članka objavljen je i na albanskom : Kuptimi i nocioneve lidhje gjuhësore dhe gjuhe balkanike, II, in “Gjuha sqipe”, Prishtinë, 1989, No 3, str. 7-30).
  • Četverotonski prozodijski sustav nekih kajkavskih govora, “Govor”, Zagreb, 1989, br. 2, str. 13-27.
  • Una innovación común al rumano y a las lenguas iberorrománicas, in “Revue roumaine de linguistique”, Bucarest, 1990, Tome XXXV, Juillet-Décembre, Nos 4-5-6 (Numéro spécial: Le roumain, idiome roman), str. 313-322.
  • Le systeme prosodique ŕ quatre tons dans quelques parlers kaďkaviens. in “Wiener slavistisches Almanach”, Wien, 1990, Bd. 25/26 (Festschrift L’ubomir D’urovič zum 65. Geburtstag), str. 247-255.
  • O razvoju vokalizma u dvama susjednim kajkavskim govorima, “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1990, br. 29-30 (broj posvećen akademiku Radoslavu Katičiću), str 51-60.
  • Languages of national minorities and ethnic groups in the countries of what once was Yugoslavia (With special reference to Romance idioms), SRAZ, Zagreb, 1992, No XXXVI-XXXVII (1991-1992), str. 15-27 (izmijenjen tekst, s većim naglaskom na neromanskim jezicima, objavljen je i u zborniku u Londonu 1991).
  • Éléments italiens du lexique istroroumain, in “Linguistica”, Ljubljana, 1992, No XXXII, Paulo Tekavčić sexagenario in honorem oblata, II, str. 159-175.
  • Struktura ličnih oblika glagola u španjolskom, “Strani jezici”, Zagreb, 1992, br. XXI/2, str. 79-91.
  • JEZIK (s.v., analiza Krležinih pogleda na jezik i jezična pitanja), “Krležijana, I (A-Lj)”, Zagreb, 1993, str. 394-407.
  • Francusko quatre-vingts i dvadesetični brojčani sustavi, “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1993, str. 145-159.
  • Status kontinentalnih balkanoromanskih idioma i ‘relativistički pristup’, “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1993, br. 35-36, str. 131-141 (iako je na naslovnici otisnuto 1993., članak je izišao 1994).
  • Neki apelativi i vlastita imena istrorumunjskog podrijetla u središnjoj Istri, in “Folia onomastica Croatica”, Zagreb, 1995, No 4, str. 75-87.
  • Jezik istarskih Rumunja, in “Annales. Anali za istrske in mediteranske študije/Annali di studi istriani e mediterranei”, Koper, 1995, No 6/’95, str. 65-76.
  • Hrvatski i talijanski utjecaji u istrorumunjskoj gramatici, “Annales. Anali za istrske in mediteranske študije/Annali…….”, Koper, 1995, No 6/’95, str. 89-98.
  • Jezični sastav [Europe], in “Atlas Europe”, Zagreb, 1997, str. 118-125 (i dvije karte europskih jezika).
  • Bosnie-Herzégovine [Les contacts linguistiques en » ], in “Kontaktlinguistik/ Contact Linguistics/ Linguistique de contact”, 2. Halbband/ Volume 2/ Tome 2, Berlin-New York, 1997, str. 1434-1442.

PREGLEDNI ČLANCI

  • Principi opće lingvistike A. Martineta,(I), “Suvremena lingvistika”, Zagreb,1964, br. 3, str. 89-114 (prikaz in extenso Martinetove jezične teorije).
  • Principi opće lingvistike A. Martineta, (II), Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1967, br. 4, str. 147-165 (prikaz in extenso Martinetove jezične teorije).
  • Les Séphardim en Yougoslavie et leur langue (D’apres quelques publications yougoslaves), SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 161-167.
  • Bilingvizam – interferencije u morfologiji, (zbornik) “Treći program Radio Beograda – Proleće”, Beograd, 1975, str. 459-479.
  • François Rabelais, “Književna smotra”, Zagreb, 1976, br. 25 (god. VIII), str. 69-75.
  • Michel de Montaigne, “Književna smotra”, Zagreb, 1977-1978, br. 28-29 (God. IX), str. 105-108.
  • Bartoli, Matteo Giulio, “Hrvatski biografski leksikon”, knj. I, Zagreb, 1984.
  • Batušić, Ivana, “Hrvatski biografski leksikon”, knj. I, Zagreb, 1984.
  • Budor, Karlo, “Hrvatski biografski leksikon”, knj. II, Zagreb, 1985.
  • Jezici narodnosti i etničkih skupina u Jugoslaviji, “Kulturni radnik”, Zagreb, 1986, Vol. XXXIX/No 1, str. 83-96.
  • [Odgovori na četiri pitanja za časopis SOL] Strukturalizam danas/ Jezične interferencije/ Lingvistika i književna teorija/ Jezici Jugoslavije i jugoslavenska lingvistika, SOL, Zagreb, 1986, No 1, str. 3-11.
  • Istrorumunjski. (S bibliografijom), “Enciklopedija Jugoslavije”, Zagreb, 1988, knj. V, str. 653-654.
  • Nekoliko napomena o lingvistici teksta, “Govor”, Zagreb, 1988, br. V/2, str. 171-179.
  • Jezik i jezična zajednica, “Naše teme”, Zagreb, 1989, br. 4, str. 711-715.
  • Jezici i pisma naroda i narodnosti (s. v. Jugoslavija), “Enciklopedija Jugoslavije”, Zagreb, 1990, knj. VI, str. 241-251 (jezici: str. 241-249; pisma: str. 249-251; s iscrpnom bibliografijom).
  • Hrvatski ili srpski jezik i balkanski jezični savez, “Republika”, Zagreb, 1990, br. VLVI/1-2.
  • Otkriće Novoga svijeta i eksod Židova iz Španjolske, “Susret svjetova (1492-1992), Hrvati i Amerike”, Zbornik radova, Zagreb, 1992, str. 147-157.
  • Petar Skok (1881-1956), “Portreti hrvatskih jezikoslovaca” (zbornik), Biblioteka Hrvatski radio, knjiga 5.,Zagreb, 1992, str. 191-197.
  • (u suradnji s akad. Daliborom Brozovićem) Transkripcija stranih osobnih i zemljopisnih vlastitih imena u izdanjima Leksikografskog zavoda, “Zbornik radova Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža “, Zagreb, 1993, str. 143-154.
  • La langue croate, III. dio prvog poglavlja u knjizi Georgesa Castellana i Gabrijele Vidan, “La Croatie”, Coll. «Que sais-je?», Presses universitaires de France, Paris, 1998, str. 11-15.
  • La carta linguistica della Croazia, “Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata”, a cura di Fedora Ferluga Petronio, Udine 1999, str. 117-124.
  • Stvarne i moguće srodnosti gruzijskoga jezika, “Kolo”, God. IX, br. 1, proljeće 1999, str. 251-258.
  • Die sprachliche Landkarte des Mittelmeerraumes und sprachliche Kontakte am Mittelmeer, (zbornik radova) “3. Zagreber Konferenz: Gegenwart und Zukunft des Deutschunterrichts, 5.-7. 11. 1998., Kulturraum Mittelmeer. Fremdspracherlehren im Schnittpunkt unterschiedlichen Kulturen”, Zagreb, 1999, str. 30-39.
  • Veći sintetički članci za “Hrvatsku enciklopediju”: Albanci (jezik), Baski (jezik), u “Hrvatska enciklopedija”, Zagreb, 1999, knj. I.
  • Židovski prinos europskoj i američkoj lingvistici XIX. i XX. stoljeća, “Novi omanut”, Br. 32/33, Zagreb, siječanj-travanj 1999/5759, str. 7-9. Jezik Sefarda, in “Novi omanut”, Br. 34/35, Zagreb, svibanj-kolovoz 1999/5759, str. 7-9.

Konferencijska (kongresna) priopćenja

  • Le calque lexical d’apres le croate comme cause de certains changements grammaticaux subis par les “quantitatifs” istroroumains, “Actes du XIIe CongresInternational de Linguistique et Philologie Romanes (avril 1968)”, Bucarest, 1971, Tome II, str. 1127-1131.
  • Jezici etničkih skupina SFRJ, “Jezička politika i planiranje u Jugoslaviji” (zbornik radova kongresa), Novi Sad, 1990, str. 69-80.
  • Upotreba jezika etničkih skupina u Jugoslaviji, “Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama” (zbornik radova međunarodnog simpozija), Sarajevo, 1990, str. 99-108.
  • Neki problemi istrorumunjske etimologije, “Etimologija. Referati sa Znanstvenog skupa o etimologiji održanog 4. i 5. lipnja 1987. u Zagrebu. (Izdanje Razreda za filološke znanosti HAZU), Zagreb, 1993, str. 81-91.

Recenzije lingvističkih djela (i znanstvenih skupova)

  • Le XIIe Congres International de Linguistique et Philologie Romanes, SRAZ, Zagreb, 1968, No 24, str. 275-285.
  • M. Pei, Glossary of Linguistic Terminology, New York et London, 1966, “La Linguistique”, Paris, 1968, No 2, str. 148-149.
  • P. Tekavčić, Su alcune particolarita nella congiugazione rovignese, Travaux de Linguistique et de Littérature, Strasbourg, 1967, V/1, pp.225-233, SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 187.
  • P. Tekavčić, Formazione delle parole nell’istroromanzo dignanese, Lingua e stile, III/2, Bologna,1968, III/2, SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 168.
  • Studi offerti a Mirko Deanović, Bollettino dell’Atlante Linguistico Mediterraneo, No 10-12, Firenze, 1970, 490 p., “Revue de Linguistique romane”, Strasbourg, 1972, Nos 143-144, Tome 36, str. 422-423.
  • Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. Mirko Deanović octogenario in honorem. Nos 29-32, Zagreb, 1971, 688 p., “Revue de Linguistique Romane, Strasbourg, 1972, Nos 143-144, Tome 36, str. 423-434.
  • André Martinet, Éléments de linguistique générale, Librairie Armand Colin, Paris, 1967, “Filologija”, Zagreb, 1973, N0 7, str. 260-263.
  • Ranko Bugarski, Jezik i lingvistika, Biblioteka Sazvežđa, br. 34, Nolit, Beograd, 1972, (269 str.), “Filološki pregled”, No I-IV, Beograd, 1973, str. 109-111.
  • IV. Međunarodni kongres mediteranskih lingvističkih studija, “Filologija”, Zagreb, 1973, No 7, str. 263-266.
  • Horst Raabe (hrsgb.), Trends in kontrastiver Linguistik, Band I, Interimsprache und kontrastive Analyse. Das Zagreber Projekt zur angewandten kontrastiven Linguistik, Mannheim, 1974, SRAZ, Zagreb, 1974, No 37, str. 302-306.
  • Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Zagreb, I, A-J, 1971, II, K-poni1, 1972, III, poni 2-Z, 1973, IV, Indeksi, 1974. “Annales de l’Institut Français de Zagreb”, Zagreb, 1976, 3e série – No 2, str. 185-190.
  • Doprinos romanistici. Studija M. Nezirovića “Le vocabulaire dans deux versions du Roman de Thebes, Clermont-Ferrand, 1980, “Odjek”, Sarajevo, 1981, No XXXIV, str. 19.
  • U povodu značajne knjige o etimologiji, “Strani jezici”, Zagreb, 1988, br. 17/1, str. 233-236.
  • Z. Goląb, The Arumanian Dialect of Kruševo, Macedonia, Skopje, 1982, SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 223-225.
  • T. Trpkovski, Vlasite vo Makedonija, Skopje, 1984, SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 227-228.

Knjige ili poglavlja (suradnja) u knjigama

  • Suradnja u knjizi Rikarda Simeona, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, I. A-O, II. P-Ž, Zagreb, 1969. Suradnja obuhvaća (osim a) prijevoda cijelog rječnika J. Marouzeaua Lexique de la terminologie linguistique, b) prijevoda dopuna i komentara te knjige iz ruskoga izdanja Zveginceva Slovar’ lingvističeskoj terminologiJi te c) prijevoda oko 50 str. latinskoga rječnika A. Springhettija Lexicon Linguisticae et Philologiae) sustavnu usporedbu s lingvističkom građom ostalih vrela (koja se ugrađivala u Rječnik kada je donosila novu obavijest), zatim sustavno usklađivanje podataka o jezicima svijeta dobivenima iz različitih izvora (oko 3000 jezika) s klasifikacijom jezika iz djela A. Meillet i M. Cohen Les langues du monde (1952), uz mnoštvo intervencija i dopuna; napisao oko 50 većih članaka o gramatici i poetici te oko 80 većih članaka o jezicima svijeta.
  • Descrierea istroromânei actuale, Bucureşti, 1971 (230 str.; knjiga je 1972. dobila godišnju nagradu Rumunjske akademije za najbolju knjigu o pitanjima rumunjskoga jezika izašlu 1971).
  • (francuska) Književnost od početka stogodišnjeg rata do početka 16. st. , str. 70-99, i (francuska) Književnost renesanse, str. 99-121 i 146-157, “Povijest svjetske književnosti”, sv. III, Zagreb, 1982.
  • Rumunjska književnost, in “Povijest svjetske književnosti”, sv. III, Zagreb, 1982, str. 799-870 (s kritičkom bibliografijom).
  • Istroromâna, in “Tratat de dialectologie românească”, Scrisul românesc, Craiova, 1984, str. 550-591 (karta na str. 970).
  • Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima), Pula, 1998, 378 str. (Sociolingvistički i kulturnopovijesni uvodni dio, str. 1-15, Rječnik, str. 19-230, Gramatika, 233-316, Tekstovi, str. 319-365, Dodaci, str. 369-378).