Članovi Akademije

Demo Šime

Akademske titule:

• profesor doktor znanosti

Institucije:

• redoviti profesor – Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

• član suradnik – Razred za filološke znanosti (21. 5. 2026. – …)

---

Životopis

Šime Demo rođen je u Rijeci 1979. godine. Studij Latinskog jezika i rimske književnosti te Grčkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 2002, a Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na istome fakultetu 2008, stekavši akademski naslov doktora znanosti u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, s temom ”Valentnost glagolâ u hrvatskim gramatikama latinskoga” (mentor: prof. dr. sc. Ivo Pranjković, komentor: prof. dr. sc. Mate Križman).

Od 2004. do 2010. godine radio je kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta i potom višeg asistenta na Hrvatskom institutu za povijest; od 2010. do 2018. zaposlen je kao docent, od 2018. do 2023. kao izvanredni profesor, a od 2023. do danas kao redoviti profesor na Hrvatskim studijima / Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje je dosad predavao dvadesetak predmeta iz područja latinskog i grčkog jezika, hrvatskoga latiniteta i lingvistike, i to na hrvatskom, engleskom i latinskom jeziku. Ondje je u razdobljima 2010–12, 2014–16. i 2017. vodio Odjel/Odsjek za hrvatski latinitet, a u razdobljima 2012–2014. i 2016–2017. bio je zamjenik pročelnika istog Odjela/Odsjeka. Mentorirao je petnaestak uspješno obranjenih diplomskih i završnih radova.

Znanstveni mu interesi obuhvaćaju latinsku (napose novovjekovnu) lingvistiku, administrativni latinski, hrvatski latinitet, makaronsku latinsku književnost i digitalnu humanistiku.

U dva je navrata provodio jednosemestralna istraživanja u inozemstvu: 2011–2012. na Katholieke Universiteit Leuven, Belgija (projekt Linguistic aspects of Latin-Croatian macaronic poetry: Localising a global phenomenon, s potporom Nurus Foundation i Hrvatske zaklade za znanost) te 2017–2018. na Leopold-Franzens-Universität Innsbruck, Austrija (projekt How artifical language mixing works: Linguistic structure of macaronic Latin, istraživačka potpora Austrijske akademije znanosti u sklopu programa Joint Excellence in Science and Humanities). Osim toga, usavršavao se na seminarima naprednog latinskog Litterarum vis (Segedin i Budimpešta, 2008) i Monumenta viaeque (Rim, 2010), u organizaciji Accademia Vivarium novum, te na ljetnoj školi Aestiva Romae Latinitas (Rim, 2007), koju je vodio Reginald Foster, vodeći latinist u Državnom tajništvu Svete Stolice.

Voditelj je projekta Ranonovovjekovni latinski kameni natpisi u crkvama južne Istre: Dokumentacija, analiza, kontekstualizacija / Early Modern Latin Lapidary Inscriptions in the Churches of Southern Istria: Documentation, Analysis, Contextualisation (istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost, 2023–2027), a vodio je i projekte Crkva i latinski u Hrvatskoj i BiH: jezik, žanrovi, povijest (2015), Klasicizam i antiklasicizam u renesansnom latinitetu (2018), Latinistička baština u komparativnoj perspektivi (2022) te Latinistička baština u komparativnoj perspektivi: književnojezični kontinuitet i didaktički aspekt (2023), financirane kroz istraživačke potpore Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je ili jest suradnik na projektima Kanonske vizitacije Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije (današnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, 2004–2005), Percepcija Turaka u hrvatskoj latinističkoj historiografiji 16. i 17. st. (MZOM, 2005–2006), Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: Društveno-kulturno-politički odnosi (MZOM, 2007–2013), Dvojezični računalni grčko-hrvatski i latinsko-hrvatski korpus (Sveučilište u Zagrebu, 2014), Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske / Textual networks of early modern Croatia (HRZZ, 2014–2018), Hrvatska pisana baština od 17. do 19. stoljeća (Sveučilište u Rijeci, 2014–2018), Latinizam kao patriotizam (program popularizacije znanosti MZOM, 2016–2017), Klasicizam i antiklasicizam u renesansnom latinitetu (Sveučilište u Zagrebu, 2016 i 2017), Hrvatski renesansni aristotelizam / Croatian Renaissance Aristotelism (HRZZ, 2018–2023), Kvalitete, duša i um u aristotelovskoj filozofiji (sredstva EU unutar Programa oporavka i otpornosti, 2024–2025), Ranonovovjekovna latinistička baština u kulturnoj, vjerskoj i političkoj sferi (Sveučilište u Zagrebu, 2024), Duhovno nasljeđe Europe u hrvatskoj latinističkoj tradiciji: Izvori i ishodi (Sveučilište u Zagrebu, 2025) i Duhovno nasljeđe Europe u hrvatskoj latinističkoj tradiciji: Znanje u digitalnom dobu (Sveučilište u Zagrebu, 2026). Vanjski je partner u projektu Neo-Latin in the Modern World, u dionici Viva vox: Oral Neo-Latin (Fonds zur Förderung der wissenschaftlichen Forschung / Leopold-Franzens-Universität Innsbruck, 2026–2033).

Objavio je šest knjiga (od toga dvije u suautorstvu, a jednu kod uglednog belgijskog nakladnika Brepols), pedesetak članaka (od toga preko 20 u međunarodnim, stranim i s njima izjednačenim domaćim publikacijama, među kojima se ističu nakladnici Brill, Brepols i De Gruyter te časopisi Arctos, Humanistica Lovaniensia i International Journal of Bilingualism). Izišlo mu je dvadesetak prikaza i manjih priloga te tridesetak prijevoda s latinskog i starogrčkog jezika.

Izlagao je referate na šezdesetak znanstvenih i stručnih skupova i radionica, od čega pola u inozemstvu (Aarhus, Aix-en-Provence, Albacete, Beč, Boston, Chicago, Delfi, Frascati, Innsbruck, Las Palmas de Gran Canaria, Leipzig, Leuven, Lisabon, Manchester, Mostar, München, Münster, Prag, Rim, Salzburg, Santiago de Compostela, Tallinn, Tampere i Tomislavgrad). Četiri su inozemna izlaganja bila pozvana (invited), a jedno plenarno (keynote). Održao je dvadesetak javnih predavanja, izlaganja na ljetnim školama i inozemnih gostovanja, i to na sveučilištima u Beogradu (tri puta), Leuvenu, Manchesteru i Olomoucu te na Ludwig Boltzmann Institute of Latin studies u Innsbrucku (dva puta) i pri Associazione Internazionale per gli Studi Folenghiani “Amici di Merlin Coccai” (Bassano del Grappa).

Član je Hrvatskoga društva klasičnih filologa, gdje je od 2010. član Upravnog odbora, a od 2023. predsjednik. Od 2010. je delegat istoga Društva u krovnoj organizaciji Euroclassica, gdje je od 2023. potpredsjednik, član Izvršnog odbora i urednik službene publikacije pod nazivom Euroclassica Newsletter; također, od 2012. svake godine za Euroclassicu koordinira u Hrvatskoj testiranje za European Certificate for Classical Languages.

Od 2011. je član International Association for Neo-Latin Studies, gdje je od 2022. član Izvršnog odbora i predsjednik Odbora za digitalne resurse.

Član je i strukovnih udruga Amici linguae Latinae (Austrija), Associazione Internazionale per gli Studi Folenghiani “Amici di Merlin Cocai” (Italija), Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Renaissance Society of America (SAD).

Član je Državnog povjerenstva za natjecanja iz klasičnih jezika (od 2013), Stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu i srednju školu za predmet Latinski jezik (od 2013) i Znanstvenog vijeća Instituta za antiku i klasično nasljeđe (Beograd, od 2024), a kao zamjenik člana sudjelovao je u radu Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu (2021–2025). Član je uredništava časopisa Systasis (Skoplje, od 2010) i Lucida intervalla (Beograd, od 2024) te je bio član uredništva časopisa Kroatologija (Zagreb, 2009–2018), gdje je 2016. uredio tematski broj o hrvatskim latinistima.

Organizirao je radionicu o jezičnim osobinama i izdavanju novolatinskih filozofskih tekstova (Zagreb, 2021), istraživačku radionicu o sustavu Semantic MediaWiki i gradnji epigrafske baze podataka (Zagreb, 2024) te dvije studentske radionice o novovjekovnoj epigrafiji u Istri (Zagreb, 2025; Split, 2026); suorganizirao je Drugu kroatološku konferenciju (Zagreb, 2011), Znanstveni skup o Jurju Rattkayu (Zagreb – Veliki Tabor, 2016), XXX. konferenciju Euroclassice (Splitu i Mostar, 2021), konferenciju Digital Neo-Latin studies: Ideas and perspectives (Aarhus, 2025) i konferenciju Euroclassica Academia Ragusina (Dubrovnik, 2026). Bio je član Programskog odbora međunarodne konferencije On the Soul (Skoplje, 2016).

Izvješćivao je o projektima financiranima iz fonda razvoj Sveučilišta u Zagrebu i istraživačkih potpora Sveučilišta u Zagrebu te recenzirao desetak knjiga i preko trideset članaka.

Više je puta dobio Nagradu Fakulteta hrvatskih studija za rad visoke međunarodne vidljivosti (2014, 2018, 2019, 2020, 2024). Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu za područje filoloških znanosti te Godišnje državne nagrade za znanost za 2023. (za knjigu Uvod u latinsku makaronsku književnost). Godine 2026. izabran je za člana suradnika Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.