Članovi Akademije

Buljan Ivana

Akademske titule:

• profesor doktor znanosti

Institucije:

• izvanredna profesorica – Katedra za sinologiju Odsjeka za azijske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

• članica suradnica – Razred za filološke znanosti (21. 5. 2026. – …)

Životopis

Ivana Buljan, rođena 1976. u Zagrebu, izvanredna je profesorica na Katedri za sinologiju Odsjeka za azijske studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1995. završila je XV. gimnaziju (MIOC) te Srednju glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Diplomirala je 2001. godine na studiju filozofije i kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski joj je rad pod naslovom „Problem postajanja pojedincem u djelu Sørena Kierkegaarda” objavljen u časopisu Filozofska istraživanja. Od 2003. do 2005. godine, kao stipendistica Narodne Republike Kine, učila je kineski jezik na Središnjem kineskom učiteljskom sveučilištu (Central China Normal University) u Wuhanu te pohađala poslijediplomsko usavršavanje iz kineske filozofije na Sveučilištu u Pekingu (Peking University). Nakon povratka iz Kine tijekom jedne akademske godine završila je trogodišnji slobodni studij sinologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2008. upisala je doktorski studij na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Tijekom doktorskoga studija dodatno se usavršavala u kineskome jeziku, kao dobitnica više jezičnih stipendija na Sveučilištu Fudan u Šangaju, Sveučilištu u Tianjinu i Sveučilištu u Ljubljani te na međunarodnim filološkim radionicama posvećenima tekstualnoj analizi klasičnih kineskih izvora na sveučilištima u Oxfordu, Cambridgeu, Leidenu, Zürichu i Pragu. Doktorsko istraživanje nastavila je na Sveučilištu u Ghentu kao stipendistica flamanske zaklade BOF. Godine 2013. stekla je dvojni doktorat iz orijentalnih jezika i kultura na Sveučilištu u Ghentu te iz kineske filozofije na Sveučilištu u Zagrebu, ocjenom summa cum laude.

Od 2008. do 2013. godine znanstvena je novakinja, a od 2013. do 2015. godine viša asistentica na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 2015. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice, a 2021. godine u zvanje izvanredne profesorice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana sinologija. Od samih početaka slobodnoga studija sinologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovala je u njegovu izvođenju i razvoju, uvodeći kolegije iz područja klasičnoga kineskog jezika, klasične kineske filozofije te kineske kulture i civilizacije, kao i filološke seminare posvećene čitanju klasičnih kineskih tekstova. Od 2015. godine obnaša dužnost predstojnice Katedre za sinologiju, a od 2017. godine i zamjenice pročelnika Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije (od 2024. preimenovanoga u Odsjek za azijske studije) Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u oblikovanju i uspostavi redovitoga studija sinologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pokrenutoga 2024. godine.

Nakon stjecanja doktorata u nekoliko je navrata, kao dobitnica međunarodnih istraživačkih stipendija, boravila kao gostujuća istraživačica na inozemnim sveučilištima i istraživačkim ustanovama te održavala gostujuća predavanja. Istraživala je na Shanghai University of International Business and Economics (2017., 2019.), u Nishan World Center for Confucian Studies (China Confucius Foundation) u Qufuu u okviru programa Qilu Visiting Research Program (2025.) te na National Taiwan Normal University u Taipeiju (2026.), u okviru međunarodnoga istraživačkog projekta koji financira Chiang Ching-kuo Foundation for International Scholarly Exchange (CCKF).

Voditeljica je međunarodnoga istraživačkog projekta Worry and Trouble: Conceptualizing Anxiety in Early Chinese Philosophy (早期中國哲學中的憂患：重新定義情感困擾), koji financira Chiang Ching-kuo Foundation for International Scholarly Exchange (CCKF), a suvoditelj projekta je prof. dr. sc. Hsien-Chung Lee sa National Taiwan University, a vodila je i projekte Protučinjenično rezoniranje u prijemodernom azijskom mišljenju: Kina, Indija i Japan; Strah i tjeskoba u azijskoj filozofiji: Kina, Indija i Japan; Ne-ljudske životinje u klasičnoj filozofiji: Grčka, Indija, Kina; Filozofijski pristupi radu: klasična Grčka, Indija i Kina, financirane kroz istraživačke potpore Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u međunarodnim istraživačkim projektima Modern and Contemporary Taiwanese Philosophy te Taiwanese Modern Confucians and Their Philosophical Contribution to Asian Modernization. Također je sudjelovala i sudjeluje u više domaćih znanstvenoistraživačkih projekata.

U svojem znanstvenom radu bavi se ranom Kinom, osobito razdobljem Zaraćenih država i dinastije Han. Njezin znanstveni opus razvija se u trima međusobno povezanim smjerovima: kritičkom prevođenju klasičnih kineskih tekstova sa starokineskoga jezika; filološkim istraživanjima autorstva, datacije i tekstualne predaje klasičnih kineskih djela, uključujući i arheološki otkrivene rukopise; te filozofskoj rekonstrukciji i interpretaciji ranokineske misli. U okviru potonjega osobito se bavi političkom filozofijom, teorijama kultiviranja tijela, odnosom jezika i mišljenja te etičkim pitanjima odnosa prema neljudskim životinjama. U svojim istraživanjima povezuje filološku preciznost s filozofskom i povijesnom interpretacijom ranokineskih izvora.

Posebno mjesto u njezinu znanstvenom opusu zauzimaju istraživanja i prijevod djela Chunqiu fanlu (Raskošna rosa Proljetnih i jesenskih anala). Rezultati tih istraživanja objavljeni su u međunarodnim sinološkim časopisima, među kojima su Monumenta Serica (Q1), Asian Studies (Q1), Asian Philosophy (Q1) i Journal of Asian and African Studies (Q2). Jedan od njezinih radova o djelu Chunqiu fanlu prevodi se na kineski jezik, a o njezinu znanstvenom radu 2026. godine objavljen je intervju u časopisu Waiguo Hanxue (Foreign Sinology) (2026.)

Objavila je knjigu On Maintaining Power. The Theory of Rulership in Chapters 18–22 of the Luxuriant Dew of the Spring and Autumn Annals (FF Press, 2021.) dok je knjiga Čovjek i svijet u klasičnoj kineskoj misli – ogledi iz kineske filozofije (HFD, 2026.) u postupku objavljivanja i prijevoda na kineski jezik. Autorica je enciklopedijske natuknice „Dong Zhongshu” u Database of Religious History Sveučilišta British Columbia te trideset i osam natuknica iz kineske filozofije u Filozofskom leksikonu Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže tiskanog 2012. godine.

Bila je članica uredničkoga odbora časopisa Asian Studies, a od 2024. godine urednica je za sinologiju Bibliothece orientalice. Suuredila je tematski broj časopisa Synthesis philosophica posvećen kineskoj filozofiji (2014.), a povodom pokretanja redovitoga studija sinologije uredila je tematski blok „O transformaciji stvari” u časopisu Književna smotra (2024.). Kao recenzentica surađuje s međunarodnim znanstvenim časopisima, među kojima su Dao: A Journal of Comparative Philosophy, Philosophy East and West i Asian Studies, te je recenzirala više domaćih i stranih znanstvenih monografija.

Uz znanstveni i nastavni rad pridonosi razvoju i međunarodnoj afirmaciji kineske filozofije. Jedna je od suosnivačica European Association of Chinese Philosophy. Od 2021. do 2023. godine bila je članica Upravnoga odbora Hrvatskoga filozofskog društva, a od 2024. godine članica je Upravnoga odbora Confucian International Association sa sjedištem u Pekingu. Suorganizirala je međunarodne znanstvene skupove East–West: Comparative Philosophy and World Situation (Cres, 2021.) i „Azija u kontekstu: Azija i jezici” (Zagreb, 2024.).

Održala je dva plenarna predavanja i više pozvanih predavanja u inozemstvu, među ostalim u Bochumu, Šangaju, Pekingu, Pragu i Ljubljani. Redovito izlaže na međunarodnim sinološkim i filozofijskim konferencijama. U okviru programa Erasmus i CEEPUS izvodila je nastavu na stranim sveučilištima.