Category: Priopćenje

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a jedna od njih je i Zavod za lingvistička istraživanja osnovan 1984. koji je 8. travnja u Knjižnici HAZU proslavio 40. obljetnicu djelovanja. Zavod organizira brojne znanstvenoistraživačke projekte s ciljem očuvanja hrvatske jezične baštine i afirmiranja hrvatskog jezičnog identiteta kao bitne sastavnice nacionalnog hrvatskog identiteta, što se potvrđuje djelovanjem Zavoda u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi širenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU 31. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje  pod naslovom “Real-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals” održao je prof. dr. sc. Vladan Babović sa Zavoda za građevinarstvo i inženjerstvo okoliša Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, vodeći znanstvenik u području hidroinformatike, osobito u istraživanjima baziranima na podatcima i računalnom modeliranju hidraulike i hidroloških pojava.

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Ježić dobio je najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu za životno djelo „Iso Velikanović“. Nagradu mu je u ponedjeljak 31. ožujka 2025. na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu uručila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Kako se navodi u obrazloženju, akademik Ježić je na hrvatski jezik preveo neka od ključnih vjerskih i filozofskih djela čovječanstva, sa starogrčkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu važnost imaju njegovi prijevodi nekih od središnjih djela indijske civilizacije, čime ih je učinio dostupnima i na hrvatskom jeziku.

U Slavonskom Brodu održan je 28. i 29. ožujka 2025. jubilarni, deseti po redu znanstveni skup Dani Andrije Štampara, koji organizira Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, uz pokroviteljstvo Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup okuplja brojne stručnjake iz područja zdravstva, znanosti, kulture, obrazovanja i ekonomije, a tema ovogodišnjeg izdanja posvećena je izazovima javnog zdravstva – nekad i danas.

Nakladnička služba Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu FF press objavila je znanstvene uredničke knjige Studije iz povijesti Sveučilišta u Zagrebu i Prilozi za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Među autorima radova u obje knjige su i redoviti članovi HAZU akademik Igor Anić, akademik Vjekoslav Jerolimov i akademik Stanislav Tuksar te djelatnici Akademijinih znanstvenoistraživačkih jedinica prof. dr. sc. Stella Fatovic-Ferenči, dr. sc. Martin Kuhar, dr. sc. Tihana Luetić i dr. sc. Ivan Peklić. 

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt posjetio je u četvrtak 27. ožujka 2025. Hrvatsko katoličko sveučilište gdje je s rektorom prof. dr. sc. Željkom Tanjićem razgovarao o nizu tema od zajedničkog interesa. Posebno se razgovaralo o potrebi razvoja humanističkih i društvenih znanosti radi općeg dobra. 

U New Yorku je u 84. godini života umro hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj Mario Suško, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. Rodio se 17. prosinca 1941. u Sarajevu, gdje je 1965. diplomirao anglistiku na Filozofskom fakultetu, a doktorirao je 1973. na State University of New York (SUNY) u Stony Brooku.  Objavio je 82 knjige, od toga 30 knjiga poezije te više knjiga prijevoda s engleskog jezika. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno njezin Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci i Odbor za primijenjenu genomiku Razreda za prirodne znanosti organizirali su 27. ožujka u dvorani Knjižnice HAZU simpozij Genetska predispozicija i dugoročne posljedice virusnih infekcija. Vrijedno je pritom napomenuti da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  14. veljače 2020., 11 dana prije nego što je u nas zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, prva u Hrvatskoj organizirala znanstveni skup o toj temi s naslovom Novi koronavirus iz Kine – biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike, a kasnije je, tijekom pandemije,  organizirala još desetak skupova o pitanjima vezanima uz koronavirusnu bolest.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 21. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2024., kao što redovito čini svake godine. Hrvatska akademija je tijekom 2024. objavila ukupno stotinu svezaka raznih publikacija: 34 knjige, 19 zbornika radova, 32 sveska časopisa, dva kataloga izložbi, četiri knjige sažetaka, osam spomenica preminulim akademicima i jedan rječnik. Od navedenih izdanja, 69 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 31 kao suizdavač. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2024. Akademija je objavila ukupno 7001 svezak različitih publikacija, odnosno premašila je broj od 7000.

Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdao je u ožujku 2025. e-book kataloga izložbe 9. hrvatski trijenale grafike na hrvatskom i engleskom jeziku. E-izdanja izložbe održane u Galeriji Klovićevi dvori (svibanj – lipanj, 2024.) predstavljaju recentnu umjetničku produkciju 65 hrvatskih grafičara nastalu u razdoblju 2019. do 2024. te samostalnu izložbu umjetnicu Ines Krasić.

Povodom Svjetskoga dana rane glazbe u emisiji HRT-a – Putovi hrvatske glazbe urednice Ive Lovrec Štefanović gostovali članovi Razeda za glazbenu umjetnost i muzikologiju: Hana Breko Kustura, Katarina Livljanić i  Ennio Stipčević.
Emisija zamišljena u formatu okruglog stola predstavila je slušateljstvu oris izvora hrvatske rane glazbe, te najvažnijih međunarodnih projekata i festivala u kojima je hrvatska rana glazba dostupna u europskom kontekstu.