Category: Priopćenje

U srijedu 21. siječnja 2026. u Zagrebu je u 87. godini života umrla hrvatska filologinja i književna povjesničarka akademkinja Ivanka Petrović, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2010.
Rodila se 14. lipnja 1939. u Skoplju, a diplomirala hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. Od 1964. do 2010. radila je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Istraživala je dva velika područja hrvatskog književnog srednjovjekovlja: hagiografski, legendarni i apokrifni korpus hrvatske glagoljske, latinske i latinične književnosti te ćirilometodsko naslijeđe u Hrvata. Ispraćaj akademkinje Ivanke Petrović bit će u srijedu 28. siječnja u 13.20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  akademik Velimir Neidhardt primio je u petak 23. siječnja 2026. mons. dr. Franju Topića, člana Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, obnovitelja i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva (od 1990. do 2019.) koji je također bio i utemeljitelj i prvi predsjednik Paneuropske unije BiH (od 1995. do 2010.). Tijekom razgovora istaknuta je važnost promicanja pozitivnih duhovnih vrijednosti u suvremenom svijetu, posebno na području znanosti, umjetnosti i kulture, a razgovaralo se i o aktualnim pitanjima vezanima uz Hrvate u BiH.

U Hrvatskom klubu August Šenoa u Pečuhu u organizaciji Hrvatskog kluba i Generalnog konzulata Republike Hrvatske 12. siječnja 2026. organizirano je kulturno događanje kojim je obilježena 34. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Tom prigodom otvorena je izložba “Faust Vrančić – hrvatski Leonardo da Vinci”, priređena u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U petak 2. siječnja 2026. u Zagrebu je u 88. godini života umro hrvatski povjesničar akademik Nikša Stančić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. i voditelj Arhiva HAZU od 2016. Rodio se 16. ožujka 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru. Povijest je diplomirao 1964. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. do 2008. predavao je na Katedri za hrvatsku povijest. Istraživao je hrvatsku povijest novog vijeka, posebno Hrvatski narodni preporod, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. Bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je 1990. definiralo grb Republike Hrvatske. Akademik Nikša Stančić pokopan je 9. siječnja 2026. u arkadama na Mirogoju.

U četvrtak 1. siječnja 2026. u Zagrebu je u 92. godini života umro hrvatski književnik i prevoditelj prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. Rodio se 15. veljače 1934. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957. Od 1969. bio je zaposlen u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, gdje je od 2000. do 2020. bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Kao književnik bio je pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, feljtonist, autor radio i televizijskih drama te filmskih scenarija. Najpoznatije djelo mu je Rječnik hrvatskoga žargona iz 2001. kojem je prethodio Rječnik šatrovačkog govora iz 1981. Ispraćaj Tomislava Sabljaka održan je 7. siječnja u Krematoriju na Mirogoju.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 18. prosinca u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt vizualnom prezentacijom obavijestio članove o radu Akademije u 2025., a prihvaćeni su i planovi rada za 2026. Hrvatska akademija je u protekloj godini sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna nastavila cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020., uključujući i palaču HAZU. Završetak svih radova na obnovi Akademijinih zgrada planira se do sredine 2026., nakon čega će uslijediti useljenje i nastavak djelovanja u novoobnovljenim prostorima.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na temelju članka 15. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine 34/91, 43/96, 150/02 i 65/09) i članka 24. i 42. Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljuje izbor novih članova HAZU. Prijedlozi se upućuju Predsjedništvu HAZU do 5. siječnja 2026., a Skupština za izbor novih redovitih, dopisnih članova i članova suradnika HAZU održat će se dana 21. svibnja (četvrtak) 2026. u 17 sati.

Donosimo novu epizodu podcasta „Glas HAZU“ s akademikom Davorom Miličićem, uglednim hrvatskim kardiologom i potpredsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Božić i sretnu novu 2026. godinu!
*****************************
NA TOM MLADOM LJETU SVEGA OBILJA!

Upraviteljica Jadranskog zavoda HAZU dr. sc. Vesna Skorupan Wolff gostovala u emisiji Pomorska večer prvog programa Hrvatskog radija iz studija Pula, urednice i voditeljice Dorine Tikvicki. U razgovoru je predstavila rad Jadranskog zavoda i govorila o obilježavanju njegove osamdesete obljetnice postojanja, kao i o nagradi koju je Zavodu ove godine dodijelilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za doprinos razvoju pomorske znanosti i obrazovanja.

Odbor za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspisao je Natječaj za dodjelu nagrada HAZU 2026. Nagrade se dodjeljuju domaćim i inozemnim autorima za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj čija djela su doprinos od iznimnog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku. Prijedlozi se upućuju Odboru za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do 31. siječnja 2026., na adresu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11.

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 12. prosinca obilježena je 20. obljetnica Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora čiji je predsjednik od osnutka 2005. akademik Zvonko Kusić. Bila je to prilika za podsjećanje na rezultate djelovanja Društva u proteklih 20 godina i na doprinos unapređenju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače u Hrvatskoj koje su važan javnozdravstveni problem jer poremećaj rada štitnjače kod odraslih ima značajne posljedice koje se najviše očituju na srčanožilnom, koštanom, središnjem živčanom sustavu i drugim organima i organskim sustavima. No u Hrvatskoj je adekvatnom jodnom profilaksom eliminirana gušavost i drugi poremećaji uzrokovani nedostatkom joda, čime se Hrvatska postigla uspjeh koji je relevantan i na svjetskoj razini.