Category: Priopćenje

U četvrtak 1. siječnja 2026. u Zagrebu je u 92. godini života umro hrvatski književnik i prevoditelj prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. Rodio se 15. veljače 1934. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957. Od 1969. bio je zaposlen u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, gdje je od 2000. do 2020. bio voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Kao književnik bio je pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, feljtonist, autor radio i televizijskih drama te filmskih scenarija. Najpoznatije djelo mu je Rječnik hrvatskoga žargona iz 2001. kojem je prethodio Rječnik šatrovačkog govora iz 1981. Ispraćaj Tomislava Sabljaka održan je 7. siječnja u Krematoriju na Mirogoju.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 18. prosinca u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt vizualnom prezentacijom obavijestio članove o radu Akademije u 2025., a prihvaćeni su i planovi rada za 2026. Hrvatska akademija je u protekloj godini sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna nastavila cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020., uključujući i palaču HAZU. Završetak svih radova na obnovi Akademijinih zgrada planira se do sredine 2026., nakon čega će uslijediti useljenje i nastavak djelovanja u novoobnovljenim prostorima.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na temelju članka 15. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine 34/91, 43/96, 150/02 i 65/09) i članka 24. i 42. Statuta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljuje izbor novih članova HAZU. Prijedlozi se upućuju Predsjedništvu HAZU do 5. siječnja 2026., a Skupština za izbor novih redovitih, dopisnih članova i članova suradnika HAZU održat će se dana 21. svibnja (četvrtak) 2026. u 17 sati.

Donosimo novu epizodu podcasta „Glas HAZU“ s akademikom Davorom Miličićem, uglednim hrvatskim kardiologom i potpredsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Božić i sretnu novu 2026. godinu!
*****************************
NA TOM MLADOM LJETU SVEGA OBILJA!

Upraviteljica Jadranskog zavoda HAZU dr. sc. Vesna Skorupan Wolff gostovala u emisiji Pomorska večer prvog programa Hrvatskog radija iz studija Pula, urednice i voditeljice Dorine Tikvicki. U razgovoru je predstavila rad Jadranskog zavoda i govorila o obilježavanju njegove osamdesete obljetnice postojanja, kao i o nagradi koju je Zavodu ove godine dodijelilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za doprinos razvoju pomorske znanosti i obrazovanja.

Odbor za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspisao je Natječaj za dodjelu nagrada HAZU 2026. Nagrade se dodjeljuju domaćim i inozemnim autorima za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj čija djela su doprinos od iznimnog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku. Prijedlozi se upućuju Odboru za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do 31. siječnja 2026., na adresu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11.

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 12. prosinca obilježena je 20. obljetnica Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora čiji je predsjednik od osnutka 2005. akademik Zvonko Kusić. Bila je to prilika za podsjećanje na rezultate djelovanja Društva u proteklih 20 godina i na doprinos unapređenju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače u Hrvatskoj koje su važan javnozdravstveni problem jer poremećaj rada štitnjače kod odraslih ima značajne posljedice koje se najviše očituju na srčanožilnom, koštanom, središnjem živčanom sustavu i drugim organima i organskim sustavima. No u Hrvatskoj je adekvatnom jodnom profilaksom eliminirana gušavost i drugi poremećaji uzrokovani nedostatkom joda, čime se Hrvatska postigla uspjeh koji je relevantan i na svjetskoj razini.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokrenula je svoj prvi podcast “Glas HAZU”. Nastao je s namjerom da široj javnosti približi članove Akademije – njihove životopise, profesije, bogate karijere i rad unutar HAZU-a koji nerijetko ostaje izvan očiju javnosti i dosega medija. No, gosti će biti i mnogi drugi intelektualci čiji rad nije nužno vezan za Akademiju. Urednica i voditeljica podcasta je predstojnica Službe za odnose s javnošću i medijima HAZU-a Zrinka Turalija. S gostima će razgovarati o mnogim aktualnim temama, njihovim istraživanjima i projektima koji itekako utječu na naše društvo. Gost prve epizode je akademik Nikola Bašić, jedan od naših najnagrađivanijih arhitekata i najprodornijih kritičkih glasova urbanističke politike.

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1. prosinca 2025. održan je znanstveni skup Kolona sjećanja na korijene Vukovara koji je organizirao Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru, čija je voditeljica akademkinja Mirna Šitum. Skup je bio posvećen identitetu Vukovara i njegovim prirodnim, kulturnim i društvenim korijenima, a okupio je akademike koji su interdisciplinarno rasvijetlili povezanost čovjeka, prostora i baštine te istaknuli Vukovar kao grad znanstvenog, kulturnog i duhovnog identiteta. Ujedno se Akademijin Zavod predstavio kao ustanova koja povezuje znanstvenike i institucije te kroz zajedničke projekte pridonosi razvoju kulturnog i društvenog života Vukovara i njegove šire regije.

Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ovogodišnji je dobitnik Nagrade za doprinos unaprjeđenju pomorske znanosti i obrazovanja koju dodjeljuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Nagradu je na svečanoj akademiji održanoj 3. prosinca 2025. u Čepinu preuzela dr. sc. Vesna Skorupan Wolff, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i upraviteljica Jadranskog zavoda.

U četvrtak 4. prosinca 2025. u Zagrebu je u 98. godini života umro hrvatski fizičar prof. emer. Boran Leontić, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1975. Rodio se u Splitu 3. kolovoza 1928. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku 1954. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1968. do 1998. Prije toga djelovao je u Institutu Ruđer Bošković te u Manchesteru, Ženevi i Uptonu. Bavio se ponajviše fizikom elementarnih čestica i područjem visokih energija i pritom razvio nove metode istraživanja rezonancije čestica.