Category: Priopćenje

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva organizirali su 19. rujna u Knjižnici HAZU okrugli stol Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim površinama. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najvažniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uništavanja staništa, a najčešće ih na nova područja prenosi čovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati snažan negativan utjecaj na okoliš i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.

U utorak 16. rujna 2025. u Zagrebu je u 90. godini života umro akademik Milivoj Solar, istaknuti hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008., dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nekadašnji ministar prosvjete i kulture. Rodio se u Koprivnici 8. travnja 1936. Znanstveni rad i interes akademika Milivoja Solara bio je usmjeren na temeljna pitanja književne teorije, posebno na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također su ga zanimale i metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije poput mita, ali i popularna književnost i kultura. Najpoznatija knjiga akademika Solara je Teorija književnosti iz 1976. koja je doživjela čak 20 izdanja.

U Blatu na Korčuli 19. kolovoza 2025. održano je predstavljanje knjige “Ivo Padovan i HAZU – sjećanja jednog suradnika“ autora prof. dr. sc. Slobodana Kaštele. Na predstavljanju su govorili u ime autora njegov sin Tomislav Kaštela, predsjednik Društva Blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu Denis Šeparović, djelatnica Narodne knjižnice Blato Franciska Jurišić Bačić te u ime obitelji akademika Padovana njegova kći Adriana Vincenca Padovan. 

U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

U Nedjeljnom Večernjem listu od 10. kolovoza 2025. objavljena je reportaža o obnovi palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autorice Katje Knežević. Hrvatska akademija trenutačno obnavlja sedam zgrada, a osim palače HAZU tu su i palača Prister, palača Drašković, palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24/I. Sve zgrade
konstrukcijski su ojačane i sada su u fazi energetske i cjelovite obnove. 

U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini života umro je István Lőkös, najistaknutiji mađarski kroatist, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Rodio se u Egeru 10. studenog 1933. Diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecinu gdje je predavao od 1985. do 2003. Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom poviješću hrvatske književnosti, a na mađarski je preveo i Marulićevu Juditu.

U vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature 3. rujna 2025. objavljena je studija s rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. S hrvatske strane u istraživanju i nastanku studije sudjelovali su akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Peto ovogodišnje cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održalo se 28. kolovoza 2025. u vrtu Zbirke Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Cavtatu.

U utorak, 26. kolovoza 2025. u Zagrebu je u 80. godini života preminuo istaknuti hrvatski kemičar akademik Svetozar Musić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti od 2016. Akademik Svetozar Musić dao je značajan doprinos razvoju analitičke kemije, posebno u području spektroskopije i elektroanalize. Njegov znanstveni rad i pedagoški angažman ostavili su dubok trag u hrvatskoj znanstvenoj zajednici i obrazovanju novih generacija kemičara. Posljednji ispraćaj akademika Svetozara Musića održat će se u krugu obitelji.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj 20. kolovoza 2025. pokopan je akademik Jakša Barbić, istaknuti hrvatski pravnik i nekadašnji potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je preminuo 13. kolovoza 2025. u Zagrebu u 89. godini.
Od akademika Barbića oprostili su se brojni kolege, prijatelji i suradnici. U ime HAZU govore su održali potpredsjednik akademik Davor Miličić i akademik Stjepan Ćosić, dok su u ime Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodne riječi uputili dekan prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Zoran Parać. Ispraćaju je prisustvovao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima.

U ponedjeljak 11. kolovoza 2025. navršava se peta godišnjica smrti akademika Tonka Maroevića, istaknutog hrvatskog književnika, povjesničara umjetnosti, likovnog i književnog kritičara i prevoditelja, redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.