Category: Priopćenje

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 21. svibnja izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19.

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnja) pozivamo vas da tijekom ljetnog odmora posjetite najljepši vrt dubrovačkog područja – Arboretum HAZU u Trstenom koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posljednjih godina djelomično obnovila i revitalizirala pomoću sredstava iz europskih fondova.

U sunakladništvu izdavačke kuće Meridijani, Zrinske garde Čakovec i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, u svibnju 2026. objavljena je povijesna monografija Nikola VII. Zrinski (Čakovečki) [1620. – 1664.]: Snovi prekinuti u lovu na vepra autora prof. dr. sc. Hrvoja Petrića, člana suradnika Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnika Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, 15. svibnja 2026.  u Gradskom muzeju Senj otvorena je izložba ostvarena u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba. Okupljenima na otvorenju uz ravnatelja Muzeja Vedrana Tomljanovića te kustose Anu Vukelić Biondić i Josipa Vukelića obratio se i konkatedralni župnik u Senju i generalni vikar Gospićko-senjske biskupije mons. dr. sc. Richard Pavlić, a izložbu je prigodnim izlaganjem otvorila njezina autorica dr. sc. Marijana Borić, znanstvena savjetnica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU.

U utorak 12. svibnja 2026. u ljetnikovcu Sorgo, sjedištu Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, predstavljeno je ponovljeno izdanje knjige Vesne Čučić Posljednja kriza Dubrovačke Republike, u suizdavaštvu Zavoda i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Uz autoricu, knjigu su predstavili dr. Ante Čuvalo i akademik Stjepan Ćosić. Prvo izdanje objavljeno je 2003., a 2014. objavljeno i englesko izdanje The Republic of Dubrovnik – Final Crisis. U srijedu 13. svibnja 2026. u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj organizirano je predstavljanje knjige i u Kotoru.

U Aleksandrijskoj knjižnici u Egiptu 4. svibnja 2026. svečano je otvorena izložba „Klović: Hrvatski renesansni san u Egiptu“ („Klović: Croatian Renaissance Dream in Egypt” ). Izložbu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izložbe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaelić, a izložba je realizirana uz pomoć Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatske narodne banke, Hrvatske poštanske banke te uz dozvolu Morgan Library&Museum u New Yorku u kojoj se čuva izvornik „Časoslova Farnese“. Izložba sadrži uvećane minijature Julija Klovića iz “Časoslova Farnese” sa staroegipatskim motivima u fokusu, kao i faksimil samog ‘Časoslova’ kojeg je izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u povodu 500. obljetnice rođenja Julija Klovića (1498.-1998.).

U auli Hrvatske matice iseljenika 6. svibnja 2026. svečano je otvorena izložba “Svjetovima hrvatskih povratnika” autorice akademkinje Jasne Čapo, ugledne etnologinje iz Instituta za etnologiju i folkloristiku i redovite članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Multimedijskom izložbom akademkinja Čapo pruža jedinstven uvid u iskustva hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji su se odlučili na povratak u domovinu.
Organizator izložbe je Institut za etnologiju i folkloristiku, uz potporu Ministarstva demografije i useljeništva te partnerstvo Hrvatske matice iseljenika i NextGeneration EU.

Nacionalni program L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ obilježio je 5. svibnja 2026. 20. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj i na svečanoj ceremoniji nagradio ovogodišnje dobitnice priznanja: Miju Mesić (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu), Nikolinu Račić (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb i The Lisbon Council, Brisel), Rafaelu Radičić (Institut za fiziku u Zagrebu) i Anđelinu Šekelja Mašić (Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za parodontologiju). Program se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća akademika Anđelka Akrapa. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogić, Mladen Klemenčić, Ivan Jurković i autor.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 165. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2025. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije.

U suradnji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku s Općinom Lastovo, Turističkom zajednicom Lastovo i partnerima, na Lastovu je od 25. do 27. travnja 2026. održan peti Mali festival povijesti. U sklopu festivala akademkinja Jasna Čapo održala je predavanje naslovljeno Kuća kao zalog budućnosti i most između iseljenika i domovine,  dr. sc. Danko Zelić održao je izlaganje O životu i djelima Frana Antice Lastovca i njegovih sinova, a dr. sc. Jelena Obradović Mojaš  izlaganje Sve je ovo od starine: običajna akustika lastovske kolende.

U Matici hrvatskoj u ponedjeljak 27. travnja 2026. održana je svečanost otkrivanja biste jezikoslovca akademika Ljudevita Jonkea, predsjednika Matice hrvatske u doba Hrvatskog proljeća, po kojem će ime nositi Mala dvorana najstarije hrvatske kulturne ustanove. Bista je rad kipara Ivana Vukovića, a Matici hrvatskoj darovala ju je obitelj Jonke. Bistu su otkrili Mladen Jonke, sin Ljudevita Jonkea, i akademik Stjepan Damjanović, član Savjeta Predsjedništva Matice hrvatske, koji se bio Jonkeov student te se u prigodnom govoru prisjetio svog profesora.