Category: Priopćenje

U subotu 12. rujna 2026. u Londonu je u 89. godini života umrla je lady Jadranka Njerš Beresford-Peirse, osnivačica Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike i donatorica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodila se 1938. u Đurđenovcu. Diplomirala je engleski i talijanski jezik u Zagrebu 1963., nakon čega odlazi na poslijediplomski studij u London, gdje se 1966. udala za sir Henryja Beresford-Peirsea, pripadnika stare britanske aristokratske obitelji, i u Velikoj Britaniji provela najveći dio života. Sa suprugom je 1991. osnovala Međunarodnu zakladu za hrvatske spomenike (International Trust for Croatian Monuments) kao reakciju na goleme nanesene hrvatskim znamenitostima, muzejima i baštini tijekom srpske agresije na Hrvatsku.

U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini u Opatiji 11. rujna 2026. otvorena je izložba „Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe“, posvećena životu, djelovanju i nasljeđu istaknutog hrvatskog pravnika i političara Ante Mandića (1881. – 1959.). Izložba je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja povjensičarke dr.sc. Maje Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci pod nazivom “Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe.” Izložba se može razgledati do 8. studenoga 2026.

Razred za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je predavanje istaknutog znanstvenika prof. dr. Igora Mezića (University of California, Santa Barbara, SAD) Teorija Koopmanovih operatora u strojnom učenju: operator kao model održano u petak 4. rujna u Knjižnici HAZU. Uvodno je govorio akademik Jurica Sorić koji je predstavio predavača. Prof. dr. Igor Mezić na predavanju je predstavio inovativan pristup strojnom učenju dinamičkih sustava primjenom teorije Koopmanovog operatora (KOT) s ciljem premošćivanja ograničenja umjetne inteligencije u mehanici. Funkcionalnost ovog pristupa demonstriran je kroz konkretne primjere u dinamici fluida, elektroenergetskih mreža i meke robotike.

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obratilo je u ponedjeljak 17. kolovoza 2026. javnosti izjavom o odlaganju otpada i ugrožavanju okoliša povodom slučaja odlagališta otpada u Gospiću.

U subotu 5. rujna 2026. svečano je obilježen završetak obnove Aleje glagoljaša, jedinstvenoga spomeničkog kompleksa uz cestu Roč – Hum u Istri. Koncepciju i simboliku jedanaest spomen-obilježja osmislio je sredinom 1970-ih godina akademik Josip Bratulić, a spomenike je izradio akademski kipar Želimir Janeš. Simboličnim rezanjem vrpce na vratima spomen-obilježja Uspon Istarskog razvoda istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Buzeta Damir Kajin i predsjednik Čakavskog sabora akademik Robert Matijašić proglasili su završetak višemjesečne obnove kamenih skulptura i zidanih kompozicija.

U četvrtak 27. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 85. godini života umro član suradnik Razreda za društvene znanosti i dugogodišnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Slobodan Kaštela.
Rodio se 13. rujna 1941. u Novigradu (Dalmatinskom), a od 1946. živio je u Zagrebu, gdje je završio školovanje i Pravni fakultet. Doktorirao je 2000., a 2006. izabran je za člana suradnika HAZU. Od 1978. do 2012. bio je tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a zatim do 2014. savjetnik predsjednika HAZU.

Obnova palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stradale u potresima 2020. približava se kraju te je 10. kolovoza 2026. započelo njeno useljenje. 

U subotu 8. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 95. godini života umro hrvatski fizičar akademik Ivo Šlaus, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 26. rujna 1931. u Splitu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je fiziku 1954. i doktorirao 1958. te bio profesor od 1960. do 2005. Od 1954. do 1998. djelovao je i u Institutu Ruđer Bošković. Od 2005. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je od 1991., a od 1977. izvanredni član. Od 2000. do 2003. bio je zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru.

Na jubilarnoj 30. kulturno-umjetničkoj manifestaciji „Dobrojutro more“, održanoj u Podstrani 4. kolovoza 2026., hrvatskom književniku akademiku Miri Gavranu uručena je Nagrada „Dobrojutro more“ za sveukupan doprinos hrvatskoj književnosti.

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i indijskog Vijeća za kulturnu razmjenu (ICCR) od 3. do 8. kolovoza 2026. u Interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku održava se 11. dubrovačka međunarodna konferencija o sanskrtskim epovima i puranama (11th DICSEP). Pokretač i organizator konferencije je akademik Mislav Ježić. Glavna tema ovogodišnjeg skupa je Vode i šume (Waters and Forests). Na konferenciji sudjeluje više od 50 vodećih indologa i stručnjaka iz cijelog svijeta koji raspravljaju o širokom spektru tema vezanih uz sanskrtsku književnost. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Veleučilište Velika Gorica potpisali su Sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji, čime su postavili temelje za jačanje međuinstitucionalne suradnje te daljnju razmjenu znanja, iskustava i stručnih kompetencija.
Sporazum su u utorak, 28. srpnja 2026., na Veleučilištu Velika Gorica potpisali glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar i dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger, a potpisivanju je nazočio i akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njen Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Gradska knjižnica Rijeka i Muzej grada Rijeke potpisali su u petak, 17. srpnja 2026. u Gradskoj knjižnici Rijeka sporazum o suradnji na istraživanju i promicanju povijesti Rijeke i Primorsko-goranske županije kojim će dodatno povezati svoje istraživačke, izdavačke i edukativne aktivnosti. Sporazum su potpisali potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić, prof. dr. sc. Alen Protić, zamjenik dekana Medicinskog fakulteta, Mladen Urem, ravnatelj Muzeja grada Rijeke i Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka.