Category: Priopćenje

U Zürichu je 6. studenog 2026. u 90. godini života umro prof. dr. sc. Marko Turina, jedan od vodećih svjetskih kardiovaskularnih kirurga, dopisni član HAZU od 1992. Rođen je 23. siječnja 1937. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te 1961. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Nakon toga je specijalizirao iz opće i kardiovaskularne kirurgije u Zürichu i San Diegu, te od 1962. djelovao u Sveučilišnoj bolnici u Zürichu. Bavio se transplantacijama srca i usavršavanjem umjetnog srca te je 1977. prvi u svijetu ugradio umjetno srce izvan prsnoga koša, a bio je i prvi kirurg koji je operirao srčanu deformaciju kod novorođenčeta.

Objavljena monografija „Osamdeset godina Jadranskog zavoda hrvatske akademije znanosti i umjetnosti“, autorice dr. sc. Vesne Skorupan Wolff, upraviteljice Jadranskog zavoda. Uz predgovor i pogovor, sadržaj monografije oblikovan je u 14 poglavlja. Opisan je složeni društveni i politički kontekst koji je uvjetovao osnivanje Jadranskog instituta kao prvog znanstvenog instituta osnovanog nakon Drugog svjetskog rata u Republici Hrvatskoj. Istaknuta je njegova važna uloga u borbi za hrvatske teritorije nakon Drugog svjetskog rata i pravednu granicu s Italijom. Prikazane su promjene u ustroju i nazivima Jadranskog zavoda od ulaska u sastav Akademije do danas i transformacije njegove djelatnosti.

U petak 6. studenog 2026. u Zagrebu je u 81. godini života umro hrvatski fizičar akademik Goran Pichler, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2010., od 2019. do 2022. tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Rodio se 24. veljače 1946. u Zagrebu. Diplomirao je 1969. fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a 1975. doktorirao na Sveučilištu u Kielu. Od 1969. radio je u Institutu za fiziku u Zagrebu kojem je od 1979. do 1984. bio direktor. Dokazao se kao vodeći znanstvenik u laserskoj, atomskoj i molekulskoj fizici u Hrvatskoj

Odbor za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspisuje natječaj za dodjelu nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj. Prijedloge za dodjelu nagrade, uz pismeno obrazloženje, mogu Odboru za nagrade podnositi razredi Akademije, vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, sveučilišni senat te znanstvena vijeća znanstvenih ustanova. Prijedlozi se upućuju Odboru za nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do 31. siječnja 2027., na adresu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11.

U utorak 3. studenog 2026. u Zagrebu je u 91. godini života umro hrvatski imunolog akademik Dragan Dekaris, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. Rodio se 21. siječnja 1936. u Zagrebu gdje je diplomirao 1960. na Medicinskom fakultetu, a 1964. doktorirao. Od 1960. do 1971. radio je u Institutu Ruđer Bošković, a od 1971. do 2001. u Imunološkom zavodu u Zagrebu. Od 1972. predavao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1997. do 2003. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU.

Predsjedništvo HAZU prihvatilo je 28. listopada 2026. Izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o stanju u međunarodnom znanstvenom izdavaštvu kojom se upozorava na krizu u međunarodnom znanstvenom izdavaštvu zbog masovne pojave sivih i predatorskih časopisa koji radi brze zarade nude brze, površne ili nepostojeće recenzije. Uz iscrpnu analizu ovog problema, Izjavom se predlaže hitno donošenje odluka koje će potaknuti standardno izdavaštvo, promijeniti kriterije napredovanja s kvantitete na kvalitetu te pružiti snažniju podršku besplatnom modelu znanstvenog izdavaštva.

U organizaciji Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 19. listopada u Knjižnici HAZU održan je okrugli stol Znanost i struka u službi održivog gospodarenja otpadom. Cilj okruglog stola bio je razmotriti položaj znanosti i struke u donošenju odluka o gospodarenju otpadom. Kao rezultat izlaganja i rasprave na okruglom stolu, donosimo sljedeće zaključke i preporuke:

Povodom ruskog napada na sjedište Nacionalne akademije znanosti Ukrajine u Kijevu 28. rujna 2026. predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt uputio je pismo predsjedniku Akademije Anatoliju Zahorodnom koji je 27. listopada zahvalio na izrazima solidarnosti.

 U četvrtak 29. listopada 2026. u Zagrebu je u 79. godini života umro hrvatski matematičar i publicist akademik Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 2. rujna 1947. u Kotoru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Predavao je na Građevinskom fakultetu u Beogradu do 1987. kad odlazi u Zagreb gdje je postao profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 1992. bio je član suradnik. Objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz područja matematike te bio jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti. Bio je prepoznatljiv i po svom intenzivnom društveno-angažiranom i publicističkom djelovanju.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti partner je u europskom projektu EXCEED-AIR – EXCellence Initiative for European Empowerment and Development in AI-Driven Robotics, čija je provedba započela 1. listopada 2026. Projekt je financiran iz programa Obzor Europa, u okviru inicijative European Excellence Initiative, a okuplja deset partnerskih organizacija iz šest europskih zemalja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 5 milijuna eura, od čega je za sudjelovanje HAZU-a predviđeno 309.500 eura. Projekt će trajati pet godina, do 30. rujna 2031.

Dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom izboru i upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, dobila je 22. listopada 2026. javno priznanje – Plaketu Grada Iloka – za iznimna postignuća i doprinos u području kulture i znanosti. Priznanje je dobila za svoj dugogodišnji rad na promicanju svestrane djelatnosti Julija Benešića, najznamenitijega Iločanina, poglavito za rad na dovršavanju njegova životnog djela – Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića – te za svoje višegodišnje sudjelovanje i doprinos u organizaciji Dana Julija Benešića. 

U petak 23. listopada 2026. u Starom Gradu svečano je otvoreno Šetališta akademika otoka Hvara i održani I. Dani akademika otoka Hvara, u sklopu projekta „Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. – 2035.)“, dugoročne interdisciplinarne inicijative posvećene istraživanju, očuvanju i revitalizaciji iznimne znanstvene, kulturne i umjetničke baštine otoka.