Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira okrugli stol Znanost i struka u službi održivog gospodarenja otpadom koji će se održati u Knjižnici HAZU u ponedjeljak 19. listopada 2026. s početkom u 12 sati. Moderatorica predavanja je pročelnica Sekcije za otpad prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, a panelisti su izv. prof. dr. sc. Mario Šiljeg, prof. dr. sc. Ivica Kisić, doc. dr. sc. Ivan Perkov, izv. prof. dr. sc. Renato Šarc i Vjeko Bušić, predstavnik inicijative Gospić je naš.

Onima koji neće biti u mogućnosti fizički prisustvovati omogućit će se sudjelovanje putem MS Teams platforme, na sljedećoj poveznici:

Join: https://teams.microsoft.com/meet/326307718784488?p=xk95PAUlqD2XpdcDx7

Meeting ID: 326 307 718 784 488

Passcode: 4YD3nX3Z

U suvremenom društvu odluke koje se odnose na zdravlje ljudi, zaštitu okoliša, prostorno planiranje, infrastrukturu i gospodarski razvoj postaju sve složenije te zahtijevaju kvalitetno, interdisciplinarno i neovisno stručno znanje. Istodobno se u javnosti sve češće postavlja pitanje koliko su znanost i struka doista uključene u procese upravljanja društvom i državom te u kojoj se mjeri stručni argumenti uvažavaju pri donošenju odluka od javnog interesa.

Aktualni problemi u području gospodarenja otpadom vrlo jasno pokazuju složenost tog odnosa. S jedne strane, javnost opravdano očekuje visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša, pravodobno djelovanje institucija i odgovorno upravljanje rizicima. S druge strane, lokacije namijenjene obradi, oporabi ili zbrinjavanju otpada često nailaze na otpor lokalnih zajednica, osobito kada ne postoji dovoljno povjerenja u institucije, stručne procjene i predložena tehnološka rješenja. Time se otvara pitanje kako razviti sustav koji će istodobno biti stručno utemeljen, okolišno siguran, društveno prihvatljiv i provediv.

Primjeri poput aktualne situacije u Gospiću dodatno su otvorili pitanje odnosa institucija, struke i javnosti te pokazali koliko brzo stručna i okolišna pitanja mogu prerasti u širi društveni problem. Takve situacije ukazuju na potrebu jasnijeg definiranja uloge stručnjaka u procesima odlučivanja, ali i odgovornosti institucija koje stručne spoznaje trebaju pretvoriti u pravodobne i razumljive javne politike. Pritom je važno jasno razgraničiti uloge: zadaća znanosti i struke jest neovisno utvrđivati činjenice, procjenjivati rizike i predlagati stručno utemeljena rješenja, dok odgovornost za pravodobno donošenje i provedbu odluka pripada nadležnim institucijama.

Poseban izazov predstavlja sve izraženije nepovjerenje građana prema institucijama, ali i prema stručnim procjenama kada njihova neovisnost, podloge ili način uključivanja u donošenje odluka nisu dovoljno jasno komunicirani. Kada nema kontinuirane, transparentne i razumljive komunikacije, javno dostupnih stručnih podloga i jasnog obrazloženja odluka, prostor često preuzimaju strah, političke interpretacije i pojednostavljene poruke. Posljedica može biti društvo u kojem se problemi prepoznaju tek kada eskaliraju, dok se preventivna stručna rješenja teško prihvaćaju.

Okrugli stol želi otvoriti širu raspravu o tome gdje je danas mjesto znanosti i struke u vođenju društva i države, na koji način stručnjaci trebaju sudjelovati u donošenju odluka te kako ponovno izgraditi povjerenje između građana, institucija, politike i stručne zajednice.

Cilj rasprave nije analizirati pojedinačne postupke niti tražiti odgovornost pojedinaca, nego otvoriti temeljno pitanje: može li suvremena država uspješno upravljati složenim okolišnim, zdravstvenim i infrastrukturnim izazovima bez pravodobnog, snažnog, neovisnog i vidljivog sudjelovanja znanosti i struke – ne samo u rješavanju problema nakon njihove eskalacije, nego i u njihovoj prevenciji?

O panelistima

Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić profesorica je na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a njezin znanstveni i stručni rad usmjeren je na područje gospodarenja otpadom, zaštite okoliša, procjene utjecaja na okoliš, kružnog gospodarstva i održivog razvoja. Posebno se bavi karakterizacijom i ponašanjem otpada, posebnim kategorijama otpada, procjenom okolišnih rizika, mikroplastikom, onečišćenjem tla i voda te razvojem i vrednovanjem sustava gospodarenja otpadom. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima, stručnim analizama i istraživanjima koja povezuju znanstvene metode s konkretnim okolišnim problemima.

Uz akademski rad, aktivno sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim stručnim organizacijama i procesima oblikovanja politika gospodarenja otpadom. Članica je Upravnog odbora International Solid Waste Association (ISWA), uključena je u rad stručnih i regionalnih mreža te ima iskustvo suradnje s institucijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, gospodarstvom i javnim sektorom. Za temu okruglog stola posebno je relevantna zbog neposrednog iskustva s pitanjem koliko se znanstvene i stručne spoznaje u Hrvatskoj stvarno koriste u donošenju odluka. Njezina perspektiva može otvoriti raspravu o tome zašto se struka često uključuje tek kada problem već eskalira te kako osigurati da stručnjaci imaju vidljiviju, neovisniju i odgovorniju ulogu u vođenju društva i države.

Izv. prof. dr. sc. Mario Šiljeg ravnatelj je Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ i izvanredni profesor na Sveučilištu Sjever. Po struci je kemijski inženjer, a znanstveni i stručni rad usmjerio je na područje zaštite voda, uklanjanje onečišćujućih tvari i upravljanje vodnim resursima. Doktorirao je na temi uklanjanja arsena iz podzemnih voda, a iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u znanstvenom radu, javnoj upravi i institucionalnom upravljanju pitanjima zaštite okoliša i voda.

Za temu okruglog stola posebno je relevantan zbog iskustva na sjecištu znanosti, struke i državnih institucija. Kao ravnatelj nacionalne stručne institucije izravno sudjeluje u procesima praćenja stanja voda, interpretaciji stručnih podataka i njihovom prenošenju prema donositeljima odluka i javnosti. Njegovo sudjelovanje omogućilo bi raspravu o tome kako stručne institucije mogu i trebaju sudjelovati u donošenju javnih odluka te kako stručne podatke komunicirati u situacijama povećanog interesa i nepovjerenja javnosti.

Prof. dr. sc. Ivica Kisić redoviti je profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od istaknutijih hrvatskih stručnjaka za tlo, degradaciju zemljišta i zaštitu okoliša. Njegov znanstveni rad obuhvaća procese erozije, onečišćenja i degradacije tla, utjecaj poljoprivrede i drugih antropogenih aktivnosti na okoliš te mjere zaštite i sanacije tla. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova te je tijekom dugogodišnje akademske karijere sudjelovao u nizu domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata povezanih s kvalitetom tla, održivim upravljanjem zemljištem i procjenom okolišnih rizika.

Uz akademski i znanstveni rad, prof. Kisić ima značajno iskustvo u primjeni stručnih znanja na konkretne okolišne probleme i procjene onečišćenja. Njegovo sudjelovanje na okruglom stolu bilo bi posebno vrijedno jer može govoriti o granici između znanstveno utvrđenih činjenica, procjene okolišnog rizika i odluka koje na temelju tih spoznaja trebaju donositi institucije i politika. Njegova perspektiva omogućila bi raspravu o tome koliko se stručna znanja u Hrvatskoj doista koriste kao temelj javnih politika te što se događa kada se znanstvene činjenice i političke odluke počnu razilaziti.

Doc. dr. sc. Ivan Perkov sociolog je čiji je znanstveni i stručni interes usmjeren na urbanu sociologiju, sociologiju prostora, sociologiju rizika, sociologiju politike i socijalnu ekologiju. Doktorirao je 2021. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertacijom „Društveni aspekti sustava zbrinjavanja otpada u Zagrebu“, čime je pitanje gospodarenja otpadom promatrao ne samo kao tehnički i okolišni problem, nego i kao društveno pitanje povezano s percepcijom rizika, odnosom građana prema infrastrukturi i načinima donošenja javnih odluka. Na Fakultetu hrvatskih studija izvodi, među ostalim, kolegije Društvo i održivost, Sociologija prostora i Risk Society, a autor je i knjige „Društvo otpada“.

Za temu okruglog stola posebno je vrijedan jer u raspravu može unijeti društvenu dimenziju odnosa prema otpadu, riziku i stručnim odlukama. Njegova perspektiva može pomoći u razumijevanju zašto lokalne zajednice sve češće odbijaju objekte povezane s gospodarenjem otpadom, kako nastaje nepovjerenje prema institucijama i stručnjacima te zašto tehnički ispravno rješenje samo po sebi više nije dovoljno da bi bilo i društveno prihvatljivo. U kontekstu teme „gdje je struka u vođenju društva/države“, mogao bi otvoriti pitanje kako znanstvena saznanja, percepcija javnosti i političko odlučivanje međusobno djeluju te što je potrebno da se oko složenih okolišnih problema ponovno izgradi društveni konsenzus.

Izv. prof. dr. sc. Renato Šarc hrvatski je stručnjak za gospodarenje otpadom, tehnologije obrade otpada i kružno gospodarstvo koji već niz godina djeluje u Austriji na Montanuniversität Leoben. Diplomirao je u području industrijske zaštite okoliša, tehnologije zbrinjavanja i recikliranja, a doktorirao na području proizvodnje i osiguranja kvalitete goriva iz otpada za primjenu u cementnoj industriji. Njegov znanstveni rad usmjeren je na suvremene tehnologije obrade otpada, napredno sortiranje, digitalizaciju sustava gospodarenja otpadom, recikliranje i oporabu resursa, a aktivan je i u međunarodnim istraživačkim projektima i suradnji s industrijom.

Za temu okruglog stola posebno je važan upravo zato što kao hrvatski stručnjak koji profesionalno djeluje u Austriji može ponuditi neposrednu usporedbu položaja i utjecaja struke u dva različita sustava. Njegova perspektiva može pomoći odgovoriti na pitanje u kojoj se mjeri stručnjaci u Austriji uključuju u pripremu i donošenje javnih odluka, koliko se stručna mišljenja uvažavaju u planiranju infrastrukture i upravljanju okolišem te po čemu se taj odnos razlikuje od hrvatske prakse. Time bi raspravi dao vrlo konkretan međunarodni okvir i otvorio važno pitanje: nije li jedan od ključnih problema u Hrvatskoj upravo to što struka često postoji, ali nema dovoljno snažnu ulogu u oblikovanju i provedbi odluka.

Vjeko Bušić jedan je od istaknutijih predstavnika Građanske inicijative „Gospić je naš dom“, koja je tijekom 2026. godine postala jedan od najvidljivijih glasova lokalne zajednice u raspravi o posljedicama nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića. Kroz javne istupe, komunikaciju s institucijama i organizaciju građanskih aktivnosti upozorava na potrebu zaštite zdravlja ljudi i okoliša, pravodobnog informiranja javnosti te jasne institucionalne odgovornosti. Inicijativa je posebno inzistirala na ubrzanju sanacije, transparentnosti postupanja nadležnih tijela i uključivanju građana u raspravu o rješenjima.

Za okrugli stol njegova je perspektiva važna jer predstavlja upravo onu stranu koja prima posljedice stručnih i političkih odluka – građane i lokalnu zajednicu. Može govoriti o tome kako građani doživljavaju odnos institucija i struke, zašto dolazi do gubitka povjerenja te što lokalna zajednica očekuje od stručnjaka i donositelja odluka u kriznim situacijama. Njegovo sudjelovanje omogućilo bi da se uz perspektivu znanstvenika i institucija čuje i pitanje koje je ključno za ovu raspravu: što se događa kada građani steknu osjećaj da se odluke koje izravno utječu na njihov život donose bez njih, prekasno ili bez dovoljno jasnog stručnog obrazloženja?