Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj.

U srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knjižnici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, predavanje Glagoljska i hrvatskoćirilična vrela kao izvor za proučavanje povijesti zadarskoga područja održat će dr. sc. Grozdana Franov-Živković, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru.

Hrvatskim jezikom, zapisanima glagoljicom, ali i hrvatskom ćirilicom, nastao je znatan broj povijesnih rukopisa. Zadarsko područje osobito obiluje ovakvim povijesnim vrelima, koja imaju važnu i nezaobilaznu ulogu u istraživanju povijesti ovoga prostora. Njihov nastanak u najvećoj se mjeri povezuje s djelovanjem nižega svećenstva koje je liturgiju obavljalo na narodnom jeziku (tzv. popovi glagoljaši). To je svećenstvo živjelo u neposrednom doticaju sa svojim župljanima i dijelilo svakodnevnicu zajednice, ali je istodobno, zahvaljujući svojoj pismenosti i obrazovanju, posjedovalo višu razinu informiranosti i kulturnog kapitala u odnosu na većinu tadašnjeg stanovništva. Međutim, sačuvani su i dokumenti pisani hrvatskim jezikom na sva tri pisma – latinici, glagoljici i hrvatskoj ćirilici – koji su nastajali i u službenim civilnim, vojnim i crkvenim kancelarijama. Svi ovi dokumenti predstavljaju izravan i vrijedan izvor informacija o društvu, kulturi i jeziku određenog prostora. Na temelju njih moguće je rekonstruirati društvene i gospodarske odnose, kao i pravni sustav pojedinog razdoblja. Osobito su bogati podacima o svakodnevnom životu stanovništva te imaju iznimnu vrijednost za proučavanje povijesne demografije.

Grozdana Franov-Živković je rođena 1963. u Zadru. Na Filozofskom Fakultetu u Zadru završila je dvopredmetni diplomski studij filozofije i povijesti umjetnosti 1986. Godine 1996. godine magistrira na poslijediplomskom studiju Povijest i filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru za postdiplomski studij u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2013. na Sveučilištu u Zadru i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz povijesti – grane hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabrana je 2020. Od 2007. zaposlena je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru kao asistent i voditelj pomorske zbirke, a od 2021. kao znanstveni suradnik. Do sada je objavila više od 150 znanstvenih i znanstvenopopularnih članaka, knjiga te poglavlja u znanstvenim monografijama ponajviše posvećenih povijesti svakodnevnog života i povijesnoj demografiji u razdoblju mletačke uprave na istočnoj obali Jadrana. Istraživanja se uglavnom temelje na glagoljskim vrelima te na izvorima pisanim hrvatskom ćirilicom (bosanicom). Od 2010. sudjeluje u pripremi i objavljivanju izdavačkog niza Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertine, koji zajednički objavljuju Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar te Sveučilišta u Zadru. Sudjelovala je na četrdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, organizirala je četiri domaća i jedan međunarodni znanstveni skup. Bila je urednica nekoliko zbornika radova sa znanstvenih skupova te obnaša dužnost glavnog urednika jednog znanstveno popularnog časopisa. Članica je uredništva Radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Održala je niz predavanja, tečajeva, predstavljanja knjiga i postavila više izložbi.