U srijedu 23. srpnja 2025. u Budimpešti je u 81. godini života umro mađarski književni povjesničar Csaba György Kiss, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se u Budimpešti 2. travnja 1945. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Lóránd Eötvös u Budimpešti od 1963. do 1968. te stekao diplomu srednjoškolskog profesora mađarskog i njemačkog jezika. Doktorirao je 1986. na području komparatistike. Nakon završetka studija radio je kao novinar, a od 1970-ih godina su objavljeni njegovi radovi o poljskim književnim temama. Od 1975. do 1980. bio je odgovorni urednik za zapadnoslavenske književnosti u časopisu Nagyvilág (časopis za svjetsku književnost). Od 1980. do 1986. bio je znanstveni suradnik Instituta za književnost Mađarske akademije znanosti. Godine 1987. bio je jedan od sedam osnivača Mađarskog demokratskog foruma, a od 1988. bio je član uredništva prvog nezavisnog mađarskog časopisa Hitel. Kasnije je bio prvi glasnogovornik Mađarskog demokratskog foruma, a zatim i potpredsjednik te stranke. Godine 1990. napustio je političko djelovanje i počeo se baviti s istraživanjima o srednjoeuropskom nacionalizmu i nacionalnim mitovima. U razdoblju između 1992. i 1995. bio je ravnatelj Instituta za srednju Europu u Budimpešti. Producirao je informativni serijal o srednjoeuropskim zemljama za Mađarsku televiziju. Od 1995. bio je izvanredni profesor na Odsjeku za kulturnu povijest Sveučilišta Lóránd Eötvös, a 2008. redoviti profesor. Djelovao je kao gostujući profesor na više sveučilišta u inozemstvu, a od 1999. do 2004. i na Sveučilištu u Zagrebu na studiju hungarologije kojem je bio jedan od osnivača.
Od 2008. do 2016. bio je predsjednik znanstvenog vijeća međunarodne radne zajednice European Network Remembrance et Solidarity sa sjedištem u Varšavi te član programskog vijeća International Cultural Centre u Krakovu od 2013. do 2023.
Objavio je 17 samostalnih svezaka (znanstvenih radova i eseja) i bio urednik 23 izdanja. Godine 2014. u Zagrebu je objavio knjigu Budimpešta – Zagreb s povratnom kartom, zbirku četrdesetak eseja i putopisnih crtica u kojima govori o raznim aspektima hrvatsko-mađarskih kulturnih odnosa, povijesti svakodnevice, kao i odnosima među pojedinim akterima hrvatsko-mađarske suradnje u prošlosti i danas.
Odlikovan je 2021. Redom hrvatskog pletera. Za dopisnog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 2024.