Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša

 organizira i poziva na predavanja

 Šumski požari u sadašnjoj i budućoj klimi

koja će se održati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 u ponedjeljak, 12. svibnja 2025. s početkom u 12.00 sati.

Moderator i organizator predavanja je pročelnik sekcije za klimu prof.dr.sc. Branko Grisogono, a predavači su dr.sc. Ivana Čavlina Tomašević iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i prof.dr.sc. Damir Barčić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Predsjednik Znanstvenog vijeća
za zaštitu prirode i okoliša
akademik Goran Durn

Ivana Čavlina Tomašević: Meteorološka analiza katastrofalnih požara (Požarna meteorologija u svrhu prevencije požara)

Šumski požari su dio globalnog ekosustava i kao sastavni dio prirodnog ciklusa igraju ključnu ulogu u bioraznolikosti flore i faune te oblikuju mozaike krajolika. Ako se šumski požar brzo i nekontrolirano širi, može uzrokovati ogromna razaranja i uzrokovati prirodnu katastrofu. Na globalnoj razini izvješća govore o „najgorim“, „najvećim“, „najduljim“, „najskupljim“ i „rekordnim“ šumskim požarima i požarnim sezonama. U 21. stoljeću već svjedočimo o novoj alarmantnoj kategoriji šumskih požara – tzv. megapožarima čije ekstremno ponašanje poput brzog širenja vatre, oslobađanje velike količine topline, vatrene pijavice, nalete žeravice koja uzrokuje nove požare ispred glavnog požara i sl. Hoće li šumski požar pokazati ekstremno ponašanje i postati velika prijetnja uvelike ovisi o vremenu, točnije određenoj kombinaciji meteoroloških uvjeta. Stoga je pravodobno i važno znati cijeli skup meteoroloških uvjeta koji izazivaju šumske požare kako bi se što točnije prognozirali i što ranije najavili spasilačkim i vatrogasnim službama. Sveobuhvatna meteorološka istraživanja šumskih požara mogu poboljšati naše znanje o toj razarajućoj i katastrofalnoj pojavi i doprinijeti znanosti o požarnoj meteorologiji i učinkovitijim vatrogasnim operacijama. U ovom predavanju bit će prikazani rezultati doktorskog istraživanja iz programa dvojnog doktorata sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Macquarie iz Sydneya, Australija. Cilj tog istraživanja bio je rekonstruirati i analizirati meteorološke prilike za vrijeme ekstremnih šumskih požara – iz Hrvatske i jugoistočne Australije. Izabrani slučaji ekstremnih požara raslinja uključivali su Splitski požar iz srpnja 2017. iz Hrvatske te požar Forcett-Dunalley iz siječnja 2013. iz Tasmanije. Također, u ovom istraživanju je po prvi puta u Hrvatskoj primijenjen združeni model koji simulira odnose između požara i atmosfere te će u ovom predavanju biti prikazane prve preliminarne simulacije za područje Hrvatske.

Životopis

Ivana Čavlina Tomašević rođena je 1985. u Osijeku, gdje je završila III. gimnaziju prirodoslovno-matematičkog smjera. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 2012. godine s temom Analize vertikalnih profila atmosfere tijekom velikih šumskih požara na Jadranu. U doktorskom istraživanju nastavlja se baviti požarnom meteorologijom, odnosno utjecajem vremena na požare raslinja. Doktorski studij Cotutelle dvojnog doktorata upisuje 2018. na dva sveučilišta – Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Tijekom studija boravi godinu dana na australskom sveučilištu u Sydneyu gdje se upoznaje s tamošnjom problematikom požara raslinja, istraživanjima i vatrogasnim menadžmentom, a terenski dio istraživanja obavlja u Hobartu, Tasmaniji. Obranivši doktorsku disertaciju 2022. godine na dva sveučilišta završila je prvi međunarodni dvojni doktorat iz područja geofizike u Hrvatskoj. U Državnom hidrometeorološkom zavodu radi od 2013. godine, gdje je od 2021. voditeljica Odjela za agrometeorološke informacije. Redovno objavljuje znanstvene i stručne radove te je bila sumentor na diplomskom radu na temu požarne meteorologije. Sudjelovala je na više od 30 konferencija u zemlji i inozemstvu te održala na desetke predavanja poljoprivrednicima i vatrogascima.

Damir Barčić: Zaštita šumskih ekosustava od požara i mjere prilagodbe

Šumski požari jedni su od glavnih čimbenika devastacije i degradacije šuma na području Sredozemlja. Tijekom povijesti antropogeni utjecaj narušio je stabilnost i smanjio površine šumskih ekoloških sustava. Za šumske ekosustave Mediterana gledano dugoročno požari predstavljaju ozbiljnu prijetnju, ali također i u kontekstu upravljanja ruralnim područjem. Depopulacija je uzrokovala zapuštanje privatnih šuma i poljoprivrednih zemljišta na kojima se prirodnom sukcesijom razvija šumska vegetacija. U tom smislu intenziviranje radova i zahvata ima za cilj u šumama otežati nastanak požara, njegovo širenje i omogućiti kvalitetniji i pravovremeni pristup u preventivnim djelatnostima (ophodnje i zaštita od požara). Primarno je dakle poboljšati preventivne mjere. Kako su požari otvorenog prostora gospodarsko, ali i sociološko pitanje; provođenje navedenih mjera trebalo bi dovesti do smanjenja broja požara, smanjenja izgorene površine i nastalih šteta. Stoga je potreban sveobuhvatan integralan pristup jer uz trendove ekstremnih suša i vrućina tijekom požarnih sezona opasnosti se povećavaju. Od ukupnog broja izgorenih površina na područje dinarskog krša Hrvatske otpada gotovo 95%. Relevantni pokazatelj učinkovitosti protupožarne organizacije nije samo broj požara, već smanjenje izgorene površine po jednom požaru. Kroz mjere prilagodbe potrebno je utjecati na uzroke požara. U tom smislu najčešći su: ljudska nepažnja povezana s aktivnostima u prirodi, promet, odlagališta otpada i namjerno izazvani požari. Dakle, dominantno antropogeni čimbenik. Značajni uzrok su poljoprivredni radovi (paljenje biljnih ostataka). Oni su razlog nekontroliranog širenja na napuštene i neuređene poljoprivredne površine te privatne i državne šumske površine. Tek oko 1% požara možemo pripisati nastanku prirodnim putem (udari munje). U sadašnjim uvjetima mediteranske klime preventivne mjere povezane s kvalitetnim ruralnim razvojem usmjerenim na primarne djelatnosti mogu pozitivno utjecati na smanjenje rizika od nastanka požara otvorenog prostora.

Životopis

Damir Barčić rođen je 1973. godine u Zagrebu. Obrazovni centar za kulturu i umjetnost (danas VII. gimnazija) završio je 1991. godine. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1997. godine, magistrirao 2003. godine i doktorirao 2007. godine. Tijekom 2004. godine boravio je u Republici Argentini na «Universidad Nacional del Sur» Departamento de Agronomia – Arboricultura, Bahia Blanca. Boravak je bio vezan uz znantveno i stručno usavršavanje iz problematike šumskih melioracija i zaštite prirode. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio 101 znanstveni i stručni rad. Sudjelovao je na 42 domaća i međunarodna znanstvena i stručna skupa i seminara. U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju predavanja i terenske nastave iz više predmeta na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te na diplomskom studiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnik je Fakulteta na međunarodnom projektu Nemausus (Network of European Multihazard cApacities hUb of Scientific Understanding and Sharing).  Član je i bivši predsjednik Hrvatskog agrometeorološkog društva u mandatu 2020. do 2024. godine.