U skladu sa svojim poslanjem najviše znanstvene i umjetničke institucije hrvatskog naroda i čuvarice hrvatskog nacionalnog identiteta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlučila je stati na kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskog povijesnog grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito te je 5. lipnja proglasila Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu. Cilj Deklaracije bio je jasno razdvojiti povijesne činjenice od zlonamjernih falsifikata te u njoj Hrvatska akademija iznosi svoj znanstveno utemeljeni stav o hrvatskom povijesnom grbu. U Deklaraciji se navodi da je službeni grb Republike Hrvatske zakonom propisan i bez inačica, ali da se hrvatski povijesni grb u sklopu privatnih, javnih, kulturnih, sportskih i drugih prigoda i manifestacija može i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti naraštajima isticali, poštovali i smatrali svojim, bez obzira na to je li mu početno polje bijelo ili crveno. Budući da su šahirani grbovi Hrvatske s početnim bijelim (točnije srebrnim) ili crvenim poljem prisutni i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća, prijepori vezani za početno polje koji podrazumijevaju da bi uporaba jedne varijante isključivala drugu lažna su dvojba. Teze o posebnom značenju početnoga polja grba mogu se smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim, vezivanje početnog bijelog polja isključivo uz NDH zlonamjerna su medijska problematizacija, a cilj nametanja ovakve tendenciozno ideologizirane rasprave je suziti i kontaminirati simbole hrvatskog identiteta.

Deklaracija o povijesnom hrvatskom grbu proglašena je na završetku znanstvenog skupa u Knjižnici HAZU gdje su istaknuti povjesničari razmotrili razne teme vezane uz povijest hrvatskog grbovlja i pojasnili kako je krajem 15. stoljeća došlo do nastanka i razvoja šahiranog zemaljskog grba Hrvatske koji je u 19. i 20. stoljeću postao općeprihvaćeni nacionalni grb hrvatskog naroda i sastavni dio hrvatske nacionalne i državne zastave. Iz njihovih izlaganja bilo je jasno da je u šahiranom hrvatskom grbu kroz stoljeća varirao i broj polja i raspored njihovih boja, pri čemu se boja početnog polja nikad, sve do stvaranja samostalne Hrvatske, nije posebno problematizirala, niti joj se pridavalo ideološko značenje te je prema tome svejedno koristi li se u neslužbenim prilikama hrvatski grb s početnim bijelim ili crvenim poljem.

Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU, kojem je na čelu akademik Nikola Bašić, zajedno sa Sveučilištem u Zadru i Nacionalnim parkom Kornati, organiziralo je 7. lipnja na otoku Levrnaka u Nacionalnom parku Kornati predstavljanje Zbornika radova sa znanstvenog kolokvija Turizam i zaštićena područja održanog u lipnju 2023. Radovi sadržani u Zborniku razmatraju teoretske odnose turizma i zaštićenih područja, te upućuju na važnost edukacije i kontekstualizirane interpretacije prirodne baštine, a na temelju različitih izvora podataka daje se i prikaz motivacija turista za posjećivanjem zaštićenih područja, pregled pozitivnih i negativnih utjecaja turizma na prostor. Također, na konkretnim primjerima detaljno su analizirane različite implikacije turizma u odabranim zaštićenim područjima u Hrvatskoj, a dani su i prijedlozi inovativnih rješenja s ciljem održivog razvitka turizma u zaštićenim područjima. Time su odškrinuta vrata sustavnim istraživanjima koja bi trebala pridonijeti sudioničkom inkluzivnom pristupu osmišljavanja optimalnog modela upravljanja turizma u zaštićenim područjima, a koji bi trebao donijeti balans između razvojnih potreba i potreba za zaštitom dragocjene prirodne baštine. Nakon predstavljanja Zbornika održana je multidisciplinarna rasprava o temi sadržanoj u Zborniku između autora članaka i kompetentnih znanstvenika i stručnjaka te predstavnika nacionalnih institucija koji skrbe o zaštiti i turizmu.

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 4. lipnja predstavljena je knjiga Vedrana Stojanovića Dubrovački diptih – Domaći i strani autori o prostoru pretpotresnoga grada. Knjiga se bavi slikom gradskog prostora Dubrovnika u narativnim izvorima i postupcima njezina  i nudi odgovor na pitanje kako se stvarala slika dubrovačkog gradskog prostora od sredine 15. stoljeća do potresa 1667., o čemu su podaci razasuti u različitim izvorima.

Razred za medicinske znanosti HAZU bio je suorganizator tradicionalne međunarodne Ljetne škole o moždanom udaru – 35th Summer Stroke School – Healthy Lifestyle and Prevention of Stroke and Other Brain Impairments, održane u Inter-Univerzitetskom Centru u Dubrovniku od 2. do 6. lipnja. Osnivačica i voditeljica Ljetne škole o moždanom udaru je vodeća hrvatska neurologinja akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU, a suoganizatori su bili Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara, Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) i Međunarodni institut za zdravlje mozga.

.