Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u sklopu manifestacije Noć knjige 2024., 23. travnja 2024. otvara izložbu pod nazivom Marko Marulić i Akademija, s posebnim dodatkom Marulić o miru. Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, povodom koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila 2024. Godinom Marka Marulića.
Izložba donosi reprezentativni izbor djela iz fonda Knjižnice HAZU u Zagrebu kako bi se prvenstveno prikazao doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u proučavanju života i rada Marka Marulića kroz prizmu bogate znanstvene i izdavačke djelatnosti Akademije, a zamišljena je tako da prati kulturna događanja koja će se odvijati u zgradi Knjižnice kroz čitavu 2024. godinu.
Upravo je pokretanjem Akademijine edicije Stari pisci hrvatski započelo suvremeno književnopovijesno i filološko proučavanje Marka Marulića, i to već prvom knjigom objavljenom 1869. pod naslovom Pjesme Marka Marulića koju je priredio je Ivan Kukuljević Sakcinski. Marulićevim pjesmama prethodi Kukuljevićeva opsežna uvodna studija Marko Marulić i njegovo doba nakon koje slijedi tekst Život Marulićev u kojem je dao podatke o njegovom životu i djelima. Unutar iste serije Akademija je objavila još i Davidijadu (sv. 31.) i knjige Hrvatska proza Marulićeva vremena I. i II. (sv. 38, 40).
Velik doprinos proučavanju Marka Marulića dali su akademici i znanstvenici zaposleni u Akademiji čija su brojna istraživanja i znanstveni radovi iz područja književnosti, povijesti, lingvistike i umjetnosti objavljeni u Akademijinim časopisima Rad HAZU, Forum, Filologija i dr. među njima su Milivoj Šrepel, Josip Badalić, Veljko Gortan, Branimir Glavičić, Mirko Tomasović, Dunja Fališevac, Luko Paljetak i Darko Novaković.
Sve to govori u prilog tome koliku je pažnju Akademija od samih početaka posvećivala izučavanju života i rada Marka Marulića.
Posebno mjesto na izložbi predstavljaju izloženi izvornici Marulićevih latinskih djela iz Zbirke starih i rijetkih knjiga: prvo izdanje Evanđelistara iz 1516. te prijevod tog djela na talijanski jezik iz 1571., kao i rana izdanja Institucija (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum/Uputa o čestitom životu po primjerima svetaca) iz 1513. i 1530. te djelo Quinquaginata parabolae (Pedeset priča) iz 1510. Izložena je i knjiga Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres iz 1748. s Marulićevim tekstom Regum Dalmatiae et Croatiae gesta. Radi se o Marulićevom slobodnijem prijevodu s hrvatskog na latinski tzv. Hrvatske kronike, tj. hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina, nastao 1510. koji je prvi put objavljen u Amsterdamu 1666. kao sastavni dio djela Ivana Lučića De regno Dalmatiae et Croatiae (O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske).
Na izložbi su također izložena kritička izdanja Marulićevih latinskih djela sačuvanih dugo vremena samo u rukopisu, a objavljena u Akademijinim izdanjima poput Davidijade u ediciji Hrvatski latinisti (sv. 7 iz 1954.), De ultimo Christi iudicio u ediciji Građa za povijest književnosti hrvatske, zatim dva velika zbornika radova posvećena Marku Maruliću.
Izložen je i primjerak četvrtog izdanja Marulićevog najpoznatijeg hrvatskog djela Judita iz 1586., a kako bi izložba posjetiteljima bila vizualno dodatno zanimljivija, uz izvornik su izložene i grafike hrvatskog likovnog umjetnika Matka Trebotića otisnute 2001. u svega 100 numeriranih primjeraka inspirirane Juditom. Marulićeva Judita predstavlja neiscrpan izvor inspiracije u likovnoj i glazbenoj umjetnosti, tako da su u jednoj vitrini prikazana scenska i glazbena ostvarenja dostupna u digitalnom obliku u Digitalnoj zbirci HAZU, primjerice kazališna cedulja iz HNK prve izvedbe predstave Judita iz 1872., koja se čuva u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU i DVD opere Judita akademika Frane Paraća. Gliptoteka HAZU je pak za izložbu iz svog fundusa posudila sadrenu bistu Marka Marulića, odnosno skicu za spomenik Marku Maruliću, rad akademskog kipara Stanka Jančića i jednu medalju Korablja Marka Marulića autora akademika Želimira Janeša.
Nadovezujući se na ovogodišnju temu Noći knjige pod nazivom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena, u dvije vitrine nazvane Marulić o miru izloženi su dijelovi tekstova iz Marulićevih djela koja tematiziraju mir, usporedo izvornici i prijevodi, zatim njegova Molitva suprotiva Turkom u kojoj je akademik Luko Paljetak otkrio akrostih.
Izložbu su osmislile viša knjižničarka Nataša Daničić, knjižničarska savjetnica Kristina Polak Bobić, voditeljica Zbirke Akademijinih izdanja, i prof. Tamara Runjak, upraviteljica Knjižnice HAZU i voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga.
Legende uz eksponate su obogaćene QR kodovima koji vode na potpune tekstove, digitalizirana izdanja u repozitoriju Digitalne zbirke HAZU i Hrvatske digitalne knjižnice.
Izložba se otvara u Noći hrvatske knjige 23. travnja 2024. od 10 do 18 sati i ostaje otvorena do kraja godine.
Za sve posjetitelje bit će organiziran tradicionalni Mali besplatan antikvarijat.
