Obavijesti

Na ovim stranicama nalaze se informacije o aktivnostima članova Akademije, znanstvenicima i njihovom radu.

Predstavljena monografija Mila Wod – prva hrvatska kiparica, autorice dr. sc. Darije Alujević

Dr. sc. Darija Alujević, stručna savjetnica Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, predstavila je u utorak 1. kolovoza 2023. u Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića u Petrinji predstavila svoju monografiju Mila Wod – prva hrvatska kiparica, rezultat svog dugogodišnjeg istraživanja i temu doktorske disertacije. Knjigu je objavio Ogranak Matice hrvatske u Petrinji, a predstavljanje je održano povodom predstojećeg Dana Grada Petrinje i blagdana gradskog zaštitnika svetog Lovre. Na predstavljanju su uz autoricu govorili predsjednik Ogranka Matice hrvatske i urednik knjige Vladimir Krpan te recenzentica dr. sc. Irena Kraševac.

Mila Wod (Budimpešta, 1888. – Zagreb, 1968.), pravim imenom Ljudmila Wodsedalek, bila je prva školovana hrvatska kiparica. Kiparstvo je diplomirala 1911. u Zagrebu, 1912./1913.  usavršavala se u Parizu, a 1919. u Pragu. Djelovala je kao likovna pedagoginja u Petrinji (1921. – 1933.), Karlovcu (1933. – 1938.) i Zagrebu (1938. – 1950.). Od 1942. do 1945. godine vodila je Odjel za umjetnost Katoličke akcije i imala atelijer u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu. Izradila je reljefe u velikoj čitaonici stare zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te reljefe na zgradama Dječjeg doma na Radničkom dolu i zgradi Dobrotvora u Haulikovoj ulici. Radila je uglavnom komornu i sitnu plastiku, medalje, plakete, a između dva svjetska rata izradila je brojne portrete. Autorica je spomenika Stjepanu Radiću u Petrinji, prvog javnog spomenika u Hrvatskoj koji je izradila jedna žena, postavljenog 1936. Djela sakralne tematike nalaze se u crkvama u Zagrebu (crkve svetog Franje i Gospe Lurdske te kapela Corpus Domini), Mariji Bistrici, Brezovici, Ćokovcu, Pagu, Sinju, Metkoviću, Fojnici, Prelošćici, Opatiji, Iloku, Rovinju i Krašiću. Blisko je surađivala s kardinalom Alojzijem Stepincem tijekom njegovog zatočeništva u Krašiću te mu nakon njegove smrti u tajnosti izradila posmrtnu masku koja se nalazi na Stepinčevom grobu u zagrebačkoj katedrali.

 

Pretraživanje