Obavijesti

Na ovim stranicama nalaze se informacije o aktivnostima članova Akademije, znanstvenicima i njihovom radu.

Akademik Velimir Neidhardt ponovno izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Akademik Velimir Neidhardt ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU održanoj u četvrtak 24. studenog na kojoj su birani članovi novog Predsjedništva Akademije čiji će četverogodišnji mandat početi 1. siječnja 2023. Akademik Neidhardt dužnost predsjednika HAZU u prvom mandatu obnaša od 2019.

Na skupštini su izabrani i potpredsjednici HAZU, akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać te glavni tajnik akademik Dario Vretenar koji te dužnosti također obnašaju od 2019.

Skupština je potvrdila izbor tajnika devet Akademijinih razreda koji su ujedno i članovi Predsjedništva HAZU. Za tajnika Razreda za društvene znanosti izabran je akademik Gordan Družić, za tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je akademik Marko Tadić, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn, za tajnicu Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin, za tajnika Razreda za filološke znanosti akademik Ranko Matasović, za tajnicu Razreda za književnost izabrana je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar te za tajnika Razreda za tehničke znanosti akademik Ignac Lovrek. Akademici Družić, Demarin, Obad Šćitaroci, Tuksar i Lovrek dužnosti tajnika razreda obnašaju u prvom mandatu od 2019.

Budući da svaki Akademijin razred u Predsjedništvu ima po dva predstavnika, nakon izbora predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika HAZU izabrano je još pet članova Predsjedništva. To su akademik Jakša Barbić iz Razreda za društvene znanosti, akademik Mirko Orlić iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Mislav Ježić iz Razreda za filološke znanosti, akademik Boris Senker iz Razreda za književnost i akademik Leo Budin iz Razreda za tehničke znanosti. Akademici Barbić, Senker i Budin dužnosti članova Predsjedništva HAZU obnašaju u prvom mandatu od 2019.

Akademik Velimir Neidhardt, istaknuti hrvatski arhitekt, rođen je 1943. u Zagrebu. Diplomirao je 1967. na Arhitektonskom fakultetu kod prof. Drage Galića, a tijekom akademske godine 1974.–1975. bio je stipendist fondacije „Zlatko i Joyce Baloković” na Harvard University i Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu u SAD-u. Od 1975. do 1976. stručno se usavršavao kod Skidmore, Owings and Merrill, Architects – Engineers u Chicagu. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1978. na temu Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja, a doktorirao 1990. s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju. Profesor na Arhitektonskom fakultetu bio je od 1979. do 2014., a 2015. postao je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Redoviti član HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti, akademik Neidhardt postao je 1991., od 1980. bio je član suradnik, a od 1990. izvanredni član. U mandatu od 2011. do 2018. obnašao je dužnost potpredsjednika HAZU, a od 1998. do 2018. bio je i predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU. Dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti od 2015., a 2019. redoviti član (fellow) Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science – WAAS) iz SAD-a.

Od 1995. do 1999. akademik Neidhardt bio je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.

Autor je ili suautor više od 200 arhitektonskih projekata, urbanističko-arhitektonskih studija i natječajnih radova, od kojih je velik dio nagrađen, među kojima su višenamjensko središte Banja Luke, a u Zagrebu zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, poslovne zgrade INA-Trgovine i Croatia osiguranja, novi putnički terminal Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman te projekt Kongresnog centra s velikom konferencijskom dvoranom u lateralnom dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za potrebe predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.

Projekti poslovne zgrade INA-Trgovine i zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice nagrađeni su godišnjom nagradom „Vladimir Nazor“ 1989. i 1995., a projekt zagrebačke zračne luke dobio je 2017. Američku arhitektonsku nagradu (American Architecture Prize). Akademik Neidhardt dobio je i Nagradu Grada Zagreba 2001., a 2009. i Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Akademik Neidhardt objavio je velik broj znanstvenih radova te knjigu Čovjek u prostoru: Antroposocijalna teorija projektiranja (1997.) u kojoj postavlja antroposocijalnu metodu projektiranja baziranu na izvodima komplementarnosti znanosti i umjetnosti. Devedeset radova akademika Neidhardta pisanih od od 1968. do 2018., kao i i deset njegovih intervjua i 20 odabranih tekstova uglednih kritičara i teoretičara koji su pisali o njegovim djelima, objavljeno je u knjizi Misao u arhitekturi: Velimir Neidhardt (2018.), urednika Alena Žunića.

U svom govoru uoči izbora akademik Neidhardt je kazao da je od svog osnutka 1861. Akademija vodeća institucija u skrbi za hrvatski nacionalni kulturni identitet. „Nastavlja se Akademijino poslanje čuvanja svekolike nacionalne povijesne baštine, težnje izvrsnosti u znanosti i umjetnosti i danas te oblikovanja društvenih vrednota za moderno hrvatsko društvo koje može osigurati budućnost nacije i svih njezinih građana“, rekao je akademik Neidhardt koji se osvrnuo na rad HAZU u protekle četiri godine. „Program naše Uprave predviđao je mnoge aktivnosti koje smo započeli, no pandemija i potresi uvjetovali su potrebu davanja prednosti drugim prioritetima. U HAZU je 14. veljače 2020., 11 dana prije nego što je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze, održan prvi znanstveni skup o koronavirusu pod nazivom Novi koronavirus iz Kine – biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike. Akademija je kasnije organizirala još desetak skupova o toj temi. Sama pandemija gotovo je zamrznula sveopće djelovanje Akademije, iako Uprava s užim kabinetom nije napuštala prostore i svoje obveze. U takvim uvjetima ranije zadani i započeti zadatci uvelike su usporeni – primjerice daljnja suradnja Foruma o Jadranu s drugim zainteresiranim akademijama, dok su Slavonija i demografski problemi, osobito ovi zadnje navedeni, bili predmet stalnih Akademijinih upozoravajućih izjava upućenih javnosti. U području obrazovanja Predsjedništvo Akademije usvojilo je 30. ožujka 2022. izjavu Važnost znanja i primjene znanja za provedbu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koja se nadovezuje na slijed ranijih izjava HAZU upućenih društvu obrazovanih i zaposlenih ljudi. Ostvareno je i sudjelovanje svih razreda u pitanjima o Hrvatima izvan domovine, posebno u Bosni i Hercegovini, ponajviše u sklopu preporuka Vladi o uvjetima za prijam susjednih država u Europsku uniju. Dotakli smo drugu pošast koja nas je zadesila, a to su potresi. Akademija je svoju izjavu o obnovi nakon potresa vrlo brzo priopćila javnosti koncem travnja 2020.“, istaknuo je akademik Neidhardt i iznio podatke da su od 2019. do danas u HAZU priređena 863 znanstvena ili kulturno-umjetnička događanja, a u nakladi Akademije izdana 361 publikacija, dok je Zaklada HAZU pripomogla 734 projekta ukupnim iznosom od četiri milijuna kuna.

Akademik Neidhardt se osvrnuo i na proces obnove Akademijinih zgrada stradalih u potresima koji obuhvaća 15 projekata sufinanciranih sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije – osam projekata obnove zgrada i sedam projekata zaštite muzejske građe. „Svi radovi konstrukcijske obnove moraju se izvesti do 30. lipnja 2023. Izvođači s kojima su ugovoreni radovi obvezuju se da će se pridržavati rokova, a osim radova konstrukcijske obnove, izvođači radova izvest će i dio nužnih građevinsko-obrtničkih radova, radova na elektroinstalacijama, na vodovodu, odvodnji i hidrantskoj mreži, grijanju, hlađenju, ventilaciji te plinskim instalacijama.

U 2023. u sedam Akademijinih zgrada odvijat će se radovi obnove. Da bi se provela konstrukcijska, a potom i cjelovita obnova, zgrade se moraju isprazniti od stvari i ljudi koji u njima rade. Zbog toga su umjetnička i muzejska građa te druge pokretnine preseljeni u privremenu čuvaonicu, a zaposlenici iz šest zgrada jesu ili će biti preseljeni u nove privremene radne prostore – u Palaču Drašković, Knjižnicu HAZU i zgradu u Ulici Ante Kovačića 5. Dosad je s Ministarstvom kulture i medija ugovoreno ukupno 400 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu zgrada i zaštitu muzejske građe, a Akademija je za neposrednu sanaciju oštećenja, pripremu projektne dokumentacije te zaštitu i pohranu muzejske građe i eksponata utrošila 3,5 milijuna kuna vlastitih sredstava i donacija. Predviđena je konstruktivna obnova, ali do cjelovite obnove i povratka na rad u naše palače, muzeje i urede neizvjestan je put. S tim u vezi 17. studenoga 2022. upućeno je pismo Vladi Republike Hrvatske sa zamolbom da se razjasni financiranje cjelovite obnove naših nekretnina, za što za sada nedostaje preko dvjesto milijuna kuna.

Bez obzira na preseljenje, Akademijine će se aktivnosti nastaviti – i to ne samo one koje se odnose na planirane zadatke nego i na uobičajenu prisutnost u javnosti, na promocije, predavanja te kulturna i umjetnička događanja, uglavnom u našoj Knjižnici i Preporodnoj dvorani u Opatičkoj ulici, koje će zadržati i pružati sve ono što je potrebno za održavanje javnih manifestacija pod pokroviteljstvom Akademije i drugih kulturnih subjekata. Kad se svi spomenuti radovi na obnovi Akademijinih nekretnina dovrše, nastavljamo dalje zajedno sa svim eventualno nedovršenim obvezama koje su na početku bile naznačene“, poručio je akademik Neidhardt.

Podsjetivši na promjene uvedene u postupak izbora članova HAZU koje su primijenjene 2020. i 2022., najavio je da će se na početku sljedeće godine analizirati sustav Akademije s obzirom na broj i nazive razreda i prosuditi odgovara li sadašnji ustroj i način rada današnjem razvoju društva, znanosti i umjetnosti. Preispitat će se i sustav izbora novih članova te će se analizirati opći akti Akademije i po potrebi modernizirati.

„U idućem četverogodišnjem razdoblju Akademija će meritornim mišljenjima i zastupanim stajalištima sudjelovati u razmatranju svih bitnih pitanja u društvu i primjereno dijeliti sudbinu Hrvatske. Nakraju treba ponoviti: europeizam hrvatske kulture zračio je tijekom povijesti i, unatoč svim izazovima, Hrvatska je ostala postojana kao nezaobilazna činjenica globalne humane aglomeracije. Utjecaj Akademije kao povijesnog supstituta hrvatske državnosti bjelodan je u današnjoj europskoj Hrvatskoj po djelima akademika kao slijednika i protagonista najviših vrijednosti temeljenih na znanstvenim, stručnim i moralnim načelima, usklađenima s društvenom misijom, ugledom i autoritetom Akademije. Mi kao kandidati za članove uprave učinit ćemo sve da se to ostvaruje svjesni odgovornosti za ispunjenje zadaća koje će te nama povjeriti. Neka nam Akademija bude vjerodostojna, jedinstvena, europska, časna, napredna, afirmativna, hrabra, avangardna, znamenita, univerzalna, ali nadasve hrvatska“, zaključio je akademik Neidhardt.

Akademik Velimir Neidhardt 18. je predsjednik Akademije i prvi iz redova umjetnika. Dosadašnji predsjednici bili su Franjo Rački, Pavao Muhić, Josip Torbar, Tadija Smičiklas, Tomislav Maretić, Vladimir Mažuranić, Gustav Janeček, Gavro Manojlović, Albert Bazala, Tomo Matić, Andrija Štampar, Grga Novak, Jakov Sirotković, Ivan Supek, Ivo Padovan, Milan Moguš i Zvonko Kusić.

Pretraživanje