Akademiku Radoslavu Tomiću dodijeljena je Godišnja nagrada Splitsko-dalmatinske županije za knjigu „Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici“, objavljenu početkom godine u suizdanju Književnog kruga Split i Instituta za povijest umjetnosti. Svečana dodjela nagrade održana je u petak 30. rujna 2022. povodom blagdana svetog Jeronima i Dana Splitsko-dalmatinske županije.
Knjiga Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknog razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu. Sadržaj knjige obuhvaća likovnu kulturu velikog prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskog sabora, u kojem se pronalaze začetci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima. Uvodno poglavlje donosi pregled čašćenja sv. Jeronima u „njegovu dalmatinskom zavičaju“. Slijede studije slučaja o svakoj od nekadašnjih biskupija navedenog područja. Već trolist kvarnerskih biskupija (Krk, Rab i Osor) pokazuje različite dinamike izbora i čašćenja lokalnih svetaca i otkriva kompleksnu mrežu relikvija, relikvijara, slika, oltara, ali i drugih naručenih umjetnina, koje su, prema autorovu čitanju, bili biljezi identiteta istočnojadranskih stvarnosti 17. i 18. stoljeća. Interpretacije su još uvjerljivije na materijalu većih sredina, poput one zadarske, splitske, dubrovačke ili kotorske, čijim su nebeskim zaštitnicima posvećena monumentalna ostvarenja barokne umjetnosti u Hrvatskoj. No, autor se ne zaustavlja samo na kvalitativno uspjelim ostvarenjima, već ulazi i u male seoske crkve dalmatinskih otoka i Poljičke Republike kako bi i ondje ustanovio udio likovnosti u kreiranju kultova lokalnih zaštitnika. Knjiga Znakovi identiteta donosi svjež pogled na baroknu umjetnost istočnog Jadrana i nudi nove smjerova za buduća istraživanja. Njezin temeljni doprinos leži u egzemplarnom iščitavaju složenih koncepata povijesne zbilje – što identiteti nesumnjivo jesu – u 17. i 18. stoljeću. Precizna analiza složenih i višestruko isprepletenih odnosa između geografskog prostora i identiteta istočnog Jadrana, stvaranih i poimanih likovnim sredstvima, primjenjiva je i izvan uskog kruga specijalista baroknog slikarstva.