Hrvatski muzej arhitekture HAZU u sklopu pozvanog, autorskog sudjelovanja njegove upraviteljice izv. prof. dr. sc. Borke Bobovec predstavljen je na 56. Zagrebačkom salonu arhitekture i urbanizma koji se pod nazivom „Ping – repozitorij budućnosti“ održava od 11. do 19. prosinca 2021. u paviljonu na Rooseveltovu trgu (ispred muzeja Mimara). Muzej je predstavljen u sklopu središnje, multimedijalne izložbene instalacije, a također sudjeluje u konferencijskom dijelu programa.
Tema 56. zagrebačkog salona su nerealizirani arhitektonski i urbanistički projekti obilježeni odvažnim konceptima, snažnim gestama, velikim mjerilom ili utopijskim ambicijama. U tom kontekstu prisutnost Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU izuzetno je važna. Selektori Salona su Lea Pelivan i Toma Plejić, organizacijski odbor čine Martina Bienenfeld, Luka Koralet, Roman Šilje i Nevena Tudor Perković, a za koncept, postav i organizaciju, uz selektore, zaslužni su Tonči Čerina, Maja Furlan Zimmermann, Damir Gamulin, Mia Roth Čerina, Antun Sevšek i Frano Petar Zovko.
U sesiji pod nazivom: „Arhiviranje (ne)izgrađenog – građenje arhiva“ koja će se u formatu kratkih predavanja s diskusijom održati u srijedu, 15. prosinca 2021. s početkom u 18:00 sati u paviljonu 56. Zagrebačkog salona na Rooseveltovu trgu (ispred muzeja Mimara), Hrvatski muzej arhitekture HAZU predstavit će upraviteljica, izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec. Cilj je predstavljanja podizanje svijesti o Muzeju i kulturi prostora uopće, čime se ostvaruje nova vidljivost i dostupnost Muzeja što široj javnosti.
Uz istraživanja zbirki Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, bit će prezentirane i Zbirka Richter Muzeja suvremene umjetnosti, te istraživanja Instituta za povijest umjetnosti i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Uz Borku Bobovec u programu sudjeluju: Melita Čavlović, Mojca Smode Cvitanović, Andrej Uchytil, Vesna Meštrić, Ana Šverko i Marko Tadić. Skup će moderirati Ana Šverko i Damir Gamulin.
„Arhitektima je poznata neizvjesnost te dug i mukotrpan put, često nedostižan, koji se nalazi između ideje, početka stvaranja i krajnjeg cilja, realizacije. U tom međuprostoru mnoge ideje nestanu, izgube se, kako dobre, tako i loše. Izgube se mnoge misli i ostanu neostvarene ideje i koncepcije. Zasigurno su mnoge vrijednosti što su izgubljene u ladicama raznih arhiva, fakulteta, privatnih zbirki ili samo nepregledanih ostavština na tavanima i u skladištima zaustavile razvojnu misao neke generacije na tren ili godinu, pa čak i desetljeće. Stvarni izraz kreativne snage koja je zaboravljena možda nije presudno utjecao na razvoj suvremene arhitekture, ali vrijedno je vraćati se i nerealiziranom, ma kakvo ono u kontekstu današnjeg gledanja arhitekture bilo.“ – iz teksta upraviteljice Muzeja, izv. prof. dr. sc. Borke Bobovec.
