Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru organizirao je u utorak, 30. rujna 2025., znanstveno-stručni skup pod nazivom Tragovi i obzori: arhitektonska baština Bjelovara. Skup je održan u prostorima Veleučilišta u Bjelovaru, povodom Dana grada Bjelovara, Dana bjelovarskih branitelja te u okviru Dana europske baštine 2025. Tema ovogodišnjih Dana europske baštine posvećena je arhitektonskoj baštini kao ključnom dijelu kulturnog identiteta, povijesne memorije i svakodnevnog života. Suorganizatori događanja bili su Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Državni arhiv u Bjelovaru, Gradski muzej Bjelovar i Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar, čime je potvrđena važnost međuinstitucionalne suradnje u očuvanju i promicanju kulturne baštine.

Program je započeo glazbenim nastupom učenika Glazbene škole Vatroslava Lisinskog Bjelovar C. M. von Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak 3′, kvarteta rogova pod mentorstvom Ivana Oškere, prof. mentora. Pozdravne i uvodne riječi uputili su Marija Jungić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Zdravko Pavec, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje i sport Grada Bjelovara, te akademkinja Jasna Čapo, voditeljica Zavoda HAZU u Bjelovaru. Svi su istaknuli važnost očuvanja arhitektonskog nasljeđa kao temeljnog dijela identiteta grada te potaknuli na daljnje zajedničko djelovanje u tom smjeru.

U znanstveno-stručnom dijelu skupa sudjelovali su dr. sc. Tatjana Tkalčec, prof. dr. sc. Alexander Buczynski, izv. prof. dr. sc. Jasenka Kranjčević, Ana Drveni, Helena Lazić Marušić, Marijana Dragičević, Vjeruška Štivić, Ivana Blažeković i izv. prof. dr. sc. Alen Žunić. Izlaganja su obuhvatila širok raspon tema koje povezuju arhitekturu, urbanizam, turizam, povijest i književnost u kontekstu oblikovanja identiteta Bjelovara. Grad se pritom sagledava i kroz prizmu vojnog grada, čije je urbano tkivo oblikovano kao strateško i obrambeno središte Vojne krajine. Izlaganja su započela prikazom povijesnih utvrda na bjelovarskom području. Kroz primjere značajnih gradskih građevina, poput zgrade Hrvatskog sokola i nekadašnje sinagoge, kao i kroz književne prostore opisane u prozi Gorana Tribusona, naglašena je duboka povezanost materijalne i nematerijalne baštine s oblikovanjem suvremenog urbanog identiteta.

Posebno je predstavljen projekt „Kulturni četverokut“, kroz koji Državni arhiv u Bjelovaru, Gradski muzej Bjelovar i Narodna knjižnica „Petar Preradović“ zajednički djeluju na očuvanju, istraživanju i popularizaciji bogate kulturne ostavštine Bjelovara. Skup je završio impresivnom vizijom razvoja grada do 2050. godine, kojom je ponuđen smjer održivog urbanog planiranja, revitalizacija jezgre grada te uključivanja kulturne baštine u suvremene razvojne strategije.

Zaključno se može reći da je skup otvorio prostor za dijalog između prošlosti i budućnosti, tradicije i modernih urbanističkih vizija, stvarajući most koji povezuje kulturnu baštinu s inovativnim pristupima razvoju urbane sredine.

Povodom održavanja skupa objavljena je Knjižica sažetaka – Tragovi i obzori: arhitektonska baština Bjelovara, koja je dostupna u Digitalnoj zbirci i katalogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čime se osigurava dostupnost izloženih radova i ideja stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti. Ovaj znanstveno-stručni skup potvrdio je da je arhitektonska baština ne samo svjedočanstvo prošlosti, nego i vrijedan resurs za promišljanje suvremenog identiteta i budućnosti grada Bjelovara.