U četvrtak 12. lipnja 2025. u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Josip Klaić, asistent zaposlen u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, održao je predavanje iz ciklusa Znanost u žarištu pod naslovom “Gundulić i Bukovac – između riječi i slike”.

Četiri slikarske kompozicije Vlaha Bukovca s likom Ivana Gundulića nastale za Akademijinu Galeriju, Odjel za nastavu i bogoštovlje, Hrvatsko narodno kazalište te Nacionalnu i
sveučilišnu knjižnicu označavaju vrhunac otkrivanja lika i djela velikog pjesnika započet još s ilircima u prvoj polovici 19. stoljeća. Prva i najpoznatija kompozicija Gundulić zamišlja
Osmana (1894.) nastala je izravno za galerijski prostor dok kasnije tri imaju dekorativnu i funkcionalnu ulogu u prostorima institucija za koje nastaju. U predavanju su upravo prostori
ovih institucija promotreni kao fundamentalni za sadržaj i formu slikarskih kompozicija. Svaki od primjera, a napose onaj prvi za Akademijinu Galeriju koji je ujedno i
najizravnije vezan za sami književni predložak (ep Osman), detaljno će se analizirati.
Posebna pozornost dana je sadržaju koji otkriva da se ono nacionalno i povijesno prvenstveno vezuje uz jezično. Unifikacija jezičnog standarda kao temeljni program iliraca
ističe Gundulića prije svega kao političku figuru u mogućnosti ujedinjenja Hrvatske, a potom i šireg južnoslavenskog prostora. Tako ono književno, time prije umjetničko, zadobiva
konstitutivnu ulogu posebno u Strossmayerovom projektu osnivanja institucija (Akademija i Sveučilište). Njegova nadnacionalna ideja uz Bukovčev iznimni senzibilitet i razumijevanje
same slikarske naravi rezultirali su ciklusom jedinstvenim u korpusu europskog historijskog slikarstva ovog puta analiziranim između ostalog kroz hermeneutički, psihoanalitički i
teatrološki pristup.