Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje U skladu s prirodom: uloga botaničkih vrtova u očuvanju biološke raznolikosti koje će održati dr.sc. Sanja Kovačić iz Botaničkog vrta Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Knjižnici HAZU u srijedu, 28. svibnja 2025. s početkom u 11 sati.

Moderator i organizator predavanja je pročelnik sekcije za zaštitu bioraznolikosti prof.dr.sc. Željko Škvorc.

 Sažetak

Ovisno o definiciji, danas postoji između 1800 i 2500 botaničkih vrtova u 150 zemalja svijeta, koje godišnje obiđe više od 300 milijuna posjetitelja. Čuvaju i do 100.000 različitih biljnih vrsta, među kojima je i sve više onih koje su izumrle u prirodi. Namjena je botaničkih vrtova raznolika: postoje tradicionalni i suvremeni, sve­učilišni i gradski, javni i privatni. Mnogi su specijalizirani za uzgoj određene skupine biljaka: božura ili ruža, planinskih ili močvarnih vrsta, ljekovitih ili sukulentnih biljaka, endemičnih svojti ili uzgojnih kultura. Arboretumi – zbirke drvenastih vrsta – mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi botaničkih vrtova. Botanički vrtovi redovito imaju i banke gena, u kojima čuvaju sjemenke različitih biljnih vrsta: neki samo onih koje uzgajaju u svojim zbirkama, a neki pak samo onih koje su skupljene na prirodnim staništima u matičnoj zemlji. Uloga i važnost botaničkih vrtova mijenjala se i evoluirala tijekom pola tisućljeća njihovog postojanja nakon ‘otkrića Amerike’. Osim što svaki vrt mora poznavati i čuvati povijest svojih ciljano uzgajanih zbirki, često postaje i spontano utočište raznovrsnih divljih biljaka i životinja usred velikog grada, gdje živjeti u skladu s prirodom postaje svakim danom sve manje moguće. Mogu li botanički vrtovi zaista spasiti biljke od izumiranja ili samo prolongiraju agoniju vrsta čija su prirodna staništa nepovratno nestala, pitanja su bez pravog odgovora u svijetu u kojem održivi razvoj (p)ostaje tek mrtvo slovo na papiru. Klimatske promjene, nepopravljive štete nanesene čitavim biomima, pretjeran uzgoj monokultura u cilju prehrane ljudske populacije – čiji se rast na 10 milijardi očekuje do 2058. – sve to čini misiju botaničkih vrtova u očuvanju biološke raznolikosti još dramatičnijom.

Životopis

Dr. sc. Sanja Kovačić stručna je savjetnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja zaposlena u Botaničkom vrtu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2000. godine. Kroz desetljeća zadužena za vrtne zbirke hrvatske flore i raznovrsnih egzotičnih vrsta, također je posvećena edukaciji: putem info-ploča, biltena, predavanja i izložbi za mnogobrojne posjetitelje Vrta, a putem vrtnih društvenih mreža za sve ljubitelje biljaka koji nisu u mogućnosti posjećivati Vrt. Autorica je više od 250 stručnih, znanstvenih i popularnih članaka i knjiga te majka dviju tinejdžerki.