SKUPOVI I PREDAVANJA

HAZU organizira raznovrsna događanja kao što su znanstveni skupovi, okrugli stolovi, promocije knjiga, komemoracije, konferencije za novinare, znanstvena i stručna predavanja

U Knjižnici HAZU predstavljanje monografije Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja

U organizaciji Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak 13. ožujka 2026. u Knjižnici HAZU predstavljena je monografija Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja. Monografija je izašla u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ediciji Architectonica Hrvatskoga muzeja arhitekture. Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na IUAV-u pri Sveučilištu u Veneciji (IUAV, University of Venice) Between Neo-avant-garde Art and Biourbanism. Andrija Mutnjaković: National Library of Kosovo u kojoj se razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića te se uspostavljaju relacije arhitekture kosovske nacionalne biblioteke s regionalnom tradicionalnom arhitekturom Kosova. Monografija je pisana na engleskome jeziku te je opsežno popraćena fotografijama Luke Mjede. Predgovore su napisali predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, izvanredni profesor Maurizio Meriggi s Politehnike u Milanu (Politecnico di Milano) koji su i govorili na predstavljanju, uz autora Rilinda Čočaja i akademika Andriju Mutnjakovića koji je 1971. projektirao Nacionalnu knjižnicu Kosova „Pjetër Bogdani“ u Prištini, kako se danas zove, dovršenu 1982.

Osnovni modul zgrade je kocka prekrivena kupolom jer je Mutnjaković taj element prepoznao kao zajednički nazivnik povijesne arhitekture Kosova, povezujući bizantske crkve i osmanske džamije u jedinstveni, transnacionalni i transreligijski izraz. Koncept počiva na ponavljanju tog osnovnog modula, stvarajući zgusnutu, raščlanjenu strukturu koja podsjeća na tradicionalne orijentalne gradske jezgre.

Akademik Neidhardt istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića i podsjetio na njegova najvažnija arhitektonska djela, kao i na njegove knjige posvećene povijesti hrvatske arhitekture i urbanizma, posebno one o hrvatskim renesansnim graditeljima koji su gradili s obje strane Jadrana, poput Jurja Dalmatinca i Lucijana Vranjanin, čime je pridonio afirmiranju njihove baštine.

Maurizio Meriggi istaknuo je da je studija dio istraživanja koje se provodi u sklopu doktorskog studija arhitektonske kompozicije na Sveučilištu u Veneciji uz fokus na arhitekturu nekih od najvažnijih ličnosti arhitekture s druge strane Jadrana. Ocijenio je da je zanimanje za ovo područje vođeno figurativnom i kulturnom srodnošću s korijenima venecijanske škole, što se očituje u tri temeljne karakteristike. Prva karakteristika, smatra, ukorijenjena je u geopolitičkoj bliskosti s poslijeratnim kontekstom koji je tražio jedinstvenu interpretaciju modernosti i društvenog angažmana, povezujući arhitekturu i demokraciju, u nekim aspektima slično viziji koja se ponekad tražila u različitim oblicima i u Italiji. Druga je karakteristika arhitektonsko istraživanje koje zadržava svoje izvorne, pradavne kvalitete, karakteristike između figuracije i tipologije; referenca na tradiciju smještenu u vizualne znakove i vrlo daleka sjećanja koja su upečatljiva u svojoj neposrednosti. Treća karakteristika nadilazi europsku avangardu i suvremeno doba, dodao je Meriggi.

Rilind Čočaj kazao je da je svojim istraživanjima htio rekonstruirati arhitektonsku misao Andrije Mutnjakovića, i iz njegovog djela, ali i iz teorijskih tekstova, kao i istražiti njegove konstrukcijske principe. Arhitektura Andrije Mutnjakovića primjer da zgrada nože biti više od funkcije i više od forme, zgrada u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost arhitekture i očituje umjetnička i arhitektonska vizija. Ona je prototip Mutnjakovićevog idealnog grada”, kazao je Čočaj.

Akademik Mutnjaković je istaknuo da ova knjiga ne govori o zgradi, nego o njenom projektiranju, što je po njegovim riječima osnova arhitekture. “Knjige su trajnije od zgrada. Već prije 10.000 godina nastale su knjige koje danas možemo čitati, a arhitektura je srušena. Iz knjiga dakle više doznajemo o arhitekturi nego iz samih zgrada. Kad sam koncipirao ovu zgradu, htio sam da njena arhitektura nikoga ne vrijeđa i nikoga ne slavi i našao sam taj znak našao u kubusu i kupoli koje su preuzele tri religije u ovom kraju i duž Europe”, dodao je akademik Mutnjaković.

Datum

6. ožujka, 2026
Isteklo!

Vrijeme

08:00 - 18:00