U HAZU Treći hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji
Razred za tehničke znanosti i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirali su Treći hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji (HRUI 2025) u utorak 4. studenoga 2025. u dvorani Knjižnice HAZU. Predsjedatelj Simpozija bio je akademik Sven Lončarić, predsjednik Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU.
Informacije o Simpoziju dostupne su na adresi https://www.hrui.org/
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u uvodnom je govoru kazao da u posljednjem desetljeću svjedočimo preobrazbi gotovo svakog segmenta društva: od zdravstva, obrazovanja i energetike, do industrije, financija i kreativnih industrija. “Umjetna inteligencija više nije koncept budućnosti – ona je već sada industrijski standard, znanstveni prioritet i društveni izazov. Istodobno, kao znanstvena zajednica suočeni smo s nizom otvorenih pitanja. Kako istovremeno povećati performanse modela i smanjiti njihovu potrošnju energije? Kako osigurati transparentnost algoritama koji već donose odluke s realnim posljedicama za čovjeka? Na koji način zaštititi podatke, privatnost i digitalna prava bez usporavanja inovacija? I naposljetku, možda i najvažnije: kako postići povjerenje javnosti te odgovorno upravljati tehnologijom koja ima potencijal mijenjati strukturu rada, obrazovanja i demokratskih procesa? Odgovori na ta pitanja ne nastaju u izolaciji. Upravo ovakvi skupovi — kroz dijalog istraživača, inženjera, regulatora i institucija — predstavljaju ključni mehanizam za postavljanje novih znanstvenih ciljeva i oblikovanje etičkih i društvenih okvira unutar kojih će se umjetna inteligencija dalje razvijati. Uvjeren sam da će diskusije i rezultati ovoga skupa pridonijeti ne samo boljem razumijevanju tehnologije, već i odgovornijem oblikovanju njezine upotrebe”, rekao je akademik Neidhardt.
Nakon uspješno održana prva dva hrvatska simpozija o umjetnoj inteligenciji, zbog važnosti teme nastavlja se s organizacijom simpozija u 2025. godini. Brzi razvoj umjetne inteligencije otvara brojne nove primjene, ali kao i svaka nova tehnologija, postavlja nove izazove kroz svoj utjecaj na sve sektore društva.
Umjetna inteligencija je znanstveno područje čiji počeci sežu u sredinu prošlog stoljeća. Posljednjih desetljeća svjedoci smo brzog razvoja ovog područja prvenstveno zahvaljujući napretku teorijskih saznanja, razvoju naprednih računalnih tehnologija te značajnih financijskih ulaganja u istraživanja i razvoj koji su omogućili brojne primjene u raznim područjima ljudske djelatnosti. Metode strojnog učenja i duboke neuronske mreže omogućile su rješavanje vrlo kompleksnih problema za čije rješavanje je dosad bila potrebna ljudska inteligencija. Primjene umjetne inteligencije su u mnogim područjima ljudske djelatnosti uključujući industriju, zdravstvo, poljoprivredu, obrazovanje, financijski sektor, inteligentni transport, pametne gradove, računalnu sigurnost, obranu, arhitekturu i umjetnost.
Glavni cilj znanstvenog simpozija je okupljanje hrvatske znanstvene zajednice u području umjetne inteligencije te znanstvenika iz drugih područja znanosti, razmjena informacija te prikaz pregleda istraživačkih aktivnosti i raznovrsnih primjena. Također, želja nam je otvoriti forum za promišljanje smjernica razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj i izazova koje umjetna inteligencija donosi društvu, uključujući utjecaj na zanimanja i tržište rada, zakonsku regulativu te etička pitanja.