Pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 3. listopada 2025. u Knjižnici HAZU održan je simpozij Hrvatskog društva za stereotaksijsku radiokirurgiju HLZ-a Suvremena dijagnostika i liječenje raka gušterače.

Na simpoziju su sudjelovali brojni ugledni domaći i inozemni stručnjaci. Među najistaknutijima su prof. dr. sc. Helmut Friess, jedan od vodećih svjetskih kirurga u području raka gušterače, prof. dr. sc. Wen Wee Ma iz Cleveland Clinic Cancer Instituta (SAD), te domaći stručnjaci među kojima su prof. dr. sc. Stipislav Jadrijević, prof. dr. sc. Dragan Schwarz, prof. dr. sc. Mario Zovak, prof. dr. sc. Tajana Pavić i mnogi drugi. Njihova predavanja i razmjena iskustava pridonijeli su novim spoznajama i unapređenju multidisciplinarnog pristupa dijagnostici i liječenju raka gušterače.

U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 800 novih slučajeva raka gušterače, bolesti koja nosi neslavnu titulu jednog od najsmrtonosnijih karcinoma. Gotovo isti broj ljudi od nje i umre, što jasno pokazuje koliko je riječ o teškom i podmuklom tumoru. Petogodišnje preživljenje ostaje ispod 10 posto, a većina pacijenata ne doživi ni godinu dana nakon postavljanja dijagnoze.

“Rak gušterače smatra se rijetkom bolešću. U Europi se otkrije manje od šest tumora na 100 tisuća stanovnika, a rijetke bolesti često nisu zanimljive farmaceutima niti istraživačima. Ipak, Europa se u tom pogledu počinje buditi”, kazala je dr. sc. Ana Mišir Krpan, specijalistica radioterapije i onkologije te tajnica Hrvatskog društva za stereotaksijsku radiokirurgiju.

Statistika otkriva još jednu poraznu činjenicu: rak gušterače javlja se u prosjeku kod četiri do pet ljudi na 100 tisuća stanovnika, ali po smrtnosti zauzima peto mjesto među malignim bolestima – odmah iza raka pluća, raka dojke kod žena, raka prostate kod muškaraca i raka debelog crijeva. Problem je što se bolest rijetko otkrije na vrijeme: samo oko 15 posto pacijenata u trenutku dijagnoze ima tumor u fazi u kojoj je moguće kirurško odstranjenje. A upravo je operacija jedina terapija koja pruža realnu nadu u dugotrajnije preživljenje.

Za većinu oboljelih, njih čak 85 posto, rak je u trenutku otkrivanja već proširen ili je zahvatio okolne krvne žile i strukture, zbog čega ga nije moguće operirati. Takvi pacijenti mogu se liječiti samo sustavno – kemoterapijom ili ciljanim lijekovima – no ishodi su i dalje skromni: prosječno preživljenje mjeri se u mjesecima. Sve to rak gušterače čini jednim od najvećih neriješenih izazova moderne onkologije.

Program