Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je predavanje Obnova drvenih konstrukcija na spomeničkoj baštini koje je održano u Knjižnici HAZU 6. ožujka 2026. Predavači su bili prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin, redoviti profesor u trajnom izboru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Juraj Pojatina, dipl. ing. građ., izvršni direktor tvrtke Studio Arhing.

Drvene povijesne konstrukcije u hrvatskoj praksi obnove nepokretne kulturne baštine donedavno su bile često zapostavljane. Uglavnom nevidljiv, tavanski krovni ili međukatni sklop nosive konstrukcije građevine nije imao primjeren tretman u većini slučajeva obnove. Posljedično se uglavnom licitiralo u smjeru bilo kompletne zamjene, bilo potpunog zanemarivanja tih dijelova građevine. Prekretnica je bila konstrukcijska obnova nakon potresa  2020. godine, koja je obuhvaćala širok spektar pojedinačno zaštićenih građevina u sklopu kojih su i drvene konstrukcije kao njihov neodvojiv dio, a ponegdje i jedini povijesni materijal nosive konstrukcije. Autorski je dvojac (prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te Juraj Pojatina, dipl.ing.građ., iz Studio Arhing) u simbiotskom spoju dviju osnovnih disciplina koje tretiraju drvene konstrukcije pokrenuo i odradio tridesetak postupaka obnove u svim fazama planiranja i projektiranja. Stoga je izlaganje bilo zamišljeno koncepcijski  dvodijelno: prvi dio odnosi se na istražnu fazu (prof. Turkulin), dok se drugi dio bavio tehnikama popravka i pojačanja (Pojatina, dipl.ing.građ.): od izrade arhitektonske snimke, stručnog pregleda i preliminarne ocjene stanja, nadalje ispitivanja i mjerenja koja provode drvnotehnološki inženjer te konstruktor, sve do prezentacije niza mogućih intervencija na nosivoj konstrukciji. U izlaganju se komentiraju brojni izvedbeni detalji, ali i prenose iskustva s gradilišta (poteškoće i izazovi u realizaciji obnove tih specifičnih sklopova). Imajući u vidu posebnosti drvenih konstrukcija kao što su: organsko porijeklo materijala, primjena tradicijskih spojeva uz minimalnu uporabu metalnih spojnih sredstava, utjecaj mikrobiologije (mogućnost zaraze drva), utjecaj vode u materijalu i okolišu te ostalo, evidentno je da se radi o složenoj problematici te nužnoj multidisciplinarnosti pristupa, kako bi se osigurala primjerena analiza i donijela odluka o postupanju s konstrukcijom. Zato je pri ocjeni stanja važna suradnja konstruktora i arhitekata, ali i drvnotehnoloških inženjera, specijaliziranih za drvo u graditeljstvu. U svakom slučaju, a pogotovo se to odnosi na povijesno vrijedne primjere, u timu je obavezno i konzervator-restaurator. Svi oni svojim znanjima samo zajedno mogu kvalitetno sagledati stanje nosive konstrukcije i pažljivo odabrati postupke i metode njezina popravka, obnove i očuvanja. Izlaganje je bilo bogato primjerima, ručnim skicama, fotografijama s izvođenja i brojnim drugim ilustracijama iskustava u provedbi obnova.

Moderator i organizator predavanja bio je tajnik Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, prof. dr. sc. Ivica Kisić u suradnji s prof. dr. sc. Vlatkom Jirouš-Rajković, redovitom profesoricom u trajnom izboru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije.

Juraj Pojatina rođen je 1977. godine u Zagrebu, gdje je 2003. diplomirao na Građevinskom fakultetu (konstruktersko usmjerenje). Dobitnik je Rektorove nagrade za rad s područja drvenih konstrukcija. Nakon pripravništva u Metal-projektu, prelazi u Studio Arhing gdje radi i danas kao projektant voditelj na projektima konstrukcija. Stručno usavršavanje nastavlja u Barceloni na konstrukcijskoj obnovi povijesnih građevina (SAHC – Structural Analysis of Historical Constructions). Za U.S. Department of State provodi seizmičke procjene postojećih građevina u nekoliko država regije. Uže područje specijalizacije su mu inženjerske drvene i čelične konstrukcije, seizmičke analize i sanacije povijesnih građevina. Član je Međunarodnoga vijeća za spomenike i spomeničke cjeline – ICOMOS. Nakon zagrebačkog potresa 2020. godine postaje redoviti član stručnih povjerenstava za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine pri Ministarstvu kulture i medija RH i Ministarstvu graditeljstva RH, član ekspertnih skupina Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Građevinskog fakulteta u Zagrebu te aktivno sudjeluje u radu Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo. Dobitnik je Medalje Grada Zagreba za nesebičan doprinos u pregledu i procjeni stanja najsloženijih i najvažnijih zagrebačkih građevina oštećenih u potresu u Zagrebu, Nagrade Sveučilišta u Zagrebu – Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije vanjskim suradnicima za suradnju s fakultetom ili promidžbu fakulteta, te nagrade Hrvatske komore inženjera građevinarstva Kolos za izuzetna dostignuća u struci.

Prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin (1960.) redoviti je profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Nastavnik je kolegija Uporaba drva u graditeljstvu, Tehnologija drvnih proizvoda za graditeljstvo te Modifikacije drva. Diplomirao je i magistrirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao 1996. disertacijom Photodegradation of exteriortimber building components. Kao gostujući znanstvenik djelovao je u više navrata u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Italiji. Bio je gostujući profesor na Sveučilištu Basilicate u Potenzi (Italija) te predavao na TUM-u (Tehničko sveučilište u Münchenu). Bio je voditelj triju međunarodnih te dvaju domaćih znanstvenih projekata. Osnivač je i voditelj akreditiranog Laboratorija za drvo u graditeljstvu (LDG) Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Bio je glavni urednik znanstveno-stručnoga časopisa Drvna industrija, sada je član uredničkih odbora i recenzent uglednih časopisa o drvnoj znanosti. Dobitnik je Nagrade za posebna postignuća Sveučilišta u Zagrebu – Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije,  Nagrade za doprinos drvnotehnološkoj struci Hrvatske gospodarske komore, te nagrade Sveučilišta u Zagrebu Praemium biotechnicum.

Objavio je 64 znanstvena rada i 86 stručnih radova, tri znanstvene brošure i nekoliko stručnih brošura te nastupio na šezdesetak konferencija. Nakon potresa vodio je brojna ispitivanja i izradio tridesetak elaborata ocjene stanja i prijedloga sanacije hrvatskih povijesnih drvenih konstrukcija i drvenih prozora na zaštićenim kulturnim dobrima.