Obilježavanje i osvrt na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je u srijedu 3. prosinca 2025. u Knjižnici HAZU skup Obilježavanje i osvrt na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti s nizom predavanja koja su prezentirala odabrane aspekte razvoja kvantne fizike. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio da je prije stotinu godina objavljeno nekoliko važnih radova koji su pokrenuli lavinu otkrića i razvoj kvantne teorije. Tu se posebno ističe rad Wernera Heisenberga naslovljen “Über die quantentheoretische Umdeutung kinematischer und mechanischer Beziehungen” (O kvantnoj reinterpretaciji kinematičkih i mehaničkih odnosa) koji je vodio do „matrične mehanike“, prve konceptualno samostalne i logički dosljedne formulacije kvantne mehanike. Ubrzo nakon njega, 1926. godine je Erwin Schrödinger’s objavio rad naslovljen “Quantisierung als Eigenwertproblem” i predložio koncept valne mehanike. Važan doprinos dao je P.A.M. Dirac sa teorijom tzv. q-brojeva, a kasnije se pokazalo da su sva tri pristupa ekvivalentna. Niels Bohr, Max Born i Heisenberg su dali statističku interpretaciju teoriji, poznatiju kao Kopenhagenška interpretacija, oko koje se vode debate te provode istraživanja i danas.
Kvantna je mehanika u prošlom stoljeću omogućila razvoj cijelog niza tehnologija koji su značajno utjecali na razvoj društva: razvoj poluvodičke tehnologije, tranzistora i modernih računala; otkriće lasera koji je imao utjecaj na komunikacije i razvoj interneta; otkriće nuklearne magnetske rezonancije koja uz lasere ima važan doprinos razvoju medicine; dostupnost nuklearne energije; razvoj preciznih satova bez kojih ne bi imali mogućnost navigacije putem satelita i cijeli niz drugih doprinosa tehnologiji.
Danas su u fokusu kvantne komunikacije, razvoj kvantnih računala i iznimno osjetljivih senzora utemeljenih na kvantnim efetima, a ta se istraživanja koji put spominju i kao druga kvantna revolucija.
Uz razvoj tehnologija, kvantna fizika je i danas predmet temeljnih istraživanja poput razumijevanja kolapsa valne funkcije prilikom mjerenja. Temeljna pitanja poput odnosa Einsteinove opće teorije relativnosti (teorija gravitacije) i kvantne fizike nisu razjašnjena.
Godine 2024., UN-ova Generalna skupština, pod vodstvom UNESCO-a, proglasila je 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije. Ova inicijativa ima za cilj poticanje međunarodne suradnje, posebno fokusirajući se na jačanje globalne suradnje i promoviranja ravnopravnosti spolova u STEM područjima.
| Prva sekcija (predsjedavajući: akademik Milko Jakšić) | ||
| 10.15 -10.30 | Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
|
Uvodni govor, otvaranje skupa |
| 10.30 – 11.00 | Akademik Hrvoje Buljan | Granica kvantnog i klasičnog svijeta |
| 11.00 – 11.30 | Izv. prof. dr. sc. Tihomir Vukelja | Filozofska poruka kvantne mehanike |
| 11.30 – 12.00 | Akademik Dario Vretenar | Kvantna isprepletenost |
| 12.00 – 12.30 | Pauza | |
| Druga sekcija (predsjedavajući: akademik Dario Vretenar) | ||
| 12.30 – 13.00 | Akademik Milko Jakšić | Uloga kvantne fizike u suvremenoj tehnologiji |
| 13.00 – 13.30 | Prof. dr. sc. Matija Kazalicki | Kvantno računarstvo: Budućnost obrade informacija |
| 13.30 – 14.00 | Akademik Vladimir Paar | Kvantna fizika i evolucija |
| 14.00-14.15 | Završni komentari i zatvaranje skupa | |
Prije stotinu godina objavljeno je nekoliko važnih radova koji su pokrenuli lavinu otkrića i razvoj kvantne teorije. Tu se posebno ističe rad Wernera Heisenberga naslovljen “Über die quantentheoretische Umdeutung kinematischer und mechanischer Beziehungen” (O kvantnoj reinterpretaciji kinematičkih i mehaničkih odnosa) koji je vodio do „matrične mehanike“, prve konceptualno samostalne i logički dosljedne formulacije kvantne mehanike. Ubrzo nakon njega, 1926. godine je Erwin Schrödinger’s objavio rad naslovljen “Quantisierung als Eigenwertproblem” i predložio koncept valne mehanike. Važan doprinos dao je P.A.M. Dirac sa teorijom tzv. q-brojeva, a kasnije se pokazalo da su sva tri pristupa ekvivalentna. Niels Bohr, Max Born i Heisenberg su dali statističku interpretaciju teoriji, poznatiju kao Kopenhagenška interpretacija, oko koje se vode debate te provode istraživanja i danas.
Kvantna je mehanika u prošlom stoljeću omogućila razvoj cijelog niza tehnologija koji su značajno utjecali na razvoj društva. Spomenimo neke od njih: razvoj poluvodičke tehnologije, tranzistora i modernih računala; otkriće lasera koji je imao utjecaj na komunikacije i razvoj interneta; otkriće nuklearne magnetske rezonancije koja uz lasere ima važan doprinos razvoju medicine; dostupnost nuklearne energije; razvoj preciznih satova bez kojih ne bi imali mogućnost navigacije putem satelita i cijeli niz drugih doprinosa tehnologiji.
Danas su u fokusu kvantne komunikacije, razvoj kvantnih računala i iznimno osjetljivih senzora utemeljenih na kvantnim efetima, a ta se istraživanja koji put spominju i kao druga kvantna revolucija.
Uz razvoj tehnologija, kvantna fizika je i danas predmet temeljnih istraživanja poput razumijevanja kolapsa valne funkcije prilikom mjerenja. Temeljna pitanja poput odnosa Einsteinove opće teorije relativnosti (teorija gravitacije) i kvantne fizike nisu razjašnjena.
Godine 2024., UN-ova Generalna skupština, pod vodstvom UNESCO-a, proglasila je 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije. Ova inicijativa ima za cilj poticanje međunarodne suradnje, posebno fokusirajući se na jačanje globalne suradnje i promoviranja ravnopravnosti spolova u STEM područjima.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježava i osvrće se na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije prigodnim skupom sa nizom predavanja koja će prezentirati odabrane aspekte razvoja kvantne fizike.