Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priređuje komemorativni sastanak u povodu prve obljetnice smrti akademika Ivana Gušića u četvrtak 18. rujna 2025. u 12 sati u Knjižnici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. O životu i djelu preminulog akademika Gušića govorit će tajnik Razreda akademik Goran Durn, akademik Mladen Juračić i prof. emer. Vlasta Ćosović.

Istaknuti hrvatski geolog i paleontolog akademik Ivan Gušić rodio se 17. studenog 1938. u Zagrebu gdje je maturirao na klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je 1962. na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakultetu, a 1974. doktorirao. Ondje je predavao od 1963. do 2008., od 1992. kao redoviti profesor. Bio je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Münsteru od 1980. do 1985. i Instituta za geološka istraživanja u Zagrebu od 1985. do 1990. Od 2009. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Za redovitog člana HAZU izabran je 1992. te je u Akademiji obavljao niz dužnosti. Od 2011. do smrti bio je voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU i predsjednik Odbora za krš, od 2011. do 2018. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti, a od 2006. do 2009. predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja. Od 2014. do smrti bio je i glavni urednik Glasnika HAZU.

Od 2019. bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademik Ivan Gušić posebno se bavio historijskom geologijom, odnosno geološkom evolucijom i postankom Dinarskih planina, kao i evolucijom Zemlje i života u cjelini. Opisao je i nekoliko novih vrsta mezozojskih mikrofosila (foraminifera i vapnenačkih algi), koji su se pokazali kao pouzdani pokazatelji starosti u plitkomorskim vapnenačkim naslagama nekadašnjeg Tetisa, iz kojih su pretežito izgrađene Dinarske planine.

Objavio je, sam i u koautorstvu, oko sedamdeset znanstvenih radova, od toga oko polovicu u uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima, te veći broj stručnih i popularno-znanstvenih članaka. Bio je autor dviju knjiga: Zar doista nije bilo dovoljno vremena?: razmišljanja o znanosti, evoluciji, istini i još koječemu (2010.) i Kreacionizam: stari mit u novome ruhu (2017.)

Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo za 2012.