U ponedjeljak 19. svibnja 2025. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je komemorativna sjednica posvećena životu i djelu što ga je za sobom ostavio hrvatski književnik i prevoditelj akademik  Luko Paljetak (19. VIII. 1943. – 12. V. 2024.). Na sjednici su govorili akademkinja Dubravka Oraić Tolić, tajnica Razreda za književnost HAZU, akademkinja Sibila Petlevski i dr. sc. Antun Pavešković.

Luko Paljetak rodio se 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i engleski jezik i književnost. Nakon studija radio je u Zadru kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka, a zatim kao asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost i na Katedri za svjetsku književnost Filozofskog fakulteta u Zadru (1973.-1978.).

Disertacijom o književnom djelu Ante Cettinea doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. Od 1978. do 2014. radio je kao urednik i tajnik uredništva časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica hrvatska Dubrovnik.

Za redovitog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1997., a od 1992. bio je član suradnik. Bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti od 2001. i prvi inozemni član Akademije ruske književnosti (ARS) u Moskvi od 2011. te član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ od 2017.

Akademik Luko Paljetak objavio je 60-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih Miševi i mačke naglavačke, veliki broj grafičko-pjesničkih mapa u suradnji s mnogim hrvatskim slikarima (Vejzović, Arbanas, Pozaić, Popović i dr.), dva romana, drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, slovenskog, francuskog, talijanskog, ruskog i španjolskog. Uz ostalo, preveo je cjelokupan opus France Prešerena, Childe Harolda George Gordona Byrona, Sonete Williama Shakespearea, Uliksa Jamesa Joycea, Pod vulkanom Malcolma Lowryja, Canterburyjske priče Geoffreya Chaucera, pjesme u prozi Oscara Wildea, Ciganski romancero Federica Garcije Lorce i dr.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i nalaze se na dvostrukom CD izdanju u izvedbi mnogih glazbenika  (Dedić, Špišić, Hegedušić, Jusić i dr.; U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, Shalom Sara, Ljubičaste kiše, Marin Držić i dr. ). Pisao je i igrokaze za djecu te veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, a izveden je na Dubrovačkim ljetnim igrama 1994.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode. U slobodno vrijeme bavio se slikarstvom te je u Hrvatskoj imao niz zapaženih izložbi.

Akademik Luko Paljetak umro je u rodnom Dubrovniku 12. svibnja 2024.