U organizaciji Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana, Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. i 7. veljače 2025. u Knjižnici HAZU održan je 2. znanstveni skup “Bio-fizikalni procesi u Jadranskom moru.”

PROGRAM

Skup se sastojao od 14 pozvanih predavanja te okruglog stola, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Upravljanje zaštićenim područjima – dijalog znanosti i struke“.

U organizacijskom odboru skupa sudjelovali su dr. sc. Jakov Dulčić, akademik Mladen Juračić, izv. prof. dr. sc. Kristina Pikelj, prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić i izv. prof. dr. sc. Sunčica Bosak.

Pozvani predavači i sudionici obuhvaćaju znanstvenike i stručnjake iz Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta u Puli, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Instituta Ruđer Bošković, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo istraživača mora – 20000 milja i Javne ustanove nacionalnog parka Brijuni.

Knjiga sažetaka II ZNANSTVENI SKUP BIO-FIZIKALNI PROCESI U JADRANSKOM MORU

Zaključci 2. znanstvenog skupa Bio-fizikalni procesi u Jadranskom moru s temom: Upravljanje zaštićenim područjima – dijalog znanosti i struke:

1. Dijalog znanosti i struke u upravljanju zaštićenim morskim područjima na trenutnoj razini nije zadovoljavajući, te se nameće potreba za bržim komunikacijskim kanalima, poput zajedničke e-mail liste (npr. poput e-mail liste ProPriroda@haop.hr)
2. Postoji dugogodišnja suradnja znanosti i struke u upravljanju zaštićenim područjima, ali, nažalost, ciljevi nisu usklađeni.
3. Naglašena je potreba dobre diseminacije ciljeva i svrhe zaštićenih područja, kao i sustavna edukacija znanstvenika i zaposlenika u struci u vještinama prenošenja informacija prema široj javnosti, medijima i političarima. Važno je cjeloživotno obrazovanje, ali i dorada studijskih programa u RH u obrazovanju kadra koji radi u zaštićenim područjima.
4. Prepoznata je potreba za prilagodbom terminologije i potreba upravljanja zaštićenim područjima prema smjernicama struke, te bi trebalo uskladiti napore i zajednički cilj, a to je zaštita i očuvanje zaštićenih područja.
5. Zaštićena područja služe prvenstveno zaštiti prirode, ne razvoju turizma. Moguće rješenje kako pomoći upravama zaštićenih područja u tom cilju, je da plaće nužnog broja čuvara prirode i stručnih službi budu financirane iz sredstava države, neovisno o zaradi od turizma javne ustanove.
6. Mali je broj javno dostupnih podataka o stanju prirode u zaštićenim područjima te je kao važan korak prepoznato unapređenje baza podataka – kao što su baze bioraznolikosti dostupne putem Bioportala (bioportal.hr) i BioAtlasa. Potrebna je baza podataka staništa i vrsta (pogotovo zaštićenih i ugroženih) unutar Natura 2000 područja. Struka također apelira na veću kvalitetu izvješća istraživanja zaštićenih područja koji obavezno trebaju sadržavati konkretne prijedloge mjera zaštite područja. Nije dovoljan popis vrsta, važno je rezultate kritički objasniti u odnosu na druga područja, odnosno dati objašnjenje s interdisciplinarnog aspekta. Također, bitno je imati usklađene protokole monitoringa unutar zaštićenih područja.
7. Naglašava se važnost izrade studija utjecaja na okoliš i elaborata zaštite okoliša, ali i zahvata u okolišu koji moraju biti u skladu s održivim razvojem. Prepoznat je problem da investitor naručuje studije, time je u izravnom sukobu interesa, stoga je neophodna promjena načina plaćanja izrade studija. Prepoznat je problem prekasnog ukazivanja na moguće probleme u okolišu, manjak dostupnih podataka odnosno rezultata istraživanja znanstvene zajednice kao neophodne podloge za kvalitetnu procjenu utjecaja zahvata na okoliš kao i manjak stručnosti onih koji evaluiraju prostorne planove. Nameće se potreba obaveze zaposlenja ljudi iz struke u lokalnoj zajednici.
8. Neophodna je veća vidljivost studija utjecaja na okoliš i elaborata zaštite okoliša, obrazovanje lokalnog stanovništva o problemu zaštite i upravljanja okolišem, te razvoj odgovornosti svakog od nas. Izuzetno je važno razumijevanje važnosti zona potpune zaštite, njihove koristi za cijeli Jadran, te razvoj svijesti da one dugoročno podržavaju i socioekonomski razvoj lokalnog stanovništva.
9. U posljednjih 15 god zabilježena je izrazita devastacija obale. Hrvatska obala je stjenovita i njeno nekontrolirano “frezanje” i nasipavanje radi povećanja kapaciteta plaža, a time uništavanje bioraznolikosti morskog priobalja je u potpunosti neprihvatljivo. Nasipavanje obale i stihijsko sidrenje su jedan od većih izazova na Jadranu. Potrebna je edukacija lokalnih samouprava o stupnju štetnosti trenutnog trenda, kao i razvijanje svijesti turista o specifičnostima naše stjenovite obale.
10. Važno je razvijanje svijesti o intervencijama u okolišu koje dugoročno smanjuju vrijednost prostora (poput nasipavanja obala), te okretanje boljem upravljanju. Trenutno bilježimo potpuni nestanak nekih skupina organizama, pri čemu ni zaštićena područja nisu pošteđena te je primjerice u NP Brijuni zabilježen pad biomase riba za čak 83% u zadnjih 15 godina.
11. Naglašeno je pitanje kontrole u zaštićenim područjima, visina kazni, provedba propisa i malih ovlasti čuvara prirode. Predlaže se rješavanje problema u legislativi bottom up pristupom – onoliko koliko je moguće – skrećući pažnju na manjak zakonskih odredbi nad nekim problemima poput betoniranja/nasipavanja obale, kažnjavanje loših praksi u nautičkom turizmu te zakonski problem o provođenju kazni slanjem na adresu počinitelja. Dobar je primjer kontrole PP Telašćica gdje čuvari prirode usko surađuju i izlaze na teren s carinom, obalnom stražom, kapetanijom i ribarskom inspekcijom.

Skup je nastavak na znanstvenu radionicu „Biološko fizikalni procesi u Jadranskom moru – prezentacija projekata HRZZ-a“, prethodno održanoj na Sveučilištu u Dubrovniku 7. – 8. veljače 2023. godine u organizaciji voditelja šest projekata Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), s temom „Promjene u ekosustavu Jadranskog mora i izazovi terenskih istraživanja – optimizacija metodologije“ gdje su predstavljeni rezultati šest HRZZ projekata objedinjenih tematikom istraživanja bio-fizikalnih procesa u Jadranu. Projekti su obuhvaćali istraživanja procesa tonjenja i uzdizanja morske vode u srednjem Jadranu (voditelj akademik Mirko Orlić, PMF, Sveučilište u Zagrebu), dnevne vertikalne migracije zooplanktona u južnom Jadranu (voditeljica dr. sc. Mirna Batistić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), genetsku raznolikost zooplanktona u Jadranu (dr. sc. Rade Garić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), molekularni život fitoplanktona (dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, CIM Rovinj Institut Ruđer Bošković), oceanografski fenomen valova vezanih uz otok i njegov utjecaj na biološku produkciju (prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, PMF Sveučilište u Zagrebu i osjetljivost primarne proizvodnje uslijed klimatskih promjena (izv. prof. dr. sc. Žarko Kovač, PMF Sveučilište u Splitu). U sklopu prve radionice održano je devet pozvanih predavanja te je sudjelovalo 50 znanstvenika sa Geofizičkog i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split,  Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale iz Trsta, Društvo istraživača mora – 20000 milja, CIM Rovinj Instituta Ruđer Bošković, Fakultet za Fiziku, Sveučilišta u Rijeci i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Sudionici su sudjelovali u raspravama na okruglom stolu te je zajednički zaključeno da bi trebali nastaviti s održavanjem radionice/skupa svake dvije godine te se shodno tome organizira 2. Znanstveni skup sa proširenom tematikom.

U sklopu prve radionice su doneseni zajednički zaključci:

• U Jadranskom moru dolazi po povišenja saliniteta na što ukazuje više neovisnih mjerenja na cijelom području. Ta pojava nije uzrokovana samo većim sušama, već i promjena u cirkulaciji u Jonskom moru.
• Po prvi put svjedočimo promjenama u Jadranu u hidrografskim svojstvima Jadrana na multidekadnoj skali
• Bilježimo premoštenje izazova mjerenja u fizici i biogeokemiji zahvaljujući novim senzorima
• Kako bi se kvalitetno istražio neki fenomen, potrebno je prvo riješiti pitanja fizike, kako bi se adekvatno mogao postaviti eksperiment koji odgovara na biogeokemijska pitanja koja želimo istražiti
• Bentos je od izuzetne vrijednosti radi duže memorije svih procesa koji se odvijaju u vodenom stupcu, te je neophodno povezati procese površinskih slojevima s cijelim vodenim stupcem kako bi se dobila potpuna slika ekosustava
• Iznimno je važno simultano pratiti procese u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu radi razumijevanja ekosustava u cjelini
• Transekt Split Gargano, kao i Rovinj Po su jedni od najduže istraživanih transekata na svijetu te je neophodan nastavak sustavnih financiranja tih istraživanja; te transekt Dubrovnik do izobate od 1200m. Od iznimne je važnosti promatrati cijeli transekt neovisno o državnim granicama što je trenutno ponekad nepremostiv problem (Dubrovnik – Bari)
• Kao neophodna nadopuna in situ mjerenjima, iznimno su važne sve plutače, usidrene i slobodno plutajuće argo plutače, glideri i satelitska mjerenja koja daju kontinuirana mjerenja visoke prostorne i vremenske rezolucije
• Oceanografija u Hrvatskoj je jako ograničena raspoloživim istraživačkim brodovima. Trenutni kapaciteti nisu dovoljni, te se nameće potreba dodatnih brodova, možda među postojećim plovilima u vlasništvu Republike Hrvatske (Faust Vrančić)
• Radi nedostupnih plovila, izazova terenskih istraživanja i manjka raspoloživih financija manji dio oceanologa prijavljuje projekte koja uključuju rad na moru. Predlažemo da se financiranje terenskih istraživanja izdvoji iz troškovnika projekta kao što je plaća doktoranda, kako bi se više kolega motiviralo da ulažu u rad na moru.
• Iznimno je važno imati javno dostupne rezultate mjerenja kako bi se mogli opetovano koristiti i time se povećava važnost svih istraživanja