Članovi Akademije

Lederer Ana, dr. sc.

Akademske titule:

• doktor znanosti

Institucija:

• znanstvena savjetnica – Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta (2017. – …)

---

Životopis

Teatrologinja Ana Lederer rođena je 1964. u Subotici. Diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1987.), gdje je i magistrirala (1992.) i doktorirala (2002.). Od 1991. do 1999. zaposlena je kao znanstvena novakinja u Zavodu za književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1999. u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU do danas, kao znanstvena savjetnica. U dva mandata bila je intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (2005. – 2013.), kratko i zamjenica Ministra kulture RH (11. veljače 2016. do 24. studenog 2016.), pročelnica Gradskog ureda za kulturu (1. lipnja 2018. do 8. siječnja 2019.), te dva mandata gradska zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, od 2017. do 2025. godine.

Surađivala je na znanstvenim projektima Enciklopedija hrvatske književnosti (voditelji: ak. Ivo Frangeš i ak. Dubravka Oraić Tolić) Zavoda za književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1991. – 1999.) i Repertoar hrvatskih kazališta, Knjiga 4. (Voditelj: dr. sc. Branko Hećimović. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU (1999. – 2005.). Sudjelovala je na niz hrvatskih i međunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te je objavila nekoliko desetaka znanstvenih radova u zbornicima skupova i časopisima. Autorica je stručnih radova, prikaza, recenzija i kritika, četrdesetak pogovora i predgovora knjigama suvremenih hrvatskih dramatičara i prozaika. Za Stoljeća hrvatske književnosti priredila je kritička izdanja izabranih djela Ivana Raosa (2004.) te Milana Ogrizovića i Andrije Milčinovića (1996.), kao i izdanja djela hrvatskih dramatičara i prozaika za biblioteke Slavonica i Croatica, Vinkovci (Miroslav Feldman, 1994.; Josip Kosor, 1994., Ivan Raos, 1997., Eugen Kumičić, 1997., Tito Strozzi, 1999.) te monografiju Branka Cvitković – trideset godina umjetničkog djelovanja (2004.). Priredila je hrvatsko izdanje 500 drama – vodič kroz svjetsku i domaću dramsku književnost (2002.), a stručna je urednica i autorica većega broja leksikografskih jedinica za noviju dramu u Leksikonu hrvatske književnosti – Djela (2008.) te urednica i autorica tekstova za DVD monografiju Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (Prvo izd. 2011., drugo prošireno izd. 2013., HNK u Zagrebu). Autorica je i stručna suradnica više izložbi (Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost, MUO, 2018.; Art déco, MUO, 2011.; Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj, Galerija Klovićevi dvori, 2011.; 100 godina scenografije i kostimografije u Hrvatskoj, ULUPUH, HDLU, 2010.; Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, 2007.; Tito Strozzi, HDDU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU, 2000.). Voditeljica je međunarodnih znanstvenih savjetovanja Miro Gavran – prozni i dramski pisac, Nova Gradiška (2015.), Dani Ranka Marinkovića (2014.) te od 2000. do 2007. niza u organizaciji Odjela za kazalište, film i TV – Matica hrvatska, Zagreb (Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama; Hrvatska komedija 20. stoljeća; Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća; Suvremena hrvatska drama: kazalište, mediji, proza; Tematske i stilske posebnosti hrvatske drame i kazališta; Suvremena hrvatska drama 1980 – 2005; Autorske osobnosti u suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu – pisci, redatelji, glumci; Kazališne struke u suvremenom hrvatskom kazalištu). Bila je urednica kazališne rubrike nove serije novina za kulturu “OKO” (1990.), od 2004. do 2011. pročelnica Odjela za kazalište i film Matice hrvatske, od 2003. do 2005. glavna urednica časopisa Kazalište, članica umjetničkog savjeta GDK Gavella, Zagreb (2005.), izbornica 15. Marulićevih dana u Splitu (2005.) te članica više prosudbenih povjerenstava kazališnih i književnih nagrada (Nagrada Marin Držić, Književna nagrada fonda “Miroslav Krleža”, Nagrada AGM-a za najbolji tekst mladoga dramatičara u časopisu Plima, Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada Dubravko Dujšin – Vjesnik), festivalskih i kazališnih vijeća. Autorica je programa stručnoga preddiplomskog studija Menadžment i produkcija u kulturi za Poslovno veleučilište Zagreb (2016.). Uredila je jedanaest naslova Posebnih izdanja u Znanju (1995. – 2001.), devet naslova u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, Zagreb (1995.-1997.), dvije knjige Dramske biblioteke “Gavella”, Zagreb (2005.), devet naslova biblioteke Zlatna nit, Znanje (1998. – 2007.) te trideset pet naslova Biblioteke ITD, Znanje (1997. – 2006.). Od 1993. do 2002. surađivala je u Obrazovno-znanstvenom programu HRT-a kao scenaristica i voditeljica četrdeset jednog portreta u serijalu polusatnih emisija Antologija hrvatske književnosti  i Antologija hrvatske drame, a od 1996. do 1997. stručna je voditeljica dvanaest polusatnih epizoda serije Hrvatsko glumište.

Glavna područja njezinoga znanstvenoga interesa su povijest hrvatskoga kazališta te suvremena drama i kazalište.

Članica je Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Dobitnica je Godišnje državne nagrade za znanost (1999.), Nagrade “Petar Brečić” (2004.), Nagrade Matice hrvatske “A. G. Matoš” za kritiku i esej (2005.), te Nagrade ULUPUH-a (2010.).

Objavila je šest autorskih (Dobre slučajnosti, 1994.; Ivan Raos, 1998.; Redatelj Tito Strozzi, 2003.; Vrijeme osobne povijesti, 2004.; Ključ za kazalište, 2004.; Zakulisje – Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 2005 – 2013, 2023.) i dvije koautorske knjige (Ana Lederer – Martina Petranović – Ivana Bakal, Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909 – 2009., 2010.; Ana Lederer – Martina Petranović, Ideja sinteze: oblikovanje scene i kostima pedesetih godina 20. stoljeća, 2019.).

---

Bibliografija

Ana Lederer – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

Autorske knjige:

• Ključ za kazalište. Neotradicija, Matica hrvatska u Osijeku, Osijek, 2004.
• Vrijeme osobne povijesti. Biblioteka Razotkrivanja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
• Redatelj Tito Strozzi. Biblioteka Intermedia, Meandar, Zagreb, 2003.
• Ivan Raos. Meandar, Enciklopedija hrvatske književnosti, Zavod za književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1998.
• Dobre slučajnosti. Meandar, Zagreb, 1994.

Koautorska knjiga:

• Ana Lederer – Martina Petranović – Ivana Bakal, Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909 – 2009. ULUPUH, Zagreb, 2011.

Znanstveni i stručni radovi (izbor):

Uredničke knjige:

• Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, DVD monografija. Urednica izdanja i autorica tekstova Ana Lederer. HNK u Zagrebu, Prvo izd. 2011., drugo prošireno izd. 2013., Zagreb
• Leksikon hrvatske književnosti – Djela.  / Dujmić-Detoni, Dunja; Fališevac, Dunja; Lederer, Ana; Benčić-Rimay, Tea (ur.) / Školska knjiga, Zagreb, 2008.
• Ivan Raos: Izabrana djela. Priredila Ana Lederer. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
• Ivan Raos: Prosjaci & sinovi. Priredila Ana Lederer. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
• Branka Cvitković – trideset godina umjetničkog djelovanja. Priredila Ana Lederer. Biblioteka časopisa Kazalište, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb, 2004.
• 500 drama – vodič kroz svjetsku i domaću dramsku književnost. Priredila Ana Lederer. Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.
• Tito Strozzi: Drame. Priredila Ana Lederer. “Croatica”, knj. 69, Riječ, Vinkovci, 1999.
• Ivan Raos: Vječno nasmijano nebo. Biblioteka ” CROATICA “, I. kolo, knj. 13, “Riječ”, Vinkovci, 1997.
• Eugen Kumičić: Olga i Lina. Biblioteka “CROATICA”, I. kolo, knj. 20, “Riječ”, Vinkovci, 1997.
• Milan Ogrizović: Izabrana djela – Andrija Milčinović: Izabrane proze – M. Ogrizović / A. Milčinović: Prokletstvo. Priredila Ana Lederer /Predgovor, izbor, bibliografija djela i važnije literature o piscu, životopis. – Andrija Milčinović. /Predgovor, izbor, bibliografija djela i važnije literature o piscu, životopis/. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
• Miroslav Feldman: Drame. Pogovor, izbor i bibliografija objavljenih knjiga: Ana Lederer. Biblioteka “Slavonica”, SN “Privlačica”, Vinkovci, 1994.
• Josip Kosor: Požar strasti – Pripovijesti. Pogovor, izbor i bibliografija objavljenih knjiga: Ana Lederer. Biblioteka “Slavonica”, SN “Privlačica”, Vinkovci, 1994.

Radovi u znanstvenim časopisima i zbornicima skupova s recenzijom:

• Nacionalno kazalište i kulturna politika. Izvorni znanstveni članak. u: Zbornik radova 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstveni skupa Znanstvene, kulturne, obrazovne i umjetničke politike – europski realiteti (200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera), 18. – 19. svibnja 2015., Osijek, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, 2016., str. 269-276.
• Tri Gavranove monodrame. Zbornik radova s Međunarodnog stručnog skupa Miro Gavran – prozni i kazališni pisac. Nova Gradiška, 19. i 20. listopada 2015., Nova Gradiška 2016., str. 70-81.
• Ranko Marinković – direktor Drame HNK u Zagrebu. u: Teatar Ranka Marinkovića. Zbornik radova sa 7. Dana Ranka Marinkovića 2014. u Komiži, 19. – 21. rujna 2014., Komiža 2016., str. 114-130.
• Utjecaj kazališne kritike na publiku: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, 2005-2013. u: Publika i kritika. 42. Dani hvarskog kazališta, HAZU – Književni krug Split, Zagreb – Split, 2016., str. 549 – 562.
• Inozemna recepcija HNK-a u Zagrebu (2005. – 2013.: gostovanja, koprodukcije). u: Krležini dani u Osijeku 2015. Hrvatska drama i kazalište u inozemstvu. Prvi dio. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, HNK u Osijeku – Filozofski fakultet, Osijek. Zagreb – Osijek,  2015., str. 167-182.
• Kazališne kritike Antuna Barca. Izvorni znanstveni članak. U: Zbornik o Antunu Barcu. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zagreb /Crikvenica, 24. – 26. travnja 2014., Hrvatski književni povjesničari, Znanstveni zbornici sv. 14, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 173-183.
• Branko Gavella – teorija, teatar i Škola danas (jedan neznanstveni prilog za raspravu) u: Dani hvarskog kazališta – Gavella – riječ i prostor. HAZU – Književni krug, Zagreb-Split, 2013., 252-257.
• Drame Ljudevita Farkaša Vukotinovića, u: Vukotinović, Zbornik znanstvenog skupa „Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1893.-2003.) održanog u Zagrebu 29. i 30 listopada 2003., HAZU i Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb 2006.,11-15.
• Parodiranje svečanosti u suvremenoj hrvatskoj drami u: Dani hvarskog kazališta – Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu. HAZU – Književni krug, Zagreb – Split, 2005., 395-405.
• Između zavičaja i Europe: Gastarbajteri u suvremenoj hrvatskoj drami. u: Krležini dani u Osijeku 2004. – Zavičajno i europsko u hrvatskoj dramatici i kazalištu. HAZU/ HNK u Osijeku/ Filozofski fakultet u Osijeku, Zagreb – Osijek 2005., 297- 306.
• Hrvatska scenografija dvadesetih godina prošloga stoljeća (nacrt), u: Dani Hvarskog kazališta – Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća. HAZU – Književni krug, Zagreb – Split, 2004., 259-268.
• Hrvatska scenografija pedesetih: nova likovnost, u: Krležini dani u Osijeku 2003. – Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, HNK Osijek – Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004., 288-296.
• Josip Kosor, U «Café du Dôme», u: Josip Kosor. Prilozi sa znanstvenog kolokvija 2002., Otok, 5. listopada 2002. Biblioteka Znanstveni kolokvij, svezak 4 – «Pjesnički susreti» Drenovci, Hrvatska, «Hrašće», Drenovci 2003., 31-35.
• Strozzijev udžbenik za glumu, u: Krležini dani u Osijeku 2001. Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija. Drugi dio. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, HNK Osijek – Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2002., 167-178.
• Kumičićeve drame, u: Eugen Kumičić – život i djelo. U organizaciji Razreda za književnost HAZU. Udruga Jenio Sisolski, Brseč, 2002., 27-32.
• Redateljski ekspresionizam Tita Strozzija, u: Krležini dani u Osijeku 2000. Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija. Prvi dio. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, HNK Osijek – Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001., 206-224.
• Hrvatska drama i kazalište u devedesetim godinama, u: Krležini dani u Osijeku 1999. Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, HNK Osijek – Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2000., 246-252.
• Hrvatska drama i kazalište na kraju 20. stoljeća. “Umjetnost riječi”, XLIII, 3-4, Zagreb, 1999., 297-304.
• Hrvatska drama na kraju ovoga stoljeća, u: Prvi hrvatski slavistički kongres – Zbornik radova III, Zagreb, 1999.
• Hrvatski dramski repertoar od 1990. do 1995., u: Krležini dani u Osijeku 1995, Suvremena hrvatska dramska književnost i kazalište od 1968./1971. do danas. Druga knjiga. Priredili B. Hećimović i B. Senker. HNK Osijek-Pedagoški fakultet, Osijek-Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek-Zagreb, 1997., 194-200.
• Čitajući Kosorove drame, u: Krležini dani u Osijeku 1996, Osijek i Slavonija – Hrvatska dramska književnost i kazalište. Priredio B. Hećimović. HNK Osijek-Pedagoški fakultet, Osijek-Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek-Zagreb, 1997., 140-146.
• Jezik hrvatske kazališne kritike, u: Krležini dani u Osijeku 1995. HNK Osijek-Pedagoški fakultet, Osijek-Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Osijek-Zagreb 1996., 141-147.
• TV adaptacije Krležinih djela, u: Krležini dani u Osijeku 1993. HNK Osijek-Pedagoški fakultet, Osijek-Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Osijek-Zagreb, 1995., 52-55.
• Biblijski mitemi u hrvatskoj drami dvadesetih i tridesetih godina ovoga stoljeća. “Umjetnost riječi”, XXXVIII, 1, Zagreb, siječanj-ožujak 1994., 3-13.
• Raosova drama Navik on živi ki zgine pošteno i Zrinsko-frankopanska tema, u: Krležini dani u Osijeku 1992. HNK Osijek, Pedagoški fakultet – Osijek, Zavod za književnost i teatrologiju HAZU – Zagreb. Osijek-Zagreb, 1993., 94-97.
• Croatian Stage of the Twenties and Thirties. Internationales Musik-Festival Komponistinnen – Heidelberg 1991/1992 – Russische Avantgarde/Musikavantgarde im Osten Europas (Dokumentation-Kongressbericht). Kulturinstitut Komponistinnen heute e. V., Heidelberg, 1992., 207-214.

Poglavlja u knjizi:

• Prostor za teatar, u: Savska 25 – Arheologija modernosti u prostoru Studentskog centra. Urednik Feđa Vukić. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2014., 102-125.
• Art déco i hrvatsko kazalište, u: Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata. MUO Zagreb 2011., 163-174.
• Jaki otisak na kazališnoj sceni, u:  Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj. Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2011., 72-87.
• O Violiću, u: Božidar Violić, Isprika. Naklada Ljevak, Zagreb 2008., 367-370.
• Drame hrvatske moderne, u: Drame hrvatske moderne. Izabrala i uredila A. Lederer. Znanje, Zagreb, 2007., 443-447.
• Avangardne tendencije u hrvatskom kazalištu: dvadesete – pedesete – sedamdesete, u: Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007, 198 – 213.
• Rzeczywistość i współczesny dramat chorwacki, Widzieć Chorwację, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990 – 2005, redakcja Krystyna Pieniążek_Marković, Goran Rem, Bogusław Zieliński, Wydawnictwo Naukowe, Poznań 2005, 341-346.
• Modernost u kazalištu – identitet grada. u: Zagreb – Modernost i grad. Uredio Feđa Vukić. AGM, Zagreb, 2003., 202-227. i Modernity and the City. Edited by Fedja Vukić. AGM, Zagreb 2003., 202-227. (engl. izd.)

Znanstveni radovi u drugim časopisima:

• Ženski likovi u hrvatskoj drami osamdesetih i devedesetih. „Kazalište“, IX, 21/22, Zagreb, 2005., 138-143.
• Glumac u suvremenom kazalištu. „Kazalište“, VIII, 17-18, Zagreb, 2004., 142-149.
• Lica utopija i distopija u hrvatskoj drami na prijelazu iz XX. u XXI. stoljeće. „Kolo“, XIV, 4, Zagreb, 2004., 156 – 165.
• Redatelj u hrvatskom kazalištu devedesetih. “Kazalište”, 13-14, Zagreb, 2003., 136-143.
• Strozzijev Dramski studio. “Kazalište”, 9-10, Zagreb, 2002., 206-213.
• Milan Ogrizović, pravi pripadnik stilskoga pluralizma Moderne. “Forum”, XXXVI, 5-6, Zagreb, 1997., 674-696.
• Hrvatska pozornica dvadesetih i tridesetih godina. “Republika”, 3-4, Zagreb, 1993., 90-95.
• Ratne drame Ivana Raosa. “Forum”, 7-9, Zagreb, 1993., 625-652.
• Groteske Ivana Raosa. “Republika”, 7-8, Zagreb, 1992., 66-78.
• Dramski tekstovi Antuna Šoljana. “Republika”, 11-12, Zagreb, 1992., 112-125. i u zborniku: Književna kritika o Antunu Šoljanu (1956. – 1997.). Priredio Branimir Donat. Dora Krupićeva, Zagreb, 1998., 329-342.

Ostali radovi u drugim časopisima:

• Intendant-ica. „Kazalište“, XII, 33-34, Zagreb, 2008., 141-143.
• Eliza Gerner – glumica, spisateljica. „Kazalište“, 25/26, Zagreb, 2006., 113-115.
• Uvijek dosljedan sebi. Petar Šarčević (1935-2001). “Kazalište”, 9-10, Zagreb, 2002., 88-103.

Predavanja:

• Hrvatsko kazalište između teorije i prakse – teatrologinja s iskustvom.
• Predavanje u ciklusu Popularizacija znanosti. Odjel za kulturologiju, Sveučilište Josipa J. Strossmayera u Osijeku, 23. ožujka 2015. (neobj.)
• Hrvatsko kazalište 19. i 20. stoljeća na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije iz kolegija Hrvatska kultura novijega i najnovijega doba, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, ljetni semestar 2014./2015.
• Predmet Scenski govor u hrvatskoj pedagoškoj tradiciji. Uvodno pozvano predavanje na osmom znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem ISTRAŽIVANJE GOVORA, 5. – 7. prosinca 2013., Filozofski fakultet u Zagrebu. (neobjavljeno)
• Miroslav Krleža’s Plays at the Turn of he Thirties. Subjekt, Sprachlichkeit und ?sthetische Erfahrung um die Wende der 20er zu den 30er Jahren, Internationalen Kolloquium, Budapest, 9 – 10. April 2001., Loránd-Eötvös-Universität, Budapest.

HNK U ZAGREBU (2005 – 2013)

Kao intendantica matične nacionalne kazališne kuće Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu osam godina (2005-2013) upravljala je najvećom kulturnom institucijom u Hrvatskoj (502 zaposlenika, cca 1000 vanjskih suradnika u sezoni). U tri umjetničke grane (Drama, Opera, Balet), u suradnji s ravnateljem Opere Brankom Mihanovićem i ravnateljicom Baleta Irenom Pasarić produkcijski je realizirala devedeset premijera, domaće i inozemne koprodukcije kao i gostovanja, sudjelujući kao partner u realizaciji isto tako brojnih kulturnih događanja kao i onih državne i gradske važnosti. Predstave HNK u Zagrebu u tom su razdoblju osvojile pedesetak pojedinačnih Nagrada hrvatskog glumišta, posebice za najbolju predstavu u cjelini, dramsku (J. B. P. Moliere – J. B. Lully, Građanin plemić, 2010.) te kroz osam godina sve bijenalne za najbolju opernu (F. Poulanc, Razgovori karmelićanki, 2007; C. Monteverdi, Orfej, 2009; R. Wagner, Parsifal, 2011; R. Wagner, Lohengrin 2013)) i baletnu produkciju (P. I. Čajkovski, Trnoružica 2007; S. Prokofjev, Pepeljuga 2009; K. Seletković – M. Müller, Air 2011; I. Stravinski, Posvećenje proljeća 2013.).
U osam godina pozvala je na suradnju i gostovanje u premijernim i repriznim predstavama brojne najistaknutije hrvatske kao i međunarodno afirmirane, svjetske umjetnike, a predstave su tada percipirane u europskom kontekstu (kritike u najuglednijim časopisima).

Drama:
Redatelji:
Tomaž Pandur, Janusz Kica, Vito Taufer, Krešimir Dolenčić, Ozren Prohić, Ivica Boban, Janos Szikora, Hansgünther Heime, Mateja Koležnik, Joško Juvančić, Aleksandar Popovski
Međunarodne koprodukcije:

• L. N. Tolstoj, Rat i mir (redatelj Tomaž Pandur, 2011), HNK u Zagrebu & Pandur.Theaters &  EPK (Europski grad kulture) Maribor 2011.
• Michelangelo, prema motivima drame M. Krleže (redatelj Tomaž Pandur, 2013), HNK u Zagrebu & Mittelfest, Teatro Nuovo Giovanni da Udine (Italija) & Pandur.Theaters (Slovenija)

Važnije hrvatske koprodukcije:
HNK u Zagrebu & Dubrovačke ljetne igre, Dubrovnik: Euripid, Orestija (2007)

• W. Shakespeare, Hamlet (2009), Euripid, Medeja (2012)

Važnija gostovanja:

B. Strauss, Park, Vigsinhazs, Budimpešta, Mađarska, 2008.; H. McCoy, I konje ubijaju, zar ne?, Ludwigshafen, Njemačka, 2009, Bijenalni međunarodni festival, Omsk, Rusija 2010);
G. Büchner, Dantonova smrt, Ludwigshafen, Njemačka; L. N. Tolstoj, Rat i mir, Bilbao, Španjolska, 2013.
Opera:
Redatelji:
Krešimir Dolenčić, Ozren Prohić, Philipp Himmelmann, Olivier Tambosi, Arnaud Bernard, Cesare Lievi, Andrejs Žagars, Balász Kovalik
Dirigenti:
Nikša Bareza, Mihail Sinkevič, Antonello Allemandi, Herve Niquet, Srboljub Dinić, Johannes Wildner, Michael Helmrath
Operni solisti:
Inva Mula, Michelle Crider, Ermonella Jaho, Ana Durlovski, Dagmar Schellenberger, Željko Lučić, Thomas Moser, Elisabette Fiorillo, Katja Pellegrino, Alexandre Agache, Zoran Todorovich, Eszter Szumegi, Paoletta Marochu, Dario Schmunk, Alfred Reiter, Krešimir Špicer

Međunarodne koprodukcije:

HNK u Zagrebu & Muzički Bienalle & Campnagel, Hamburg, Njemačka: M. Kagel, Tribun  – S. Foretić, Fabularium animale – Z. Juranić, Pingvini, 2007.
HNK u Zagrebu & Rumunjska narodna opera u Bukureštu: G. Rossini, Pepeljuga 2009.
HNK u Zagrebu & Franačko zemaljsko kazalište u Würzburgu / Mainfranken Theater Wurzburg, Njemačka: R. Wagner, Parsifal 2011. i R. Wagner, Lohengrin 2013.
HNK u Zagrebu & Gradsko kazalište u Klagenfurtu / Statdttheater Klagenfurt, Austrija:
G. Verdi, Trubadur 2011.
HNK u Zagrebu & Državna opera u Rigi, Latvija:
P. I. Čajkovski, Mazepa 2011.
Hrvatska koprodukcija:
HNK u Zagrebu & HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci: G. Verdi, Aida 2012.

Važnija gostovanja:

F. Poulenc, Razgovori karmelićanki, Međunarodni operni festival u Miškolcu, Mađarska 2007. (Najbolja predstava festivala 2007)
Festival Ljubljana, Slovenija: F. Poulenc, Razgovori karmelićanki; G. Bizet, Carmen; R. Wagner, Parsifal.
Balet:
Koreografi:
Derek Dean, Nacho Duato, Youri Vámos, Vladimir Derevianko, Patrick Armand, Milko Šparemblek, Staša Zurovac, Edvard Clug, Martino Müller, Hugo Viera, Leo Mujić, G. Balanchine, Hans van Manen, Marco Goecke, Uwe Scholz, William Forsythe, Vasco Wellenkamp,
Plesači: Friedemann Vogel, Erina Takahashi, Alina Cojoharu, Marta Romagna, Ivan Gil Ortega, Eris Nezha