U organizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju i Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora, u petak 4. prosinca 2026. s početkom u 8.30 sati u hotelu Westin u Zagrebu održat će se tradicionalni znanstveni dermatološki 23. „Prosinački simpozij“, ove godine s temom “Dermatovenerologija u doba umjetne inteligencije: mogućnosti, izazovi i granice” na kojem će biti predstavljena i znanstvena monografija istog naslova. Predsjednica organizacijskog odbora Simpozija i glavna urednica znanstvene monografije je akademkinja Mirna Šitum.

Program

Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja suvremenu medicinu, otvarajući nove mogućnosti u dijagnostici, liječenju i praćenju bolesnika. Dermatovenerologija, kao izrazito vizualna medicinska disciplina, jedno je od područja u kojima njezina primjena donosi osobito velike mogućnosti, ali istodobno postavlja brojna stručna, etička i klinička pitanja. Na simpoziju će biti prikazano 37 predavanja kroz sveobuhvatan i kritički prikaz aktualnih spoznaja, istraživanja i iskustava u primjeni umjetne inteligencije u dermatovenerologiji.

Dermatovenerologija u doba umjetne inteligencije: mogućnosti, izazovi i granice, 29. urednička knjiga akademkinje Mirne Šitum, rezultat je zajedničkog rada brojnih kolegica i kolega koji su svojim znanjem, iskustvom i predanošću pridonijeli razumijevanju položaja dermatologije u suvremenom svijetu sveprisutne primijenjene umjetne inteligencije. Ova monografija, oblikovana kroz trideset i sedam pomno odabranih poglavlja, predstavlja pionirski pothvat i kritički presjek onoga što danas znamo, što proživljavamo i što tek naslućujemo na ovom fascinantnom tehnološkom horizontu.

Dermatovenerologija je oduvijek bila vizualna i intuitivna disciplina. Generacijama su dermatolozi brusili svoju intuiciju i znanje promatrajući suptilne promjene na koži, tražeći uzorke tamo gdje laičko oko vidi samo uniformnost. Koža je naš najveći organ, platno na kojem se oslikavaju unutarnje bolesti, genetski kodovi i okolišni utjecaji. No živimo u vremenu kada to platno više ne promatramo sami. U liječničku ordinaciju ušao je novi, tihi suradnik – umjetna inteligencija.

Ova monografija nastaje u ključnom povijesnom trenutku. Ona nije samo pregled tehnoloških dostignuća; ona je kritički manifest i putokaz kroz fascinantni krajolik u kojem se preklapaju računalna znanost i humana medicina. Autori nas vješto vode kroz tri stupa moderne medicinske revolucije: kroz goleme mogućnosti koje donosi umjetna inteligencija, kroz izazove s kojima se pritom suočavamo te, nadasve važno, jasne granice koje moramo postaviti.