Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 165. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2025. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I., nakon čega su izabrani prvi Akademijini članovi koji su konstituirali Akademiju i za prvog predsjednika izabrali Franju Račkog. Stoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ove godine navršava i 160. godišnjicu od početka djelovanja. Na te je događaje u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je dao osvrt na Akademijinu ulogu u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta i napretku hrvatskog društva u cjelini.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobila je Maja Pajnić za knjigu Škrinja povlastica, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobila dr. sc. Suzana Szilner za rad Quest for Cooper Pair Transfer in Heavy-Ion Reactions, za područje prirodnih znanosti dr. sc. Marko Šestan za znanstvenu cjelinu pod nazivom Kontrola metabolizma glukoze u zdravlju i bolesti posredovana imunološkim sustavom, za područje medicinskih znanosti doc. dr. sc. Nikola Štoković za znanstvenu cjelinu pod nazivom Pretkliničko istraživanje i razvoj lijeka Ostegrow-C, za područje filoloških znanosti dr. sc. Jurica Polančec za knjigu Glagolski vid – uvod u aspektologiju, za područje književnosti Gabrijela Rukelj Kraškovič za knjigu U kući i u vrtu bilo je puno cvijeća, za područje likovnih umjetnosti red. prof. art. Jagor Bučan za knjigu Nutarnji oblik: O prikrivenome vidu likovnog umijeća, a za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađena je Mirela Ivičević za skladbu Überlala. Song of Million Paths, za violinu i orkestar. Posebnu zahvalnicu za suradnju s Hrvatskom akademijom dobio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti član Francuske akademije i dopisni član HAZU, održao je 28. travnja u Knjižnici HAZU predavanje Izrael, Europa, antisemitizam. Uvodne riječi održali su akademkinja Željka Čorak i akademik Dražen Katunarić koji su podsjetili na Finkielkrautov angažman u prilog osamostaljenju i međunarodnom priznanju Hrvatske i obrani pravednosti Domovinskog rata prije više od 30 godina kada je u europskim javnim i intelektualnim krugovima osuđivao režim Slobodana Miloševića i srpsku agresiju. Prije predavanja Alaina Finkielkrauta i suprugu Sylvie Topaloff primio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a na sastanku su bili i potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić te akademici Dražen Katunarić, Mislav Ježić i Drago Štambuk.

U organizaciji Odbora za aterosklerozu Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora kojima je na čelu akademik Željko Reiner, 27. travnja 2026. u Knjižnici HAZU održan je znanstveni sastanak Prevencija ateroskleroze – Hipertrigliceridemija kao kardio-reno-neuro-metabolički izazov. Simpozij koji se održava od 1998. ove je godine bio posvećen povišenoj razini triglicerida u krvi kao ključnom čimbeniku nastanka  kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, te neuroloških i metaboličkih poremećaja. Sudjelovali su vodeći domaći stručnjaci iz područja kardiologije, interne medicine, endokrinologije, nefrologije i javnog zdravstva, pružajući priliku za razmjenu znanja i raspravu o aktualnim izazovima u prevenciji i liječenju tih bolesti i poremećaja. Uz akademika Reinera uvodne riječi održali su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU akademkinja Vida Demarin, dok su stručna izlaganja uz ostale održali i akademik Davor Miličić i akademik Bojan Jelaković.

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru 29. travnja održano je s predstavljanje zbornika radova „Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja: Povodom 120 godina arheoloških istraživanja u speleološkim objektima na zadarskom području“. Zbornik, čiji su izdavači Sveučilište u Zadru i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, predstavili su dr. sc. Morana Vuković, ravnateljica Arheološkog muzeja u Zadru, dr. sc. Siniša Radović, upravitelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, te dr. sc. Dario Vujević, pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, ujedno, uz pokojnu dr. sc. Martinu Dubolnić Glavan, glavni urednik zbornika, dok je poruku voditelja Zavoda HAZU u Zadru akademika Nenada Cambija pročitao upravitelj Zavoda dr. sc. Tado Oršolić. Zbornik sadrži deset znanstvenih i stručnih radova u kojima je s geološkog, arheološkog i paleontološkog aspekta obrađena prilično zanemarena tema arheologije špilja i pećina zadarskog kraja.