Skupština Znanstvenog vijeća za medicinu i tehniku HAZU održat će se u utorak 5. svibnja 2026. u 13 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.

D N E V N I R E D
1. Uvodno obraćanje:
akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU
akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti
akademkinja Vlasta Piližota, zamjenica tajnika Razreda za tehničke znanosti

2. Izbor zapisničara i ovjerovitelja zapisnika

3. Izvještaj o radu za 2025. godinu

4. Prijedlog aktivnosti za 2026. godinu

5. Obavijest o prijedlogu za imenovanje novih članova Vijeća u tekućem mandatnom razdoblju

6. Predavanja:
Inovacije kao pokretač moderne medicine
dr. sc. Božidar Ferek Petrić, Medtronic Adriatic d.o.o.
Budućnost medicine: nove tehnologije kao temelj vizije razvoja
prof. dr. sc. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb

7. Pitanja i diskusija

8. Zatvaranje skupštine

Inovacije kao pokretač moderne medicine
dr. sc. Božidar Ferek Petrić, Medtronic Adriatic d.o.o.

Sažetak predavanja

Inovacije u medicinskoj tehnologiji su jedan od glavnih pokretača duljeg životnog vijeka, bolje kvalitete
života i učinkovitijih zdravstvenih sustava. Inovacija izravno spašava živote. Bolesti koje su u prošlosti
imale značajan mortalitet se danas rano otkrivaju i učinkovito liječe zahvaljujući novim tehnologijama koje
se zaštićuju patentima. Zajedno, SAD i Europa generiraju 35 do 45 tisuća patenata medicinske tehnologije
godišnje. Visoki je intenzitet inovacija i stalan rast od 3 do 5% na godinu u području dijagnostike,
implantabilnih uređaja, programske podrške za digitalno zdravlje i kiruških robotskih sustava. Posebno je
važan razvoj povezivanja pojedinačnih izuma u ekosustav. Rezultati istraživanja i razvoja su donijeli velike
promjene. Umjetna inteligencija se koristila samo kao podrška, a sada postaje ključni dio kliničkog
odlučivanja. Telemedicina, ubrzano razvijena u vrijeme pandemije, evoluira u standard “bolnice kod kuće”
te će dom postati glavno mjesto skrbi. Pametni implantati i senzori za kontinuirano praćenje više biomarkera
će zamijeniti pametne satove i telefone. Robotski potpomognuta kirurgija i slikovna dijagnostika napreduju,
zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, prema ekosustavu poluautonomnih kirurških sustava s navigacijom
visoke točnosti. Potpuno integrirani zdravstveni ekosustavi omogućuju preciznu analizu velikog broja
podataka, što nas vodi u tranziciju od standardnog do individualiziranog liječenja temeljenog na praćenju
zdravlja u realnom vremenu te dokumentiranom ishodu brojnih metoda liječenja. Inovacije digitalnu i
povezanu medicinu transformiraju u prediktivnu, automatiziranu i personaliziranu.
Sadašnji monopolistički sustav zaštite intelektualnog vlasništva u industriji često uzrokuje povećane
troškove i nedostupnost inovacija. One nikako ne smiju biti usmjerene ka cilju zamjene liječnika nego
uvećanju brzine i točnosti. Ukoliko se inovacija uskladi s dobrom politikom, propisima i distribucijom u
svrhu postizanja sigurnosti, dostupnosti i isplativosti, moći ćemo je primijeniti u procesu liječenja svakog
bolesnika. Uvođenje inovacija u kliničku praksu mora povećati sigurnost bolesnika i unaprijediti njihov
psihološki doživljaj medicinske skrbi. Interdisciplinarnost će ostati temeljni princip razvoja primjenom
znanosti i kliničkog inženjerstva.

Dr. sc. Božidar Ferek Petrić

Životopis
Dr. sc. Božidar Ferek-Petrić je specijalist biomedicinskog inženjerstva s 45 godina kliničkog iskustva. Rođen
je 1955. godine u Zagrebu. Elektrotehnički fakultet u Zagrebu je diplomirao 1980. godine kada postaje
djelatnik Kirurške klinike KBC-a Rebro, na radnome mjestu kliničkog inženjera Zavoda za kardijalnu
kirurgiju. Bavi se medicinskom elektronikom s primjenom u kardiologiji i kardijalnoj kirurgiji, a uži interes
su elektrostimulacija i elektrofiziologija srca te elektrokardiologija. U kliničku praksu je uveo
intraoperacijska mjerenja za vrijeme implantacija, te elektroničku kontrolu bolesnika s elektrostimulatorom
srca. Godine 1985. primio je državnu nagradu za znanstveni rad “Nikola Tesla”. Od 1997. godine je djelatnik
tvrtke Medtronic, sada na radnome mjestu specijalista za edukaciju za regiju Afrika, centralna i istočna
Europa. Suradnik je odjela za istraživanje i razvoj tvrtke u Minneapolisu na poslovima razvoja novih senzora
i budućih sustava za elektrostimulaciju srca. Doktorat znanosti iz područja elektrostimulacije srca obranio
je 2005. godine. Subspecijalistički ispit iz elektrostimulacije srca (International Board of Heart Rhythm
Examiners) položio je 2009 godine te je stekao naslov Certified Cardiac Device Specialist.
Publicirao je brojne znanstvene i stručne radove, a obranio je i publicirao 42 američka patenta. Prema Google
Znalcu, citiran je više od 8000 puta.

Budućnost medicine: nove tehnologije kao temelj vizije razvoja
Prof. dr. sc. Fran Borovečki, KBC Zagreb
Sažetak predavanja

Ubrzani razvoj novih tehnologija omogućio je u proteklih 20 godina značajno poboljšane ishode liječenja
za najznačajnije javnozdravstvene izazove. Primjena novih dijagnostičkih terapijskih postupaka u
područjima poput onkologije, kardiologije, kirurgije ili radiologije uvelike je unaprijedila preživljenje, te je
transformirala način na koji liječnici danas donose kliničke odluke. U središtu ove transformacije nalaze se
pristupi poput personalizirane medicine, umjetne inteligencije i robotske kirurgije, koji omogućuju
prilagodbu terapijskih pristupa individualnim karakteristikama pacijenata, unaprjeđenje dijagnostičke
točnosti te izvođenje složenih kirurških zahvata s većom preciznošću i sigurnošću.
Budućnost zdravstvene skrbi sve više se kreće prema personaliziranom i preventivnom modelu, u kojem
alati poput multi-omike – uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku – otvaraju
mogućnost preciznijeg predviđanja individualnih rizika za razvoj bolesti ili personaliziranu primjenu ciljane
terapije. U tom kontekstu, personalizirana medicina postaje temelj suvremenog pristupa liječenju,
omogućujći davanje adekvatne terapije u pravo vrijeme. Razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava ovu
transformaciju, omogućujući analizu velikih količina podataka u realnom vremenu uz jasnu podršku
kliničkom odlučivanju. Mašinsko učenje i koncepti poput digitalnih blizanaca otvaraju nove mogućnosti u
ranom otkrivanju i pravodobnom liječenju bolesti. Robotska kirurgija donosi veću preciznost, sigurnost i
minimalnu invazivnost u operativnim zahvatima. Integracija ovih tehnologija vodi prema
interdisciplinarnijem i cjelovitijem razumijevanju zdravlja i bolesti. Sve navedene tehnologije omogućiti će
u budućnosti višu razinu zdravstvene skrbi, te u konačnici, poboljšane ishode liječenja.

Prof. dr. sc. Fran Borovečki
Životopis

Prof. dr. Fran Borovečki rođen je 1975. godine u Zagrebu, Hrvatska. Diplomirao je na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, a titulu doktora znanosti stekao je na istoj ustanovi 2004.
godine. U razdoblju od 2003. do 2007. godine usavršavao se u više navrata na Harvard Medical School, a
također se usavršavao na New York University. Zaposlen je kao specijalist neurolog, subspecijalist za
neurodegenerativne bolesti, na Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb gdje je od 2017. godine voditelj Odjela
za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku. Od 2017. godine voditelj je doktorskog studija
„Biomedicina i zdravstvo“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. godine pročelnik je
Centra za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb.
Od 2025. godine prof. Borovečki ravnatelj je KBC-a Zagreb.
Do sada je objavio 107 publikacije indeksirane u CC i WoS bazama podataka koji su citirani više od 5672
puta prema bazi Google Scholar, te održao više od 50 pozvanih predavanja na domaćim i međunarodnim
znanstvenim skupovima. Prof. dr. Borovečki dobitnik je nagrade za najbolju doktorsku disertaciju obranjenu
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za 2003./2004. godinu, stipendije Hrvatske zaklade za
znanost, Fulbrightove stipendije, kao i Rapid Response Innovation Award koju dodjeljuje Michael J. Fox
fondacija.