U nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Orašja, objavljena je monografija upravitelja Zavoda HAZU u Zadru Tade Oršolića, “106. brigada HVO Orašje – u obrani oraškog područja 1992. – 1995.” (Orašje – Zagreb, 2026., str. 473.).

Na temelju izvornog gradiva i iskaza sudionika Domovinskog rata opisuje se kako su srpske snage potpomognute JNA planirale i izvršile agresiju na područje Općine Orašje, odnosno Grada Orašja, te na koji način su se hrvatske snage u početnoj fazi rata krajem travnja i početkom svibnja 1992. organizirale, pružile otpor i obranile, a zatim sredinom svibnja 1992. nakon ustroja 106. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Orašje nastavile uspješnu obranu i nakon nekoliko mjeseci u protunapadima ponovno vratile izgubljeni teritorij i hrvatska mjesta koje je na početku agresije zauzela Vojska Republike Srpske (VRS). Autor od početka prvih sukoba 29. travnja 1992. sve do završetka rata i povlačenja s crte obrane u siječnju 1996. kronološki prati ustroj, ratni put i borbe duž crte obrane 106. brigade HVO, odnosno (od listopada 1994.) 106. domobranske pukovnije HVO. Napadi VRS-a, gubici i pomicanja crte obrane u korist hrvatskih snaga detaljno su opisani u monografiji i prikazani na petnaest karata, dok su u tablicama navedeni ustrojbeni sastavi te podaci o ranjenim i poginulim pripadnicima 106. brigade HVO. Monografija se sastoji od jedanaest naslova: 1. Uvod, 2. Početak organiziranja obrane u općini Orašje, 3. Početak srpske agresije – borbe za Kopanice i Vidovice od travnja do 5. svibnja 1992., 4. Formiranje 106. brigade Hrvatskog vijeća obrane Bosanske Posavine svibanj – lipanj 1992., 5. Razdoblje stalnih borbi do kraja 1992., 6. Druga godina rata, siječanj – ožujak 1993., 7. Razbolje borbi smanjenog intenziteta, travanj 1993. – travanj 1995., 8. Ofenziva VRS-a na ZP Orašje svibanj – lipanj 1995., 9. Tijek borbi do kraja listopada 1995., 10. Završetak rat – povlačenje s crte obrane i demobilizacija 106. domobranske pukovnije i 11. Zaključna razmatranja.
Dosadašnja tematika Domovinskog rat u Bosanskoj Posavini uglavnom je bila vezana uz ratna događanja u 1992. u Bosanskoj Posavini zapadno od rijeke Bosne dok je u historiografiji tematika obrane oraškog i domljevačko-šamačkog područja, tog jedinog preostalog slobodnog prostora Bosanske Posavine između Republike Srpske BiH i rijeke Save, bila nedovoljno obrađena. Ovom monografijom dan je prilog istraživanju Domovinskog rata na oraškom području i onima koji su ga u istinskom obrambenom ratu časno branili i obranili a na temelju čijih zasluga danas postoji Grad Orašje odnosno Županija Posavska kao sastavni dio Federacije Bosne i Hercegovine.