Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira okrugli stol Korporativna kontrola i održivo poslovanje koji će se održati u petak, 27. veljače 2026. kao videokonferencija s početkom u 10 sati.

Uvodna će izlaganja održati:

Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet,

Prof. dr. sc. Hana Horak, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet:

Korporativna kontrola i održivo poslovanje – kako u trgovačkom društvu upravljati rizicima korporativne održivosti u doba rastuće odgovornosti?

Prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet,

Izv. prof. dr. sc. Antun Bilić, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet:

Objavljivanje dioničarskih sporazuma

Izv. prof. dr. sc. Antonija Zubović, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet:

Nagrađivanje dugoročnih dioničara dionicama vjernosti – učinci i novi regulatorni trendovi

Prof. dr. sc. Dionis Jurić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet:

Trgovačka društva u odgovornom vlasništvu – stari/novi koncept

Izv. prof. dr. sc. Mihaela Braut Filipović, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet,

Mateo Pahljina, spec. iur.:

Upravljanje zakladama s korporativnom svrhom – otvorena pitanja

Prof. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet,

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Gadžo, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet:

Aktualne inicijative za reformu oporezivanja dobiti u Europskoj uniji: Put prema održivijem i pravednijem okviru oporezivanja trgovačkih društava?

U ciklusu postojanja trgovačkog društva promjene u članskoj strukturi dovode ponekad i do promjene kontrole. Za pojedine vrste društava zakonodavstvo posebno uređuje posljedice promjene kontrole. U uvrštenim dioničkim društvima, primjerice, promjena kontrole rezultirat će dužnošću objave ponude za preuzimanje preostalih dionica s pravom glasa. No i u društvima čiji poslovni udjeli ne kotiraju na uređenom tržištu i koja su manja, zatvorena ili obiteljska dolazi do promjena u strukturi članova kao rezultat raznih poslovnih, ali i osobnih okolnosti, poput umirovljenja njihovih osnivača i sl. S obzirom na to da se na ta društva gleda i kao na dio (obiteljske) imovine, osnivači teže protegnuti kontrolu obitelji u tim društvima i kroz više generacija.

Pojavom zakonodavstva Europske unije koje se odnosi na dužnu pažnju za održivo poslovanje trgovačka društva određene veličine dobit će nove obveze koje će se sastojati u provođenju provjera poštuje li to društvo međunarodne konvencije koje se odnose na zaštitu ljudskih prava i pravo zaštite okoliša. No ta obveza ne završava pred vratima društva, nego uključuje i provjeru poslovnih partnera duž dobavnog lanca. Iako je zakonodavac EU zbog geopolitičkih prilika i straha od gubitka kompetitivnosti društava EU privremeno povukao taj regulatorni paket, povreda dužne pažnje trgovačkih društava u pitanjima održivosti i bez njega je predmet sporova u kojima su tuženici trgovačka društva. Utvrđivanje odgovornosti trgovačkih društava u nekima od njih upozorava na važnost teme. Kako obveze koje proizlaze iz zakonodavstva EU o održivosti traže od trgovačkih društava znatna dodatna sredstva, to povećava trošak korporativne kontrole. Stoga je potrebno ispitati na koji način pojedini pravni instituti namijenjeni održavanju ili pojačanju korporativne kontrole pomažu njezinu očuvanju i u konačnici vode održivom poslovanju trgovačkog društva u složenim regulatornim i geopolitičkim uvjetima.